Školske knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji

U Koprivničko-križevačkoj županiji u 2015./16. šk. godini djelovale su ukupno 34 škole koje imaju školske knjižnice - 26 osnovnih i 8 srednjih, s ukupno 13.500 učenika. Rad OŠ organiziran je u 26 matičnih škola koje u sastavu imaju ukupno 66 područnih škola (prosječno 2,5 po školi), dok srednje škole imaju ukupno 73 usmjerenja (prosječno 9 po školi).

POKRETNE KNJIŽNICE – BIBLIOBUSI znatno pridonose omogućavanju korištenja knjižničnih usluga u školama. Od ukupno 26 matičnih OŠ,  23 škole ili 85% uključeno je u mrežu stajališta jednog od dva županijska bibliobusa - koprivničkog ili križevačkog. Od ukupno 66 područnih škola u Županiji, njih 46 ili 70% uključeno je u mrežu bibliobusnih stajališta. Na taj način učenici područnih škola imaju mogućnost redovitog korištenja knjižničnih usluga od samog polaska u školu, a mnogi i ranije, jer bibliobusi redovito posjećuju i 16 dječjih vrtića širom Županije.

ŠKOLSKI KNJIŽNIČARI zaposleni su u svim školama osim u jednoj (novoosnovanoj) školi. U 13 OŠ ili u njih 50%  rade knjižničari s punom  satnicom od 40 sati tjedno, dok je u SŠ s punom satnicom zaposleno 7 knjižničara u 7 škola, od ukupno 8. U 12 OŠ te u jednoj SŠ knjižničari rade 20 sati tjedno. Svi šk. knjižničari imaju odgovarajuće formalno obrazovanje. Među šk. knjižničarima, jedna je stručna suradnica šk. knjižničarka-savjetnica i tri stručne suradnice šk. knjižničarke-mentorice. Knjižničari u OŠ u prosjeku imaju 13 godina radnog staža, a u SŠ 12 godina.

PROSTOR u knjižnicama OŠ iznosi 1.524 m2 ili prosječno 59 m2 po školi, a prostor u knjižnicama SŠ  iznosi 598 m2 ili prosječno 75 m2 po školi. Prema Državnom pedagoškom standardu za sustav OŠ obrazovanja i Državnom pedagoškom standardu za sustav SŠ obrazovanja (NN 63/08), minimalan prostor za školsku knjižnicu je 60 m2, plus dodatni prostor od prosječno 60 m2 za programske potrebe. No, samo 6 knjižnica u SŠ i 7 u OŠ raspolažu sa 80-100 m2 ili više, što znači da u tih 13 knjižnica  ili 38% postoji mogućnost rasporeda svih potrebnih sadržaja koje propisuje Državni standard. Jedna škola još nema svoju knjižnicu, a jedna dijeli prostor s drugom školom, dok 19 škola (56%) ima nedostatan ili neodgovarajući prostor.

OPREMA KNJIŽNICA, prema ocjenama samih knjižničara, većinom zadovoljava u ukupno 19 škola ili 56%. Prema stručnoj procjeni Matične službe, ukupno je svega 7 knjižnica za koje se može reći da su u potpunosti adekvatno opremljene.  Nasuprot tome, 5 je potpuno neodgovarajućih knjižnica, i to zbog nepostojećeg (2)  ili nedostatnog prostora (3) za knjižnice.

KNJIŽNIČNI FONDOVI školskih knjižnica u Koprivničko-križevačkoj županiji u 2015./16. brojili su ukupno 163.161 jedinicu knjižnične građe, od toga 124.028 ili prosječno 4.770 po školi u OŠ, i 39.133 ili prosječno 4.892 po školi u SŠ. Knjižna građa čini  97% od ukupnog fonda u OŠ, tj. iznosi 120.084 jedinica ili  prosječno 13 knjiga po učeniku (Standard propisuje minimalno 10 jedinica građe po učeniku). U SŠ knjižne građe je čak 99%, tj. 38.714 jedinica ili prosječno 9 jedinica građe po učeniku SŠ (Standard propisuje 12 jedinica po učeniku SŠ), što znači da minimum Standarda na prosječnoj županijskoj razini u SŠ nije ostvaren. Standard propisuje također kako najmanje škole moraju imati minimalno 2.500 knjiga u fondu, ali 7 škola - 6 osnovnih i jedna srednja - još uvijek nisu ispunile taj osnovni minimum.

