|
Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021. Broj 83, prosinac 2020. Broj 82, ožujak 2020. Broj 81, srpanj 2019. Broj 80, siječanj 2019. Broj 79, listopad 2018. Broj 78, srpanj 2018. Broj 77, travanj 2018. Broj 76, siječanj 2018. Broj 75, listopad 2017. Broj 74, srpanj 2017. Broj 73, ožujak 2017. Broj 72, siječanj 2017. Broj 71, listopad 2016. Broj 70, srpanj 2016. Broj 69, travanj 2016. Broj 68, siječanj 2016. Broj 67, listopad 2015. Broj 66, srpanj 2015. Broj 65, ožujak 2015. Broj 64, listopad 2014. Broj 63, lipanj 2014. Broj 62, travanj 2014. Broj 61, prosinac 2013. Broj 60, listopad 2013. Broj 59, lipanj 2013. Broj 58, veljača 2013. Broj 57, listopad 2012. Broj 56, lipanj 2012. Broj 55, ožujak 2012. Broj 54, prosinac 2011. Broj 53, rujan 2011. Broj 52, lipanj 2011. Broj 51, ožujak 2011. Broj 50, prosinac 2010. Broj 49, rujan 2010. Broj 48, lipanj 2010. Broj 47, travanj 2010. Broj 46, prosinac 2009. Broj 45, studeni 2009. Broj 44, srpanj 2009. Broj 43, ožujak 2009. Broj 42, prosinac 2008. Broj 41, rujan 2008. Broj 40, srpanj 2008. Broj 39, travanj 2008. Broj 38, prosinac 2007. Broj 37, rujan 2007. Broj 36, lipanj 2007. Broj 35, ožujak 2007. Broj 34, prosinac 2006. Broj 33, rujan 2006. Broj 32, lipanj 2006. Broj 31, ožujak 2006. Broj 30, prosinac 2005. Broj 29, srpanj 2005. Broj 28, ožujak 2005. Broj 27, prosinac 2004. Broj 26, srpanj 2004. Broj 25, ožujak 2004. Broj 24, studeni 2003. Broj 22/23, lipanj 2003. Broj 21, prosinac 2002. Broj 20, kolovoz 2002. Broj 19, travanj 2002. Broj 18, prosinac 2001. Broj 17, listopad 2001. Broj 16, lipanj 2001. Broj 15, veljača 2001. Broj 14, svibanj 2000. Broj 13, listopad 1999 Broj 12, ožujak 1999. Broj 11, srpanj 1998. Broj 10, ožujak 1998. Broj 9, studeni 1997. Broj 8, svibanj 1997. Broj 7, rujan 1996. Broj 6, veljača 1996. Broj 5, listopad 1994. Broj 4, rujan 1994. Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994. |
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 74, srpanj 2017. :: Iz knjižnica
Planinsko, literarno druženje
Dobra suradnja dviju knjižnica i ove se godine potvrdila organiziranjem već tradicionalnog Trdinovog literarnog pohoda na Svetu Geru. Sveta Gera je najviši vrh Žumberka i sjeverozapadne Hrvatske. Iako je hrvatsko ime za taj vrh Sveti Ilija, naziv je gotovo zaboravljen pa se češće koristi stari slovenski naziv Sveta Gera. Slovenci vrh zovu i Trdinovim vrhom prema svom književniku Janezu Trdini. S hrvatske se strane nalazi grkokatolička kapela sv. Ilije u kojoj je uređeno jednostavno planinarsko sklonište, a desetak metara od nje, sa slovenske strane, konzervirani ostaci kapele Sv. Jere iz 15. stoljeća po kojoj je vrh i dobio ime Sveta Gera. Svojom očuvanom prirodom, bogatstvom šuma, pašnjaka, livada, izvora, potoka i gorskih vrhova Žumberačko gorje privlači brojne izletnike i planinare te pruža poseban doživljaj i ljepotu očuvane prirode. Treći po redu "Trdinov literarni pohod" održan je u subotu 3. lipnja. Naime, svake prve subote u mjesecu lipnju pod vodstvom planinarskih vodiča, sudionici pohoda idu tragovima