Hrvatsko školsko knjižničarstvo predstavljeno na konfereciji na Sveučilištu Tsukuba u Japanu
Tsukubi, Japan, 6. - 8. ožujka 2009.

Na sveučilištu u japanskome gradu Tsukubi, zvanome grad znanosti, održana je od 6. do 8. ožujka 2009. međunarodna konferencija pod naslovom Azijsko-pacifička konferencija o knjižničnome i informacijskome obrazovanju i djelovanju (Asia-Pacific Conference on Library & Information Education and Practice, A-LIEP 2009). Sastanak su pripremili Diplomska škola za knjižničarske, informacijske i medijske studije na Sveučilištu u Tskubi (Graduate School of Library, Information and Media Studies, Universtiy of Tskukuba), Istraživački centar za znalačka društva (Research Center of Knowledge Communities, University of Tskukubi) i Japansko društvo za knjižničnu i informacijsku znanost (Japan Society of Library and Information Science, JSLIS). Sastanak su podržali japansko Ministarstvo obrazovanja, kulture, sporta, znanosti i tehnologije, Nacionalna prehrambena knjžnica (National Diet Library, NDL), Nacionalni institut za informatiku, NII i Japansko knjižničarsko društvo (Japan Library Association, JLA). Navedenima su se ustanovama kao pokrovitelji pridružili svjetski poznati nakladnici svojim prigodnim izložbama, primjerice Springer, Elsevier, ProQuest, Sweets, Cambridge Universtity Press, Karger, Sociomedia i dr.

Svrha je sastanka bila okupiti sveučilišne, istraživačke i knjižničarske djelatnike iz azijsko-pacifičkih i drugih zemalja te podijeliti i razmijeniti znanje, iskustva i primjenu novih znanstvenih istraživanja te raspraviti pitanja obrazovnih potreba u području informacijskih znanosti i knjižničarstva.

Trodnevna se konferencija odvijala u nekoliko oblika: usmenim izlaganjima u tri usporedna slijeda, okruglim stolom o suradnji informacijskih škola, kraće i-škola (prema engleskome information schools, kraće iSchools), u azijsko-pacifičkome području, posterima te vijećanju (simpoziju) o ulozi knjižničara i informacijskih stručnjaka danas i ubuduće. Završno se vijećanje pozabavilo knjižničarima i knjižničarstvom u Japanu, njihovom naobrazbom te ulogom u društvu.

O čemu su govorila usmena izlaganja?
Konferencijski su se sadržaji umjesto navođenja općih naslova usmjerili na pitanja koja su sudionici nastojali razraditi u svojim člancima i usmenim nastupima. Pitanja su glasila:
Kako pripremamo knjižničare i informacijske stručnjake za međunarodnu suradnju? Pred kojim se izazovima nalaze informacijski stručnjaci u azijsko-pacifičkom području? Ima li azijsko-pacifičko područje svoje posebno shvaćanje uloge knjižnične i informacijske znanosti? Kako studiji knjižničarstva i informacijske znanosti pripremaju svoje studente za rukovodeće uloge? Kakva su istraživanja potrebna za promicanje knjižničarskoga i informacijskoga zanimanja? Kako se mogu objediniti obrazovanje, istraživanje i primjena da bi se polučile informacijske usluge visoke kakvoće?

Među 182 sudionika konferencije iz pacifičko-azijskih zemalja (Japana, Koreje, Kine, Vijetnama, Tajlanda, Malezije, Singapura, Filipina i Tajvana), našlo se sudionika iz Indije, Pakistana, Irana, Nigerije, te Australije, SAD-a, Njemačke, Danske i Hrvatske. Konferencija je time postala međunarodna i međukontinentalna pa se govorilo i o poredbenome knjižničarstvu (comparative librarianship), načinima obrazovanja knjižničara te promjenama koje iziskuju primjena informacijske tehnologije i potrebe korisnika.

Druga je zanimljivost bila rasprava o informacijskim školama (engl. information schools, kraće iSchools). Škola se u ovome značenju odnosi na studij koji obuhvaća nekoliko sveučilišnih područja, a ta se potreba sve više iskazuje u studiju informacijske znanosti. Stoga su se u zadnjih petnaestak godina 22 sveučilišna studija informacijskih znanosti i knjižničarstva preimenovala u informacijske škole. Informacijska se škola, iliti i-škola, bavi odnosom između informacije, ljudi i tehnologije. To je danas ono što je srž svih vrsta informacijskih zanimanja, uključujući i knjižničare.

Na svečanome je otvorenju konferencije rečeno da je stiglo 80 radova od kojih je izabrano 64. Od toga je njih 44 objavljeno cjelokupno, a ostali su prikazani kao posteri. Među potpunima je člancima objavljen rad triju autorica iz Hrvatske, dr. sc. Jasmine Lovrinčević, dr. sc. Dinke Kovačević i Marije László, pod naslovom Development Concept for School Librarianship in the Republic of Croatia (Razvojni koncept školskoga knjižničarstva u Republici Hrvatskoj). Članak je dostupan na http://a-liep.kc.tsukuba.ac.jp/proceedings/index.html.

M. Laszlo
marijal@inet.hr