Koliko smo pismeni/nepismeni – digitalna pismenost našeg doba
Stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti

Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna još od 1967. godine kada ga je utemeljio UNESCO s ciljem promoviranja važnosti pismenosti. Hrvatsko čitateljsko društvo svake se godine pridružuje obilježavanju ovog dana mnogim aktivnostima te tradicionalno organizira stručni skup naglašavajući važnost koju pismenost može i mora imati u društvu.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana pismenosti bila je „Pismenost u digitalnom svijetu“. Središnja je proslava organizirana u sjedištu UNESCO-a u Parizu s ciljem istraživanja koje su nove vrste pismenosti potrebne te modela opismenjavanja koji će biti učinkoviti u digitalnom svijetu.

Digitalne tehnologije u osnovi mijenjaju način rada, učenja, međusobne komunikacije. Omogućile su napredak na svim područjima uključujući pristup informacijama, upravljanje znanjem, lakše umrežavanje, bolje socijalne usluge, napredniju industriju. Međutim, oni koji nemaju pristup digitalnim tehnologijama te znanja, vještine i sposobnosti potrebne za njihovo korištenje, a pismenost je jedna od tih vještina, ostaju marginalizirani. Ovogodišnji Međunarodni dan pismenosti naglasio je izazove i mogućnosti za promicanje pismenosti u digitalnom svijetu, svijetu u kojem, unatoč napretku, najmanje 750 milijuna odraslih i 264 milijuna djece i dalje nemaju osnovne vještine pismenosti. Međunarodni dan pismenosti je prigoda za obilježavanje uspjeha i pronalaženja učinkovitih rješenja o načinima za borbu s preostalim izazovima za promicanje pismenosti. Prema riječima Irine Bokove, generalne sekretarice UNESCO-a, Globalni savez za pismenost – Global Alliance for Literacy (GAL) koji je na Međunarodni dan pismenosti 2016. počeo službeni 15-godišnji plan za razvoj pismenosti, model je suradnje među državama, organizacijama, pojedincima, koji će pomoći boljem razumijevanju različitih vrsta pismenosti potrebnih za izgradnju pravednijeg društva za sve. Jer svatko bi na svijetu morao biti u mogućnosti iskoristiti prednosti digitalnog doba.

Hrvatsko čitateljsko društvo stoga je posvetilo ovogodišnji stručni skup digitalnoj pismenosti i njezinom razvoju te poticanju čitatelja na aktivno i kritičko čitanje u duhu vremena. Moderatorica skupa je bila hrvatska književnica i novinarka Lada Žigo Španić, koja promovira u svom radu i tribinama koje vodi u Društvu hrvatskih književnika promicanje pismenosti te rad Hrvatskog čitateljskog društva. U svojem se uvodnom govoru osvrnula na dosadašnji rad društva, osobito na posljednja postignuća i projekte Hrvatskog čitateljskog društva te time najavila pozdravni govor predsjednice Snježane Berak.

Predsjednica je pozdravljajući posebne goste, predstavnicu Ministarstva kulture Dubravku Đurić Nemec, Antu Žužula vlasnika izdavačke kuće Školska knjiga kao domaćina skupa i sve ostale sudionike, naglasila kako se u mnogim ograncima društva provode brojne aktivnosti i time promiču aktivnosti čitanja. Na početku skupa s ponosom je istaknuto da je Društvo dobilo Nagradu za inovativnu promociju čitanja u Europi za 2017. godinu za Čitalački program za roditelje i djecu u kaznionicama kojeg provodi u partnerstvu s udrugom Roditelji u akciji – RODA. Nagradu dodjeljuje najveća svjetska organizacija za promicanje pismenosti ILA – International Literacy Association. Članice predsjedništva Hrvatskog čitateljskog društva Snježana Berak i Kristina Čunović predstavile su program i preuzele nagradu na 20. europskoj konferenciji o pismenosti koja je održana od 3. do 6. srpnja 2017. u Madridu.

Nakon pozdravnog govora predsjednice HČD-a, skup su pozdravili i Dubravka Đurić Nemec u ime Ministarstva kulture te Ante Žužul u ime Školske knjige, koja je drugu godinu partner skupa   i zagovaratelj promicanja pismenosti. Na skupu je sudjelovalo 9 izlagača, stručnjaka s područja digitalne, ali i opće pismenosti.

Izv.prof.dr.sc.Sonja Špiranec, s Odsjeka za Informacijske znanosti FF u Zagrebu, u svojem je izlaganju „Pismenost u digitalnom dobu: kritična, promišljena, transformativna…“ ukazala na potrebu odmaka od do sada dominantnog pristupa po kojem je pismenost popis vještina, odnosno ukazala je na potrebu da pismenost ne može biti svedena na kodiranje i dekodiranje sadržaja, nego mora biti proširena kritičkim refleksijama o društvenom, kulturnom, ideološkom i tehnološkom kontekstu u kojem se ostvaruje.

Izv.prof.dr.sc. Ivanka Stričević, pročelnica Odjela za informacijske i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, izlaganjem „Razvoj digitalne pismenosti – nove obrazovne paradigme za novu pismenost“ istaknula je potrebu mijenjanja učiteljske uloge u obrazovnom procesu. Učitelj više nije samo prenositelj znanja. Nova uloga poučavatelja je stvaranje aktivnog učenja kroz vođeni istraživački proces.

Izlaganje „Kakve digitalne kompetencije nam trebaju“, Lidije Kralj, u skladu s njezinim područjem rada pokazalo je da pristup Internetu donosi ne samo pogodnosti nego i zamke. Lidija Kralj je kao profesorica matematike i informatike uvrštena na listu najinovativnijih nastavnika, autorica je kurikuluma informatike napisanog u doba prvog voditelja Ekspertne radne skupine Borisa Jokića, a sada je pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja. Od 2008. Lidija Kralj je voditeljica nacionalne kampanje za podizanje razine svijesti o sigurnijem Internetu.

davorka.semenic.premec@kgz.hr