-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 74, srpanj 2017. :: Projekti knjižnica


Projekt Korištenje digitalne baze zvučnih knjiga Hrvatske knjižnice za slijepe u osnovnim i srednjim školama Koprivničko-križevačke županije

Nakon što je Hrvatska knjižnica za slijepe omogućila online dostupnost svoje baze digitalnih knjiga, ukazala se potreba za dodatnom promocijom ove nove mogućnosti u zajednici potencijalnih korisnika baze, s ciljem da ih se informira što ona nudi i da ih se potakne na korištenje zvučnih knjiga. U suradnji Hrvatske knjižnice za slijepe i Udruge slijepih Koprivničko - križevačke županije provedena je edukacija knjižničara Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica o samoj bazi. Kako bi se informacije širile dalje, do što većeg kruga potencijalnih korisnika, u suradnji koprivničke Knjižnice sa Županijskim stručnim vijećem školskih knjižničara Koprivničko-križevačke županije, osmišljen je projekt informiranja knjižničara i nastavnika u svim županijskim osnovnim i srednjim školama o mogućnostima korištenja digitalne baze, kako bi preko njih što više učenika s teškoćama u čitanju standardnog tiska dobilo informaciju o novoj digitalnoj mogućnosti posudbe i čitanja zvučnih knjiga iz baze Hrvatske knjižnice za slijepe.

Projekt  se provodio u razdoblju od svibnja do listopada 2016. godine. Ciljana skupina bili su nastavnici i stručni suradnici u osnovnim i srednjim školama Županije te sami učenici s teškoćama u čitanju, kao i njihove obitelji. Temeljem edukacije provedene na stručnom skupu ŽSV-a i dodatnih pisanih uputa, školski knjižničari održali su prezentacije o mogućnostima korištenje online digitalne baze zvučnih knjiga Hrvatske knjižnice za slijepe za učiteljska/nastavnička vijeća u svojim školama. Uz to su umnožili i podijelili u tu svrhu pripremljene tiskane materijale i upute te u svojim knjižnicama istaknuli informativne letke Hrvatske knjižnice za slijepe o mogućnostima korištenja online digitalne baze zvučnih knjiga.

U projekt su se uključile 32 škole ili 94% škola u Županiji, a rezultati projekta praćeni su kroz podatke o nastavnicima te podatke o učenicima - potencijalnim korisnicima baze zvučnih knjiga i sl. O mogućnostima korištenja digitalne baze zvučnih knjiga putem prezentacije ili e-mailom informirano je i educirano 950 nastavnika (70% od ukupnog broja nastavnika). Prema rezultatima evaluacijskih upitnika, 80% nastavnika izjasnilo se da su im saznanja dobivena na provedenoj edukaciji o digitalnoj bazi zvučnih knjiga bila prva informacija o toj temi, ili su im te informacije od ranije bile samo djelomično poznate. Gotovo svi, ili čak 94% nastavnika izjasnilo se da će im dobivene informacije biti korisne ili vrlo korisne u radu.

U suradnji sa stručnim službama u školama, tijekom projekta školski su knjižničari evidentirali 425 učenika kao potencijalne korisnike digitalne baze zvučnih knjiga, od toga 354 u osnovnim i 71 u srednjim školama. Kao najčešći uzrok teškoća u čitanju kod ovih učenika navedena je disleksija (kod 223 učenika ili  52% od svih učenika s teškoćama u čitanju, odnosno, 1,7% od ukupne učeničke populacije u Županiji).

U evaluacijskim listićima nastavnici su naveli svoje prijedloge vezane za korištenje digitalnih zvučnih knjiga, kao i općenito za problematiku rada s učenicima koji imaju teškoće u čitanju, npr.: Digitalne baze zvučnih knjiga potrebne su i korisne djeci koja imaju poteškoća s čitanjem; Koristilo bi predavanje o razmjeni iskustava među roditeljima djece s disleksijom; Bilo bi dobro da školska knjižnica ima više mp3 zvučnih knjiga; Koristile bi im radionice za djecu s teškoćama u čitanju;  Nastavnicima/knjižničarima bi pristup e-knjigama morao biti besplatan i dostupan, tako da mogu preporučiti učenicima e-materijale koji su im bili svrsishodni; Zvučni zapisi lektirnih djela dobro bi došli ne samo učenicima s dijagnosticiranim poremećajima čitanja, nego i ostalim slabijim čitačima, koji zbog napora lako odustaju od čitanja cjelovitih tekstova., itd.

Zaključno, projekt Korištenje digitalne baze zvučnih knjiga Hrvatske knjižnice za slijepe u osnovnim i srednjim školama Koprivničko-križevačke županije u velikoj mjeri ostvario je postavljene ciljeve: većina nastavničke populacije u Županiji dobila je osnovnu informaciju o mogućnostima online korištenja digitalne baze zvučnih knjiga u radu s učenicima koji imaju teškoće u čitanju standardnog tiska; nadalje, u suradnji školskih knjižničara s drugim stručnim suradnicima u svakoj pojedinoj školi, identificirani su potencijalni korisnicidigitalne baze zvučnih knjiga – konkretni učenici kojima bi ona mogla pomoći u prevladavanju teškoća u čitanju i učenju. Uz to, školski knjižničari afirmirali su se u školama kao informacijski stručnjaci koji imaju znanje i mogućnosti pružiti pomoć, savjet i podršku i onim učenicima  kojima je čitanje standardnog tiska otežano ili nemoguće, kao i njihovim nastavnicima i roditeljima.

Rezultati su također pokazali da još uvijek ima škola u kojima učenici s teškoćama u čitanju nisu dovoljno prepoznati ili nisu prepoznati uopće. Prema procjenama, u populaciji ima 5-10% stanovništva s disleksijom, a podaci dobiveni kroz projekt pokazuju da je učenika s različitim teškoćama u čitanju u Županiji evidentirano tek oko 3,3% od ukupne učeničke populacije (u osnovnim i srednjim školama zajedno). Učenika s disleksijom evidentirano je svega 1,7% od ukupne učeničke populacije u Županiji. Sve navedeno pokazuje kako struka i dalje treba ulagati pojačane napore u edukaciju i senzibiliziranje stručne i sveukupne javnosti o teškoćama disleksije i srodnih poremećaja, kako bi se što ranije i što učinkovitije pružila potrebna pomoć svima kojima je ona potrebna.

Dobiveni rezultati i iskustva poslužili su za planiranje i provođenje daljnjih aktivnosti u školama, kao i u Knjižnici tijekom 2017. godine, osobito u sklopu Nacionalne kampanje I ja želim čitati za osobe s disleksijom, pokrenute u rujnu 2016., čiji je cilj upravo javno zagovaranje i osvještavanje u javnosti problema osoba s teškoćama u čitanju standardnog crnog tiska, ali i mogućnosti da se takvim osobam pomogne u prevladavanju tih teškoća.

Adrijana Hatadi

adrijana.hatadi@skole.hr

Ljiljana Vugrinec

ljiljana@knjiznica-koprivnica.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-