Kviz knjiz u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici

U Gradskoj knjižnici Knjižnica grada Zagreba u ovogodišnjoj Noći knjige, uz druge programe, održan je književni pub kviz. Za ovu prigodu bez puba, u knjižničnom okruženju, s pitanjima orijentiranim na književnost i "knjiškim" nagradama za pobjednike.

Model pub kviza prethodno je primijenjen u uspješnom programu Gradske knjižnice, projektu Kroz knjižnicu do mature, u kojem se već petu sezonu na drugi način propituje znanje zagrebačkih srednjoškolaca iz hrvatskog jezika, ali i opće kulture, te im se tako pomaže u pripremama za ispit državne mature.

Popularni format kviza ponovio se pred drugom publikom, ovaj put u Noći knjige, u organizaciji knjižničarki iz Informativno-posudbenog odjela Gradske knjižnice. Uz autorice teksta, sudjelovala je i kolegica Isabella Mauro, a njima se kao voditelj i urednik pridružio Marko Smiljić iz Knjižnice Dugave, i sam iskusni kvizaš.

Kako bismo bolje razumjeli koncept pub kvizova i ukazali na njihovu primjenjivost u knjižnicama, razgovarale smo s knjižničarem i kvizašem Markom.

Kada i kako je počelo s pub kvizovima u Zagrebu?

Pub kviz scena u Zagrebu počela se razvijati prije petnaestak godina entuzijazmom skupine zaljubljenika u kvizove, a po uzoru na svjetske, posebice britanske, primjere takvog tipa zabave. Pionirski kviz održavao se u klubu Booksa, koji stoga ima gotovo legendarni status, a igrala se i tzv. „kvizna liga“.

No nije li ubrzo došlo do prave eksplozije pub kvizaške scene?

Da, i to ne samo u Zagrebu, već u cijeloj Hrvatskoj. Danas se u dvadesetak hrvatskih gradova redovito održavaju pub kvizovi, a broj im raste iz dana u dan. U Zagrebu ih je teško pobrojati, igra se gotovo na kvartovskoj bazi. Također, neki su se i brendirali, primjerice popularna „KOZa“.

A postoji i Hrvatski kviz savez?

Hrvatski kviz savez (HKS) je neprofitna udruga građana koju su 2013. godine osnovali kviz entuzijasti i dugogodišnji pub kvizaši s ciljem promoviranja kulture kvizova i povezivanja hrvatskih kvizaša s međunarodnom scenom. Član je međunarodnog kviznog saveza i organizira brojne kvizove, pa i humanitarnog karaktera. Poseban događaj u njihovoj organizaciji  je Svjetsko kvizaško prvenstvo.

Kakva su iskustva sa specijaliziranim književnim kvizovima i njihovim održavanjem u narodnim knjižnicama?

Iako je specijaliziranih književnih kvizova bilo i prije, djeluje najprirodnije da se organiziraju (i) u knjižnicama. Ne samo zato što je među zaljubljenicima u kviz veliki broj knjižničara, već je kviz sam po sebi spoj zabave i stjecanja pa i promoviranja znanja, u čemu se može prepoznati i jedna od mnogobrojnih uloga knjižnica.

U Noći knjige u Gradskoj knjižnici natjecalo se osam ekipa s maksimalno pet igrača koji su odgovore ispisivali na pripremljene obrasce. Naglasak u ovakvim kvizovima je upravo na zajedničkom kreiranju odgovora. Nakon svake rubrike čitali su se odgovori, a na kraju – konačni poredak i pobjednik, ekipa Knjizlinzi. Nagrađeni su besplatnim jednogodišnjim članstvom u Knjižnicama grada Zagreba i knjigama, a ostali sudionici također su dobili prigodne poklone. Atmosfera je bila zabavna i opuštena, ali ne bez natjecateljskog žara, kako i priliči svakom pub kvizu, što je pokazatelj da je i knjižnično okruženje poticajno za održavanje kvizova.

Izjave sudionika Kviza knjiza u Gradskoj knjižnici dodatno ukazuju na uspješnost ovog kviza, ali i primjenjivost modela književnih kvizova u narodnim knjižnicama. Članica pobjedničkog tima, široj javnosti poznata kao „lovkinja“ Morana u popularnom HRT-ovom kvizu Potjera, podijelila je s nama da se za književnost opredijelila već na studiju, a upravo ovaj kviz doživljava kao poticaj da ponovno testira svoje znanje iz tog područja. Na pitanje zašto čita i ide na kvizove, pub kvizaš Ivan odgovara da je to za njega i zabava i testiranje vlastitog znanja. Naglašava da je čitanje danas jedan od rijetkih besplatnih oblika zabave!

Možemo zaključiti i da je Kviz knjiz bio obostrani dobitak. S jedne strane, popularizirali smo  književnost, ali i samu knjižnicu jer su se kvizaši odazvali u tolikom broju da smo prijave morali zatvoriti ranije zbog popunjenosti kapaciteta. S druge, nakon završetka kviza sudionici ne samo što su zadovoljno „pozdravili“ kvizaška okupljanja u knjižničnom okruženju, nego su nam i predložili da ih ubuduće organiziramo kao dio stalnog programa. Pojednostavljeno – knjižnica se promovirala kao zabavna institucija znanja koja je ovim potezom dobila zadovoljne konzumente svojih „usluga“ znanja. Ili, rečeno jezikom marketinga, to je win-win situacija.

Na temelju svega navedenog možemo zaključiti da se forma kviza pokazala vrijedna pažnje u planiranju budućih knjižničnih programa jer istovremeno promovira čitanje i znanje, ali i knjižnicu kao modernu i inovativnu ustanovu dostupnu svima.

Ivana Fištrek

ivana.fistrek@kgz.hr

Ivana Radenović

ivana.radenovic@kgz.hr

Sanja Repanić Blažičko

sanja.repanic@kgz.hr