-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 76, siječanj 2018. :: Tema broja: „Nabava knjižnične građe: interakcija između mogućnosti knjižnica i potreba korisnika“


Komisija za nabavu i međuknjižničnu posudbu

Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu djelovala je kao jedna komisija do 1989. godine kada su se izdvojile dvije samostalne komisije (Komisija za nabavu i izgradnju fondova, te Komisija za međuknjižničnu posudbu). Komisije su odvojeno i samostalno djelovale do 2006. godine kada su se ponovo (na 35. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva koja se održala na Plitvičkim jezerima) stopile u jednu objedinjenu Komisiju. 
Nabava je ključni element poslovanja svake knjižnice, a zadaća joj je osigurati izgradnju kvalitetnih fondova/zbirki, dok međuknjižnična posudba i dostava dokumenata ima zadaću popunjavati praznine u fondu na relaciji lokalna zbirka – potrebe korisnika. Tako i nabava i međuknjižnična posudba, svaka na svoj način povezane s izgradnjom i osiguranjem pristupa fondu imaju za cilj što učinkovitije odgovoriti na informacijske potrebe korisnika. Nova vrsta građe, nova vrsta izvora za lociranje građe kao i promijenjena poslovna okolina imaju za posljedicu povećanu potražnju za svim vrstama izvora informacija.

Ciljevi rada Komisije su:

  • sustavna briga o izgradnji fondova svih vrsta knjižnica kao i osiguravanje dostupnosti informacija krajnjim korisnicima
  • pružiti pomoć u rješavanju stručnih problema s kojima se susreću knjižničari u segmentu nabave i međuknjižnične posudbe
  • izmijeniti iskustva različitih knjižničnih sustava, posebice modula nabave i međuknjižnične posudbe
  • uputiti na provjerene modele najbolje teorije i prakse
  • izraditi smjernice za kvalitetno poslovanje nabave i međuknjižnične posudbe
  • podupiranje suradnje s nakladnicima

Kako je Komisija je od samog početka imala ideju pratiti suvremene trendove i smjerove u nabavi knjižnične građe i povezivanju fizičkih i virtualnih fondova u promijenjenoj tehnološkoj okolini, pridružila se Sekciji za visokoškolske i specijalne knjižnice u organizaciji međunarodne konferencije Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica. Konferencija se u početku održavala svake godine, a zatim se počela održavati dvogodišnje. Obuhvaćala je različite teme koje su bile od izuzetne važnosti za knjižnice u sustavu znanosti i visokog obrazovanja te specijalne knjižnice. Predsjednici Komisije po funkciji su bili članovi Programskog i Organizacijskog odbora te svojim radom aktivno pridonosili odabiru glavne i sporednih tema konferencija, izboru pozvanih i ostalih izlagača, organizaciji tematskih blokova i svemu što je potrebno za organizaciju jednog skupa.

Komisija je unutar konferencije održavala Radionicu o nabavi i međuknjižničnoj posudbi u trajanju od 60 minuta te u okviru jedne od teme konferencije određivala svoju glavnu temu i izbor predavača. Posebno je pozitivno bilo što je Komisija mogla u goste za predavače pozvati eminentne stručnjake iz zemlje i inozemstva. Tako je Komisija kroz svoje radionice u desetak godina obuhvatila najrazličitije teme: nove modele izgradnje zbirki, knjižnične softvere, odnosno module za nabavu i međuknjižničnu posudbu, tiskanu i elektroničku građu, komercijalne e-izvore, konzorcijsku nabavu, javnu nabavu u funkciji nabave e-izvora, evaluacija zbirki i sl. Uz raznolike teme značajno je i prisustvovanje predavača iz Slovenije i Srbije te kolega iz knjižnica u sustavu znanosti i visokog obrazovanja kao i specijalnih knjižnica, odnosno knjižničara iz sljedećih institucija: Znanstvena knjižnica Zadar, Muzej Slavonije Osijek, Središnja medicinska knjižnica, Sveučilište J. J. Strossmayer, Filozofski fakultet u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković te Hrvatski državni arhiv.

Prva Radionica održana je na 8. danima specijalnih i visokoškolskih knjižnica u Opatiji 2006. godine. Pripremajući se za 15. dane 2017. godine gdje su se sumirale teme prijašnjih radionica i predavači u proteklih desetak godina i ne umanjujući važnost i ulogu svih tema i izlagača, veliku pažnju su osobito privukle teme koje su išle ispred vremena, kao što je predavanje kolegice Violette Bottazzo o utjecaju javne nabave na pristup komercijalnim e-izvorima, kao i kolege Mire Pušnika o iskustvu i rezultatima konzorcijske nabave u Sloveniji, te nabavi e-izvora s obzirom na primjenu Direktive Vijeća EU 2006/112/EZ od 28. 11. 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Kako članovi Komisije dolaze iz različitih vrsta knjižnica s različitim profilom korisnika i primjenjuju različite modalitete nabave (obvezni primjerak, kupnja, zamjena i dar), te kako svrsishodno upravljanje fondovima/zbirkama uključuje niz aktivnosti željeli bismo u okviru Sekcije za zbirke i službe organizirati cjelovitu konferenciju o izgradnji i upravljanju zbirkama vodeći se premisom da se danas zbirke ne izgrađuju za korisnike već zajedno s korisnicima.

Vesna Golubović

 vgolubovic@nsk.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-