11. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica
Opatija, 1. - 4. travnja 2009.

Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva i Sveučilišna knjižnica u Rijeci organizirali su od 1. travnja do 4. travnja 2009. godine u Opatiji 11. dane specijalnih i visokoškolskih knjižnica. Tema ovogodišnjih popularno nazivanih Specijalki bila je Knjižnice: kamo i kako dalje?, a podteme koje su ocrtavale interes i djelovanje ovogodišnjih izlagača i njihovih ustanova bile su Knjižnice i očuvanje kulturne baštine, Knjižnice bez granica:digitalni repozitorij te Knjižnični softver.

Skup je započeo iznimno dobro posjećenim radionicama i aktivnim sudionicima. Radionica Tri (ne sasvim lagana) koraka do repozitorija ustanove Ive Melinščak-Zlodi i Marijane Glavice (Filozofski fakultet u Zagrebu) aktivnim sudjelovanjem sudionika problematizirala je tijek osnivanja digitalnog repozitorija ustanova, što je sagledano kroz iskustva stečenih pri implementaciji repozitorija Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Radionica Nabava i međuknjižnična posudba u svim sustavima uspješno je prikazala nove mogućnosti izgradnje zbirki i međuknjižnične posudbe korištenjem različitih knjižničnih softvera. U prvom dijelu radionice izlagali su kolege iz Slovenije: Mojca Dolgan Petrič, Alenka Logar Skobir, Silvester Videtič, a drugi dio radionice održale su Jelica Leščić i Zagorka Majstorivić (NSK). Izlaganje je prikazalo IFLA-ine Smjernice razvojne politike zbirke upotrebom modela Conspectus. Radni dio dana završio je predstavljanjem Zbornika radova 10. dana specijalnih i visokoškolskih knjižnica (http://www.hkdrustvo.hr/hr/izdanja/drustvena/10/ ), nakon kojeg je uslijedilo druženje uz domjenak.

Drugi dan skupa započeo je izlaganjem European cultural heritage: united in its diversity Paula Doorenboscha (Nacionalna knjižnica Nizozemske). Predstavljena je mrežna stranica Europeana.eu http://www.europeana.eu/portal/ koja pruža besplatan pristup zbirkama digitalizirane građe. Uslijedilo je izlaganje Nacionalni projekt digitalizacije „Hrvatska kulturna baština“ Dunje Seiter-Šverko (Ministrastvo kulture). Predstavljen je projekt digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvatska kulturna baština, a predstavljena je i mrežna stranica projekta koju je moguće pregledati na http://www.kultura.hr/. Pojedine dijelove projekta predstavile su Davorka Bastić i Alemka Belan-Simić (KGZ) izlaganjem Digitalizirana zagrebačka baština – projekt Knjižnica grada Zagreba, kojim se na jednom mjestu okuplja digitalizirana vrijedna i rijetka građa Gradske knjižnice, što možete pogledati na http://92.242.243.196/kgzdzb/; te Sofija Klarin, Maja Jokić i Jasenka Zajec prezentacijom projekta NSK Portal starih hrvatskih publikacija, koji će predstavljati središnje mjesto za pretraživanje i pristup digitaliziranim starim hrvatskim novinama i časopisima koji se čuvaju u NSK.

Vlatka Lemić (HDA) predstavila je inicijativu za pokretanjem Europske digitalne zaštite Digital Presevation Europe, DPE inicijativa http://www.digitalpreservationeurope.eu/ koja želi unaprijediti koordinaciju, suradnju i dosljednost u sadašnjim aktivnostima kako bi se osigurala efektivna zaštita digitalnih materijala.

Portal digitalne knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predstavili su Kristijan Crnković (ArhivPRO d.o.o.), Kristina Polak-Bobić i Vedrana Jurčić (HAZU) koji se nalazi na http://92.242.243.196/hazu/index.php.

Marina Vinaj (Muzej Slavonije, Osijek) govorila je na temu Stara knjiga - između knjižnične teorije i muzejske prakse opisujući primjere iz bogatog knjižničnog fonda knjižnice koji posjeduje i vrijedne spomeničke zbirke. Blaženka Peradenić-Kotur (NSK) izlaganjem na temu Mjesto službenih publikacija u pisanoj baštini Republike Hrvatske prikazala je nedovoljno poznate državno-pravne, političke i povijesne dokumente kao i suvremene hrvatske publikacije u kontekstu pisane baštine Republike Hrvatske. Vesna Špac (Brodarski institut) govorila je o pisanoj baštini s oznakom tajnosti te o specifičnom fondu Knjižnice Brodarskog instituta. Izlaganje o osnivanju Zajednice knjižnica sveučilišta Hrvatske – ZaKSH (Consortium of Academic Libraries Croatia) u lipnju 2008. godine održala je Tijana Barbić-Domazet (Sveučilišna knjižnica u Puli).