slovenskog etnografa, pisca i povjesničara Janeza Trdine. Organizatori ovogodišnjeg planinarsko-literarnog pohoda bili su Knjižnica "Mirana Jarca" iz Novog Mesta, Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" iz Karlovca, Ljudska knjižnica Metlika te planinarska društva iz Hrvatske i Slovenije. Kao suorganizatori manifestacije pridružili su se Kulturno društvo Slovenski dom Karlovac, Udruga likovnih autora Karlovca (ULAK), KUD Stative te KUD "Taus teatar" iz Novog Mesta. Sošice su bile polazna točka ovogodišnjeg pohoda. Posjetili smo selo Reštovo, kod Sošica, u Žumberačkom kraju. Tu se 1. listopada 1843. godine rodio Tadija Smičiklas, hrvatski akademik, povjesničar i publicista. Saznali smo da njega vežu mnoge sličnosti s Janezom Trdinom. Iako je Janez Trdina bio trinaest godina stariji i rođen u Sloveniji, obojica su živjeli u kmetskim obiteljima. Unatoč tome veliku pažnju posvetili su obrazovanju i općoj kulturi te su oba posjedovala istraživački duh. Trdina je pohađao ljubljansku a Smičiklas osječku gimnaziju. Nakon završenih gimnazija, obojica su studirala povijest i zemljopis; Janez Trdina u Beču, Smičiklas u Pragu i Beču. Predavali su i iste predmete na riječkoj gimnaziji. Obojica su živjela u vremenu kada je na slavenske narode vršen snažan pritisak za zabranu korištenja narodnog jezika. Oni su voljeli svoj materinji jezik i upotreba tuđeg jezika među domaćim stanovništvom, osobito intelektualcima, pogađala je i Trdinu i Smičiklasa. Zajedničko im je i to što su u svojim mlađim godinama obojica napisali povijesti svojih naroda. Omiljena im je tema prije svega bila ljubav: Janez Trdina zapisao je svoje misli i opažanja stanovnika Doljenjske o toj temi a Tadija Smičiklas je o ljubavi govorio s filozofskog stajališta. U Sošicama, prvoj literarnoj točki našeg pohoda, poslušali smo tekst Tadije Smičiklasa o čuvstvu ljubavi te Žumberačku elegiju Jovana Hranilovića povodom smrti Tadije Smičiklasa.
Zatim smo krenuli prema vrhu Svete Gere, Trdinovom vrhu. Knjižničari i drugi pozvani gosti obogatili su program čitanjem Trdinovih bajki i pripovijesti, pjesmom i plesom. Na postaji Boljara pročitana je Trdinova bajka "Jutrovica" a na samom vrhu uslijedila je pjesma i ples članica karlovačke folklorne skupine "Stative". Članice kulturno-umjetničkog društva "Taus teater" iz Novog Mesta uprizorile su Trdinove bajke "Velikani" i "Gospodična", japanskom tehnikom pripovijedanja, "kamishibai". Ugodno druženje nastavilo se uz vokalnu skupinu "Gorjanski spev".
Od jutra su članovi likovnih udruga "ULAK" iz Karlovca i "Artoteka" iz Črnomlja, nadahnuti ljepotom prirode, stvarali prekrasna likovna djela koja su zatim izložena. Uručena su i priznanja najmlađem i najstarijem sudioniku pohoda. Nakon kulturnog programa i okrijepe uslijedio je povratak prema Sošicama. Završio je još jedan "Trdinov literarno-planinski pohod", jedno lijepo, prijateljsko i poučno druženje koje je još jače povezalo dvije knjižnice, karlovačku i novomešku te svojim sadržajem obogatilo sve sudionike.
Dubravka Vaštuka
dvastuka@gkka.hr
|
|
|
|