2. Okrugli stol: „Knjižnice za druge i drugačije“

Drugi Okrugli stol: „Knjižnice za druge i drugačije“ u organizaciji Radne grupe knjižnica nacionalnih manjina sekcije za Narodne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva održan je u Puli u Gradskoj knjižnici i čitaonici 6. prosinca 2017. godine.

Okrugli stol je nosio međunarodni karakter obzirom da su izlaganja održali kako knjižničari iz Hrvatske, tako i kolega iz Osrednje knjižnice Srečka Vilharja iz Kopra iInstituta za slovensko iseljeništvo i migracije, ZRC SAZU.

Narodne knjižnice, te središnje manjinske knjižnice kao njihova sastavnica, javne su ustanove koje sudjeluju u izgradnji demokratskog društva jer pružaju usluge kojima nastoje zadovoljiti obrazovne i informativne potrebe svakog pojedinca i pružiti mu razonodu u slobodno vrijeme. Kao takve uključene su u realizaciju Nacionalnog programa promicanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina.

Stručni skup na temu „Knjižnice za druge i drugačije“ oslanja se naiskustvo u radu narodnih i manjinskih knjižnica, kvalitetu razrađenih programa i projekata i želi potaknuti sve narodne knjižnice da u skladu s europskim dosezima poštivanja prava svih manjina, prihvaćaju i proširuju svoja pozitivna iskustva u radu s posebnim skupinama korisnika, kao što su pripadnici nacionalnih manjina, novonastale etničke skupine, doseljenici ili azilanti. 

Tematika stručnogskupa „Knjižnice za druge i drugačije“ obuhvatila je knjižnične usluge, projekte i programe za manjinsku populaciju i posebne grupe korisnika poput azilanata i doseljenika u suradnji s kolegama iz drugih narodnih knjižnica, udrugama, državnim i lokalnim ustanovama, pojedincima i samim korisnicima.

Stručnim skupom se želi omogućiti knjižničarima, ponajprije narodnih knjižnica, da stručnu zajednicu upoznaju s neuobičajenim ili neobičnim projektima koji su uspješno implementirani u usluge knjižnica, razmijene pozitivna iskustva i djeluju inspirativno i poticajno ostalim knjižničarima u ostvarivanju uspješnih projekata.

Na skupu je sudjelovalo 19 izlagača, od koji su 2 bila pozvana izlaganja, 17 prijavljenih, od kojih je 5 održano u formatu pesha kusha.

Uvjetno rečeno teme izlaganja na Okruglom stolu obuhvaćali su tri ključna za posebne grupe korisnika područja: suradnja središnjih manjinskih knjižnica s matičnim zemljama; ustrojstvo knjižnih fondova za manjine koje nemaju središnju knjižnicu, te projekti i događanja u knjižnicama koje se odnose na doseljenike i azilante.

Kolega iz Središnjih manjinskih knjižnica u Hrvatskoj i Sloveniji govorili su o međunarodnim projektima tijekom kojih su bile izgrađene manjinske zbirke (Ivan Marković).

Osrednja knjižnica Srečka Vilharja Koper, Slovenija), o ustanovama i stručnim udruženjima s područja knjižničarstva koji djeluju kao nositelji suradnje s matičnom državom (Žolti Rabi Gradska knjižnica Beli Manastir, Središnja knjižnica Mađara), o očuvanje naslijeđa kroz koncept Dana austrijske kulture u Osijeku (Siniša Petković Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Austrijska čitaonica), o Programu Potpora razvoju knjižnične djelatnosti na prekograničnim područjima na primjeru Središnja knjižnice Slovenaca koji su predstavili Irena Muc (Knjižnica Mirana Jarca Novo Mesto) i  Vedrana Kovač Vrana (Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić", Središnja knjižnica Slovenaca), te o europskom projektu organizacije NAPLE pod nazivom NAPLE Sister Libraries, kojemu je cilj pomoći europskim narodnim knjižnicama u međunarodnom povezivanju i suradnji na područjima od zajedničkog interesa (Fanika Stehna, Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar, Središnja knjižnica Čeha).

Bila su predstavljena i dva istraživanja. Liana Diković (Gradska knjižnica i čitaonica Pula, Središnja knjižnica Talijana)  u svom izlaganju prikazala je rezultati anketnog istraživanja o dostupnosti usluga za prisutne etničke i nacionalne manjine i strane državljane u narodnim knjižnicama Istre čiji je glavni cilj bio saznati na koji način i u kojoj mjeri narodne knjižnice u Istarskoj županiji odgovaraju na izazove današnjeg multikulturalnog društva. A Katarina Todorcev Hlača (Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca), govorila je o blic istraživanju na temu osvajanja digitalnog prostora manjinskom knjižnicom preduvjet je opstanka modela s obzirom na to da se njezin rad temelji na tri kontradiktorne sastavnice: području rada, statusu SMK-a i namjeni zbirke.

Obzirom da na prvom Okruglom stolu dvije središnje knjižnice nisu sudjelovali s izlaganjem, Snježana Čiča (SKD Prosvjeta – Središnja knjižnica Srba), predstavila je Središnju biblioteku Srba u Hrvatskoj koja u skladu sa svojim materijalnim, kadrovskim i prostornim mogućnostima nastoji odgovoriti zahtjevima srpske populacije, nastoji osmišljenim kulturnim programom obogatiti svoju ponudu, privući više zainteresiranih i biti konkurentna ostalim kulturnim događanjima u Zagrebu. A Dorotea Kerni (Knjižnice Grada Zagreba, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Središnja knjižnica Albanaca), govorila je knjižnici Albanaca koja se bavi približavanjem albanskog jezika i kulture ne samo pripadnicima manjine, već i hrvatskoj javnosti kroz aktivnosti kao što su izložbe, književne večeri, promocije knjiga i suvremenih autora koji su prevedeni i na hrvatski jezik.