Tematski blok o digitalnim repozitorijima otvorio je Paul Doorenbosch izlaganjem The Dutch repository framework and its European context o Nizozemskom znanstvenom repozitoriju (DARE, Digital Academic Repositories) koji „izgrađuju“ sveučilišne knjižnice u suradnji sa znanstvenim institucijama. Nizozemski znanstveni repozitorij poslužio je kao primjer za europsku mrežu repozitorija DRIVER http://www.driver-repository.eu/. Otvoreno dostupni digitalni repozitoriji bili su tema Ivane Hebrang Grgić (Filozofski fakultet u Zagrebu), a Željka Radovinović (Muzička akademija) govorila je o problemu autorskih prava i digitalnim repozitorijima zvučnih snimaka. Repozitorij Medicinskog fakulteta u Zagrebu predstavila je Helena Markulin (Medicinski fakultet, Središnja medicinska knjižnica) http://medlib.mef.hr/.

Usporedbu bibliografskih formata UNIMARC i MARC 21 te povijest razvoja i nastanak formata predstavila je Vesna Hodak (NSK). U bloku predavanja koji je predstavljao knjižnični softver imali smo priliku upoznati Aleph, ZAKI, MetelWin, Biblio.Net, Koha, KITlib4, K++.

Ovogodišnju temu skupa popratila su i 22 posterska izlaganja.

Stručni dio skupa završio je okruglim stolom na kojem su uvodna izlaganja održali Senka Tomljanović (Sveučilišna knjižnica Rijeka), Dragutin Katalenac (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) i Nikolina Radić-Štivić (Grad Rijeka, odjel gradske uprave za kulturu). Priloženi su zaključci doneseni na Okruglom stolu skupa:

U okviru uvodnih izlaganja, sudionici su upoznati s podacima o baštinskim fondovima, stanjem i problemima njihove zaštite u sveučilišnim knjižnicama u Osijeku, Puli, Rijeci i Splitu, te znanstvenim knjižnicama u Dubrovniku i Zadru. Riječ je o općeznanstvenim knjižnicama koje imaju i iskustvo u provođenju matičnosti nad zaštićenim knjižničnim zbirkama na svojem području. Nažalost, baštinski karakter i značaj ovih knjižnica, kao i njihove potrebe u odnosu na pohranu, obradu, čuvanje i zaštitu te osiguravanje dostupnosti obveznog primjerka i stare i vrijedne građe koju čuvaju u svojim fondovima, nisu uvijek jasno sagledani unutar sustava kulturnih djelatnosti.
U skladu s navedenim, na Okruglom stolu su doneseni sljedeći zaključci:
Ministarstvu kulture Republike Hrvatske se predlaže:

01.     da prepozna, potvrdi i reafirmira općekulturni i baštinski značaj sveučilišnih knjižnica u Osijeku, Puli, Rijeci i Splitu i općeznanstvenih knjižnica u Zadru i Dubrovniku, te ga podupre u svojim programima

02.    da redovito financira djelovanje ovih knjižnica vezano uz posjedovanje zbirki obveznog primjerka i zbirki stare i rijetke građe, uključujući i programe i projekte sljedećih sadržaja:
         a) ulaganja u prostor, opremu i investicijsko održavanje u svrhu zaštite obveznog primjerka i građe koja ima svojstvo kulturnog dobra
         b) poslovi vezani uz reviziju starih rješenja o registraciji i unos novih podataka o kulturnom dobru u Registar pokretnih kulturnih dobara R
         c) poslovi vezani uz izradu dokumenata o zaštiti sukladno Pravilniku o zaštiti knjižnične građe

03.    da osigura provođenje Pravilnika o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj iz 2001. godine, te da ga u tom cilju po potrebi dopuni i izmijeni

04.    da reafirmira mjesto i ulogu ovih knjižnica u nacionalnim programima baštinskog značaja kao npr. „Program digitalizacije hrvatske baštine“ dodjeljujući im ulogu (regionalnog) nositelja programa

05.    da bolje poveže i uključi ove knjižnice u cjelokupni sustav zaštite kulturnih dobara (povezivanje s nadležnim konzervatorskim odjelima)

06.    da osnuje i financira regionalne centre za (staru) knjigu:
         a) radionice (primarne) zaštite
         b) regionalne centre za digitalizaciju

07.    da osigura uključivanje ovih knjižnica u međunarodne programe i projekte (CERL i sl.).

Skup je završio stručnim izletom u Sveučilišnu knjižnicu u Rijeci s predstavljanjem stalnog postava izložbe Glagoljica te posjetom Crkva Gospe Trsatske, Franjevačkog samostana i samostanske knjižnice.

S. Žunić
sanja.zunic@kgz.hr