Školska knjižnica: pogled unazad – korak unaprijed
8. okrugli stol Sekcije za školske knjižnice i dviju komisija HKD-a

U organizaciji Sekcije za školske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva te suorganizaciji Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja i Matične službe Virovitičko-podravske županije i Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica 5. listopada 2017. godine održan je 8. okrugli stol za školske knjižnice na temu Školska knjižnica: pogled unazad – korak unaprijed.

Pozdravne govore prisutnima uputili su ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica, Višnja Romaj, matičarka Matične službe Virovitičko-podravske županije, Silvija Perić, zamjenik gradonačelnika Grada Virovitice Damir Marenić, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer i viša stručna savjetnica za školske knjižnice Mira Zovko.

Nakon uvodnih riječi moderatorice prvoga dijela skupa Ane Saulačić, prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić govorila je o doprinosu školskih knjižničara provedbi Strategije hrvatskog knjižničarstva, istaknuvši kako su najvažniji ciljevi unaprjeđenje slobodnog pristupa informacijskim izvorima i korištenja knjižnični digitalnih izvora te nove usluge kao potpora cjeloživotnom učenju, sustavno mjerenje i analiza ishoda učenja. Savjetnica za školske knjižnice pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Frida Bišćan i savjetnica za školske knjižnice MZO-a, Mira Zovko govorile su o sustavu obrazovanja kojemu je cilj osposobiti učenike za cjeloživotno učenje i rad u čemu veliku ulogu ima MZO, a kroz kvalitetan i dostupan sustav cjeloživotnog obrazovanja. Robert Posavec i Draženka Stančić predstavili su rezultate svojevrsne SWOT analize unutar struke školskih knjižničara koja je pokazala na koji način školski knjižničari vide svoje probleme, probleme svoje struke i na koji način bi ih riješili. Mr. sc. Zorka Renić i Danica Pelko predstavile su teme i izlagače dosadašnjih Okruglih stolova, od početka 2009. godine do danas. Prenijele su svoja vlastita iskustva u organizaciji skupova, probleme na koje su nailazile, zaključke i predavače koji su na skupovima gostovali, ali i konkretne uspjehe koji su ostvareni zahvaljujući Okruglim stolovima Sekcije za školske knjižnice HKD-a.

Danica Pelko moderirala je drugi dio skupa. Đurđica Krčmar Zalar svojim je izlaganjem prisutne upoznala s radom Franje Fanceva, filologa, književnog povjesničara te ravnatelja Sveučilišne knjižnice. Ljiljana Vugrinec u svom je izlaganju prikazala dvadesetogodišnju suradnju Matične službe Koprivničko-križevačke županije i školskih knjižnica iste županije kroz povratak u prošlost, na sami početak te suradnje i usporedila s trenutnim stanjem koje je prikazala na temelju statističkih podataka o stanju knjižnica. Ilija Pejić govorio je o oblicima sufinanciranja nabave u školskim knjižnicama Bjelovarsko-bilogorske županije te pokazao modele nabave u školskim knjižicama grada Bjelovara te Bjelovarsko-bilogorske županije. O školskom projektu „Čitajmo zajedno – čitajmo naglas: zaboravljene knjige“ govorio je Denis Vincek. Predstavivši projekt, njegov razvojni put od školskog do nacionalnog projekta te probleme na koje je nailazio, istaknuo je najveći razlog uspješnosti projekta – kolegijalnost i veliki entuzijazam kolega knjižničara, a zbog 1023 učenika i 44 škole koje su u projektu sudjelovale. Dejana Bedeković u svojem je izlaganju ponudila i odgovore na pitanja gdje je točno mjesto školskoga knjižničara u odnosu na nastavu, suradnje nastavnika i knjižničara te pitanje važnosti odgojno-obrazovne djelatnosti knjižničara u informacijskom opismenjavanju učenika za cjeloživotno učenje. Iznoseći prednosti i mane digitalnih knjiga i medija na kojima se čita te obje strane vezane uz tradicionalne knjige, Mira Matan prisutne je upoznala s razvojem i novim mogućnostima čitanja.

Završni dio skupa moderirala je mr. sc. Alka Stropnik, a stručni je skup završio raspravom i zaključcima koje prenosimo u skraćenom obliku:

• pozivaju se svi školski knjižničari da se aktivno uključe u javnu raspravu pri donošenju zakonskih i podzakonskih akata
• potrebno je dostatno i sustavno financiranje Ministarstva znanosti i obrazovanja te sufinanciranje osnivača za nabavu građe u školskim knjižnicama do ispunjenja Standarda za školske knjižnice, čime bi se osiguralo jednako pravo na obrazovanje i na pristup informacijama svakom učeniku. Model financiranja i sufinanciranja predložit će organizatori okruglog stola, a temeljit će se na broju učenika koji pohađaju školu. Dopis s modelom, uz podršku Zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice, uputit će se Ministarstvu znanosti i obrazovanja te osnivačima škola
• predlaže se od sljedećeg okruglog stola započeti s izdavanjem zbornika u digitalnom obliku
• potrebno je jače djelovati u poboljšanju percepcije javnosti, vidljivosti struke te školskog knjižničara kao stručnog suradnika i neizostavnog čimbenika u odgojno-obrazovnom procesu. To je moguće postići edukacijom školskih knjižničara o pozitivnoj komunikaciji s užom javnošću (ravnateljima, kolegama i učenicima), kao i ciljanim zagovaranjem pri stručnoj javnosti (MK, MZO, AZOO i dr.)
• potrebno je bolje usustaviti KIO program u Nastavni plan i program u smislu važnosti suradnje knjižničara i učitelja pri obradi područja iz informacijske i čitalačke pismenosti.

Josip Strija

 josip.strija@knjiznicari.hr