NABAVA KNJIŽNIČNE GRAĐE na razini Županije trebala bi prema Standardu za šk.knjižnice  (0,5 – 2 knjige po učeniku godišnje) ukupno iznositi minimalno 7.464 knjiga ili prosječno 219 primjeraka po školi (s obzirom na ukupan broj učenika i nastavnika koji iznosi 14.928). U stvarnosti,  nabava građe za  2015./16. šk. g. iznosila je 50% manje od minimuma propisanog Standardom.  Nabavljeno je ukupno 3.499 jedinica knjižnične građe, od čega knjiga ukupno 3.177 jedinica - 2.318 u osnovnim i 859 u srednjim školama. Prosječno, po školi je nabavljeno 103 jedinice građe - 101 primjerak prosječno u OŠ, a 109 primjeraka prosječno u SŠ. Uz to, kod velikog dijela građe prinovljene u 2015./16. godini radi se o darovanoj građi - tj. u OŠ blizu 50% prinovljene građe su pokloni, a u SŠ čak 60%. To znači da na veliki dio prinova knjižničari uopće nisu mogli utjecati

Iz podataka o izvorima financiranja nabave knjižnične građe u 2015./16. šk. godini može se zorno vidjeti tko financira nabavu u školskim knjižnicama. U OŠ u ukupnom iznosu vrijednosti nabave od 136.261 kn najviše su sudjelovali gradovi i općine i to sa 40%  (55.180 kn), a u SŠ u ukupnom iznosu nabave u vrijednosti od 101.772 kn najviše su sudjelovali sponzori i donacije - s 52% (68.632 kn).

KNJIŽNIČNO POSLOVANJE u svim školama odvija se računalno, u programu METEL.win koji je nabavljen sredstvima osnivača škola, tj. Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice,  šk. godine 2005./06. za većinu šk. knjižnica, a  od 2014. godine sve knjižnice koriste METEl.win. U 2015./16. šk. godini u računalnu bazu programa METEL.win uneseno je 63.555 ID-ova, odnosno upisano je ukupno 139.644 jedinica građe, od toga 103.517 jedinica u OŠ i 36.127 jedinica u SŠ. Prema procjenama školskih knjižničara, računalno je obrađeno 94% građe u SŠ i 83% građe u OŠ. U 16 OŠ i 7 SŠ  (ukupno 68% škola) baze podataka o građi školskih knjižnica dostupne su online.

TEHNIČKA OPREMLJENOST u šk. knjižnicama vrlo je različita od škole do škole. Školske knjižnice u Županiji raspolažu s ukupno 112 računala, od čega je učenicima namijenjeno njih 75. Prosječno na svaku školu dolaze samo po 3 računala, tj. prosječno su po 2 namijenjena učenicima. Nešto je bolja situacija u SŠ, koje imaju prosječno 5 računala po knjižnici, dok ih u OŠ ima prosječno samo 2,6 po knjižnici. Od ostale opreme, u šk.knjižnicama nalazi se ukupno 34 pisača, 12 skenera, 7 fotokopirnih aparata, 14 LCD projektora, 22 TV prijemnika, 20 foto-aparata. Odgovarajućom svoju tehničku opremu smatraju knjižničari u 24 škole (71%),  a među njima 100%  knjižničara u SŠ, dok u 10 OŠ (38%) knjižničari smatraju da im je oprema zastarjela ili loša. Ukupno 15 knjižničara u OŠ (58%) smatra da im nešto od opreme nedostaje, ili da je oprema količinski nedostatna.

