17. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama Inovativna knjižnica u službi lokalne zajednice
(8. prosinca 2017., KGZ, Zagreb)

Iako se o knjižnici vrlo često misli kao o prostoru s knjigama i računalima, današnje knjižnice su mnogo više od toga. One su vrlo često značajna, a ponekad i jedina kulturna središta u gradu ili mjestu. Mjesta su to od posebne brige za lokalnu kulturnu baštinu, ali i mjesta koja mogu pomoći lokalnim poslovnim tvrtkama koje počinju poslovati. Knjižnica danas djeluje na dva polja: u vlastitom prostoru koji se trudi biti što privlačnijim i prikladnijim za različite vrste događanja te organiziranjem službi i usluga izvan svojeg prostora za one korisnike koji ne mogu doći u knjižnicu kako bi se njome mogli služiti na standardan način. Knjižničari moraju poznavati lokalne prilike i potrebe, pratiti razvitak novih tehnologija na koje se mogu osloniti, ali trebaju biti i dovoljno kreativni da osmisle nove usluge. Tema 17. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama bila je posvećena upravo tim novim knjižničnim programima, organiziranim samostalno ili u suradnji s drugim organizacijama i ustanovama u lokalnoj zajednici, ili pak uslugama koje okupljaju pojedine skupine stanovništva oko ostvarivanja zajedničkih interesa.

Program okruglog stola bio je podijeljen u tri cjeline: Suradnja knjižnice s ustanovama i organizacijama u zajednici, Povezivanje interesnih skupina u zajednici i Inovativne službe i usluge zajednicu. Uvodno izlaganje održala je gošća iz Nizozemske Ingrid Bon, voditeljica razvojnih IFLA-inih programa. U izlaganju Kakvu korist mogu imati knjižnice od UN-ove AGENDE 2030 istaknula je ulogu i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030.  Naglasila je potrebu i važnost uključivanja knjižnica u nacionalne programe održivog razvoja zemalja članica UN-a. Uslijedilo je izlaganje Narodne knjižnice i odabir strategija djelovanja u lokalnim zajednicama dr. sc. Dijane Sabolović-Krajina, ravnateljice Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ u Koprivnici. U izlaganju je istaknuta nužnost prilagodbe knjižnica u suvremenom informacijskom društvu te su predstavljeni rezultati komparativne analize pokazatelja uspješnosti triju poslovnih modela hrvatskih narodnih knjižnica te jedne hrvatske i jedne finske bibliobusne službe. Posljednje predavanje u prvom bloku održale su Milena Bon iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani i dr. sc. Klaudija Sedar iz Pokrajinske i studijske knjižnice, Murska Sobota. U izlaganju Zavičajna djelatnost slovenskih narodnih knjižnica u svjetlu digitalizacije i povezivanja lokalnoga okruženja prikazani su rezultati ankete o stanju i digitalizaciji zavičajnih zbirki provedenoj u 58 slovenskih narodnih knjižnica 2016. godine.

Izlaganje Ingrid Bon o ulozi knjižnica u ostvarivanju 17 ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030

Drugi tematski blok započeo je s izlaganjem Knjižničar – partner : iskustva komunikacije u kampanji Dunje Marije Gabriel iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Željke Miščin iz Knjižnica grada Zagreba – Knjižnica „Marin Držić“. Na primjeru nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati!  objasnile su koliko je dobra komunikacija i suradnja s kolegama knjižničarima na terenu važna za tijek odvijanja i učinkovitost kampanje s naglaskom na suradnju s vrtićima i školama te s predstavnicima lokalne zajednice, različitim neprofitnim organizacijama, izdavačima i poslodavcima. Slijedilo je izlaganje LGBTIQ osobe – vidljivi ili nevidljivi korisnici hrvatskih knjižnica? prof. dr. sc. Ane Barbarić s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Aleksandre Pikić iz Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U izlaganju je iznijeta analiza stanja relevantne literature kao i smjernica i dokumenata iz knjižničarske struke o navedenoj temi te otvoreno pitanje trebaju li knjižnice, a prvenstveno narodne, osmišljavati i pružati ciljane knjižničarske usluge i programe za pripadnike LGBTIQ zajednice. U izlaganju Narodna knjižnica i politička pismenost građana dr. sc. Vesne Crnogorac iz Centra za integritet u Nišu, izloženi su mogući modeli obrazovnih programa koje bi narodne knjižnice mogle provoditi u kontekstu svoje društveno odgovorne uloge – a to je kontinuirani rad na političkom opismenjavanju svojih korisnika. O uspješnom zagovaranju u kontekstu školskog knjižničarstva s ciljem ostvarivanja prava na kvalitetno obrazovanje i pravični pristup izvorima znanja, na primjeru Karlovačke županije, govorile su Kristina Čunović (Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“, Karlovac), Ana Sudarević (OŠ Dubovac, Karlovac) i Gordana Šutej (OŠ „Ivan Goran Kovačić“, Duga Resa). U izlaganju su naglasile važnost  zagovaračkog pristupa i suradnju s lokalnim vlastima i zajednicom kako bi se promijenila dosadašnja, relativno slaba, percepcija javnosti o ulozi školske knjižnice u društvu.