Knjižnica se bavi približavanjem albanskog jezika i kulture ne samo Albancima, već i hrvatskoj javnosti kroz razne aktivnosti kao što su izložbe, književne večeri, promocije knjiga i suvremenih autora koji su prevedeni i na hrvatski jezik.

Knjižničarske usluge za pripadnike nacionalnih manjina posebno je područje za koje se zalaže Radna grupa manjinskih knjižnica. U Hrvatskoj službeno postoje 22 nacionalne manjine i samo 10 središnjih manjinskih knjižnica. Ako uzmemo u obzir da Rusini i Ukrajinci te Nijemci i Austrijanci imaju zajedničke knjižnice, a Židovi imaju knjižnicu u sklopu zajednice, ipak ostaje nekoliko nacionalnih manjina koje nemaju središnju knjižnicu jer postojeći zakon to onemogućuje. Međutim, zakon ne brani uvođenje novih usluga kao što su police s knjižničnom građom na materinjem jeziku i za ove manjine u narodnim knjižnicama. Ako se uzme u obzir da se neke od navedenih manjina u Hrvatskoj aktivno popunjavaju novim pripadnicima (to se posebice odnosi na Ruse, ali i na Makedonce, Bugare i Rumunje), potreba za pružanjem informacije se povećava i taj se problem mora rješavati u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina čije izvršenje pomno prati Europska komisija budući da je to bio jedan od uvjeta ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

I na ovom području ima pomaka o čemu također govorili sudionici Okruglog stola.

O projektu lokalne zajednice Romska  knjižnica u nastajanju,koji ima za cilj socijalno uključivanje, kulturnu razmjenu i obrazovno osnaživanje pripadnika romske manjine

Gordane Rešicki Degoricija iz Tehnička škola Kutina. Jedna knjižnica za dvije manjine je bio naslov izlaganja  Ružice Vinčak (Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice, Središnja knjižnica Slovaka) o otvorenju makedonskog knjižnog kutka u našičkoj knjižnici. Dok Katarina Todorcev Hlača govorila je o Ruskoj polici koja je otvorena u Gradskoj knjižnici Zagreb u sklopu projekta kulturne suradnje između Zagreba i Moskve.

Tema izbjeglica i emigranata, isto kako i tema prevladavanja diskriminacije i međusobnog razumijevanja sve češće se nalazi u fokusu pažnje.

Okrugli stol „Za druge i drugačije“ je jedan od rijetkih skupova koji je ozvučio ovu temu te namjerava i dalje razvijati proces osvješćivanja javnosti posredstvom njegovog održavanja jednom u dvije godine.

Izlaganje Marijance Ajše Vižintin izInstituta za slovensko iseljeništvo i migracije, ZRC SAZU bilo je posvećeno knjižnicama u Sloveniji koje provode brojne aktivnosti za sve stanovnike lokalne zajednice, nevezano pripadaju li oni većinskim, manjinskim ili imigrantskim zajednicama.  Sintija Žurga Paripović iz Narodne knjižnice ˝Ivan Žagar˝ Čabar govorila je o međukulturnoj suradnji prekograničnog područja Hrvatske i Slovenije kroz projekt Upoznati se moramo, da bi se poštovali! Irena Bekić i Petra Dolanjski (KGZ, Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića) stavili su poseban naglasak na dvogodišnji suradnički umjetničko-istraživački projekt Nesigurne intervencije: LGBTIQ korisnici u narodnim knjižnicama kojim se nastoji uključiti ovu, još neuključenu, populaciju u programe, fond te strategije i dokumente narodnih knjižnica. Dok su kolegice Sanja Lautenbach Huzjak (KGZ,Knjižnica Dugave) i Tihana Rašeta

(KGZ, Knjižnica Novi Zagreb), prezentirali su inovativni projekt u sklopu kojeg je  pokrenut je niz akcija kako bi se pomoglo integraciji azilanata i izbjeglica, ali isto tako i senzibilizaciji lokalnog stanovništva prema izbjeglicama.

Na Okruglom stolu također je bio predstavljen projekt koji je dobio potporu Ministarstva kulture „Festival dječje ilustracije“. Festival provodi Središnja knjižnica Srba s ciljem okupljanja školaraca iz cijele Hrvatske i poticanje ih na čitanje, likovno izražavanje i natjecanje, a predstavila je projekt Goranka Buljan (SKD Prosvjeta – Središnja knjižnica Srba).

Nakon završetka skupa održana je rasprava i doneseni su zaključci glavni od kojih je da ovaj stručni skup je jedan od rijetkih redovito održavanih stručnih skupova koje se bave knjižničnim uslugama posebnih skupina korisnika, odnosno se bave tematikom integracije takvih skupina u hrvatsko društvo kroz projekte narodnih knjižnica što će i biti tema trećeg okruglog stola koje se planira održati u 10. mjesecu 2019. godine.

Tema međusobnoj suradnji, uključivanje marginaliziranih skupina i narodne knjižnice kao ustanove koja pruža usluge svim skupinama korisnika bez obzira na spol, naobrazbu, vjeroispovijest ili svjetonazor postaje sve aktualnija u Europi te hrvatski knjižnice moraju dorasti tom izazovu koji je danas realnost bez obzira htjeli mi to ili ne.

Katarina Todorcev Hlača