Sve knjižnice imaju pristup internetu, ali ima škola  - njih ukupno 10  ili 29% - gdje internet nije dostupan učenicima u knjižnicama. Stav je pojedinih škola (uglavnom ravnatelja) da internet za učenike ne treba biti dostupan u knjižnici, jer ga za potrebe nastave mogu koristiti npr. u informatičkoj učionici. Većina knjižnica (85%) - 22 OŠ i 7 SŠ -  imaju svoje  podstranice na web stranicama škola. Ukupno 6 knjižnica koristi za komunikaciju s korisnicima društvenu mrežu Facebook.

INFORMACIJSKA EDUKACIJA u osnovnim školama, odvija se kroz aktivnosti Knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja kao dijela godišnjeg plana i programa rada u 16 škola ili 62%.  Ostale knjižnice ove  aktivnosti provode kroz redovni program rada šk. knjižničara. Iako kod srednjih škola ne postoji obavezan KIO, on se kroz redovni rad knjižničara ipak provodi u svih 8 škola. Informacijska edukacija provodi se većinom kombinacijom različitih oblika rada -  individualno, organiziranim grupnim posjetima učenika, kroz povremene grupne edukacije te edukacijom kroz projektnu nastavu. Pri tome su u 19 škola (56%) ovim aktivnostima obuhvaćeni svi razredi, dok su u 9 škola (26%) uz učenike obuhvaćeni i svi nastavnici.

PODACI O KORIŠTENJU pokazuju da je u šk.knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji u 2015./16. bilo upisano ukupno 12.726 korisnika - od toga 11.235 ili 83% učenika, 1.162 nastavnika i 329 ostalih korisnika. Knjižnice su zabilježile 51.831 posjetu, od toga u SŠ 42.015 ili dnevno prosječno 29 i 104.493 posjeta u OŠ ili 28 prosječno dnevno.  Ukupno je posuđeno 87.333 jedinica građe, od toga 16.481 u SŠ ili 13 prosječno dnevno, te u OŠ 70.852 ili 20 prosječno dnevno.

U šk. knjižnicama ili u njenoj organizaciji održano je ukupno 2.085 programa - 365 u SŠ i 1.720 u OŠ, a odgovoreno je na ukupno 1.736 informacijska upita na različite teme. Računala su korištena u knjižnicama ukupno 12.508 puta, 4.187 u SŠ i 8.321 u OŠ, a internet se koristio ukupno 11.833 puta, od toga 4.396 u SŠ i 7.437 u OŠ.

ZAKLJUČAK

Sve osnovne i srednje škole u Koprivničko-križevačkoj županiji koje imaju knjižnice, ostvarile su mogućnost zapošljavanja knjižničara na 20 ili 40 sati, osim jedne novoosnovane škole gdje je postupak pribavljanja suglasnosti u tijeku. Standardi su, međutim, puno lošije ostvareni u pogledu ostvarivanja materijalnih uvjeta za rad školskih knjižnica: svega 38% knjižnica u Županiji raspolaže dovoljnom kvadraturom prostora prema Državnom pedagoškom standardu  iz 2008. Kod projekata dogradnje ili izgradnje novih školskih zgrada vrlo je izražen problem „zaboravljanja“ na knjižnice – naime, i financijeri i projektanti - arhitekti često kod gradnje i uređenja škola uopće ne uvažavaju postojeće propise, kao ni preporuke Matične službe vezane za školske knjižnice. Tako dobivamo nove zgrade s neprimjerenim knjižnicama koje nisu u skladu ni sa Standardima, a ni sa stvarnim  potrebama. Oprema u šk. knjižnicama obnavlja se također nesustavno, nedovoljno i presporo. Razlog tome sigurno je je nedostatak sredstava, ali i manjak razumijevanja za potrebe ulaganja u svrhe proširenja i obnavljanja te opremanja prostora školskih knjižnica, od strane osnivača, Županije i gradova, kao i MZO. Osim što su neke knjižnice opremane namještajem još 70-ih godina prošloga stoljeća, koji je nefunkcionalan za današnje potrebe, još  uvijek ima knjižnica gdje učenici uopće nemaju pristup računalima ili internetu.