Predavači na 17. okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama

U trećem bloku predstavljene su inovativne službe i usluge za zajednicu te primjeri dobre prakse u knjižnicama. Srečko Maček i Robert Ožura iz Središnje knjižnice Celje, prikazali su digitalnu zbirku Album Slovenije – osobna sjećanja 20. stoljeća. Zbirka je dostupna korisnicima portala Kamre koji je namijenjen skupljanju digitalnih kopija fotografija, pisama, dokumenata i ostalih predmeta, građana Slovenije, iseljenika i onih koji  žive izvan granica svoje domovine. U izlaganju Potrebe lokalne zajednice i inovativni knjižnični programi – iskustvo Knjižnice Savica, Božica Dragaš i Snježana Ercegovac iz Knjižnica grada Zagreba - Knjižnica Savica, prikazale su programe osmišljene za stanovnike zagrebačke četvrti Savica u kojoj knjižnica djeluje kao kvartovski treći prostor. Slijedilo je izlaganje  Knjižnica kao prozor i zrcalo zajednice – projekt Kvartovska bibliografija Milene Ajduković iz Knjižnica grada Zagreba - Knjižnica Novi Zagreb,u kojem su prikazani programi u čijoj su realizaciji sudjelovali kvartovski susjedi. U izlaganju „Animacija demokracije” : kako glazba mijenja svijet, Sanja Radin Mačukat iz Gradske knjižnice Vodice, govorila je o ulozi knjižnice koja stvara demokratsko ozračje, potiče pravo na slobodu izražavanja mladih te otvara mogućnosti društvene i političke aktivnosti kroz umjetnost i glazbu. Posljednje izlaganje bilo je Karlovačka zelena priča Jasmine Milovčić i Gabrijele Vine iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu. Prikazani su različiti zeleni programi, predavanja i izložbe ostvarene u okviru karlovačke središnje Zelene knjižnice energetske efikasnosti. 

Na kraju je dr. sc. Ivana Hebrang Grgić predstavila Zbornik radova 17. okruglog stola koji su uredile mr. sc. Davorka Pšenica i Annemari Štimac a recenziju potpisuju dr. sc. Ivana Hebrang Grgić i dr. sc. Aleksandra Horvat. Cilj ovog okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama bio je prepoznati i vrednovati knjižnice kao mjesta gdje se članovi lokalne zajednice mogu okupiti, razgovarati, poslušati predavanje, prisustvovati glazbenom događaju ili pogledati izložbu te gdje mogu predlagati i sudjelovati u osmišljavanju programa koji su od zajedničkog interesa za stanovnike lokalne zajednice.

Sudionici na 17.  okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama

ZAKLJUČCI  17. OKRUGLOG STOLA O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA

1. treba slijediti krovnu međunarodnu knjižničarsku organizaciju, Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA),  u njenom fokusu na potporu UN-ovoj Agendi 2030. o održivom razvoju. HKD treba sa svim svojim sekcijama i komisijama što prije osmisliti i provesti plan zagovaranja kojim bi se naglasila komplementarnost knjižničnih programa s ciljevima održivog razvoja u svim područjima UN-ove Agende 2030. Cilj je prepoznavanje partnerske uloge i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja te njihovo uključivanje u nacionalnu strategiju održivog razvoja UN Agende 2030.
2. Hrvatsko knjižničarsko društvo treba inicirati provođenje prvog nacionalnog istraživanja o percepciji hrvatskog stanovništva o ulogama i zadaćama knjižnica u društvu, kako bi dobiveni rezultati istraživanja bili egzaktna podloga za prepoznavanje i jačanje uloge hrvatskih knjižnica u suvremenom društvu. Predlaže se Sekciji za obrazovanje i istraživanje HKD-a da inicira takvo istraživanje a HKD-u da ga podrži i provede.
3. Hrvatsko knjižničarsko društvo treba putem medija redovito obavještavati javnost o svojim brojnim korisnim inicijativama te tako jačati svoju poziciju pokretača društvenog razvoja u percepciji građanstva Hrvatske.
4. Postoje još uvijek skupine korisnika koje u knjižnici ne mogu ili teško mogu naći odgovarajuću građu koja bi zadovoljila njihove informacijske potrebe. O tom će pitanju Komisija za slobodan pristup informacijama razgovarati s Komisijom za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu i pokušati predložiti rješenje problema.

Sudionici na 17. okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama

Davorka Pšenica