NOVE TEHNOLOGIJE ipak dolaze u škole, iako se nedostatno ulaže u opremanje šk. knjižnica, i škola općenito. Pojedine škole omogućuju učenicima npr. korištenje tableta, uglavnom nabavljenih preko sponzora ili projekata. Raduje i činjenica da su se čak 22 škole (65%)  u Koprivničko-križevačkoj županiji u veljači 2017. godine uključile u projekt „BBC micro: bit- STEM revolucija“,  kojeg je pokrenula organizacija Croatian Makers – Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM).

Konstantan trend pada ukupnog broja knjiga u fondovima šk. knjižnica u Kopriv.-križevačkoj županiji bilježi se  od 2012. Smanjivanje fondova direktna je posljedica premalog priljeva građe, s obzirom da se revizije i otpisi kontinuirano moraju provoditi, jer se građa troši i otpisuje, a nabavlja se premalo građe, otkako su škole 2008.  ostale bez namjenskih sredstava za nabavu iz Državnog, a za 2011. i iz Županijskog Proračuna. U odnosu npr. na prethodnu, 2014. g. (158.650 knjiga), broj knjiga  u fondovima tijekom 2015./16. smanjen je ponovo za 1.509 jedinica ili za 1% te iznosi 157.141 jedinica. Višegodišnje nefinanciranje sustavne nabave građe za šk. knjižnice vrlo je ozbiljan problem koji znatno opterećuje i otežava funkcioniranje šk. knjižnica. Svoju obavezu financiranja nabave građe za školske knjižnice ispunjavaju jedino gradovi kao osnivači škola, a i pojedine općine uključuju se u financiranje škola, dok MZO i Županija kao osnivač većine škola, koji su po zakonu obavezni financirati školske knjižnice, to uopće ne čine, ili je njihov doprinos nedovoljan i nesustavan.

Jedini način da se šk. knjižnicama osiguraju uvjeti za kvalitetan rad i pruži trajna podrška u smislu osiguravanja osnovnih materijalnih sredstava za rad jest namjensko i dugoročno planirano proračunsko financiranje svih potreba šk. knjižnica, kao organizacijskih i funkcionalnih cjelina unutar škola koje su od posebnog značaja za funkcioniranje škola i provođenje nastavnog programa te svih odgojno-obrazovnih zadataka u svakoj školi. Osim plaće knjižničara i sredstava za nabavu knjižnične građe, šk. knjižnice trebaju planska i redovita sredstva za obnavljanje računalne opreme, a također i za uređenje prostora, odnosno povremenu zamjenu namještaja i druge opreme novom i funkcionalnijom, koja će služiti aktualnim potrebama. Prikupljanjem novca za rad knjižnica kroz povremene projekte i aktivnosti mogu se ostvariti samo neka segmentarna i privremena poboljšanja, ali projektna i sponzorska sredstva ne mogu nikako biti osnovni i jedini izvor sredstava za ostvarivanje temeljnih preduvjeta nužnih za rad školskih knjižnica, koje je i Država propisala kroz važeće zakone, pravilnike i standarde. Stoga je trajan zadatak struke zagovarati i dalje kod financijera i donositelja odluka pravo i potrebe korisnika da imaju dobro opremljene i funkcionalne školske knjižnice koje će moći ostvarivati svoju ulugu u unapređivanju nastave i svih drugih oblika odgojno-obrazovnog rada u školi.

Ljiljana Vugrinec

ljiljana@knjiznica-koprivnica.hr