13. okrugli stol o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i 7. festival hrvatskih bibliobusa „Pokrenimo bibliobus! Kako pokrenuti i održati službu?“ (Pula, 12. svibnja 2017.)

Nacionalni skup s međunarodnim sudjelovanjem 13. okrugli stol o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i 7. festival hrvatskih bibliobusa „Pokrenimo bibliobus! Kako pokrenuti i održati službu?“ održao se u Puli 12. svibnja 2017. u organizaciji Komisije za pokretne knjižnice i Komisije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva, Gradske knjižnice i čitaonice Pula i Društva bibliotekara Istre.

Glavna tema ovogodišnjeg skupa razmatrala je problematiku pokretanja i ustrojavanja novih pokretnih knjižnica u Republici Hrvatskoj čime je istaknuta važnost širenja mreže bibliobusnih službi na cijelom području Hrvatske. Odabir glavne teme i mjesta održavanja skupa potaknut je kampanjom „Pokrenimo bibliobus! Ostvarimo pravo na knjigu dostupnu svima.“ koju je pokrenula Gradska knjižnica i čitaonica Pula u okviru djelatnosti Matične službe za narodne i školske knjižnice s ciljem osnivanja bibliobusne službe u Istarskoj županiji kako bi se knjižničnim uslugama pokrila područja bez stacioniranih knjižnica.

Ovogodišnji stručni skup okupio je brojne knjižničare iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Srbije sa sudjelovanjem ukupno 105 prijavljenih sudionika, 66 iz zemlje i 39 iz inozemstva. Jednodnevni stručni skup sastojao se od festivalskog dijela otvorenog javnosti te radnog dijela posvećenog edukaciji i stručnom usavršavanju knjižničara, poticanju suradnje i razmjeni dobre prakse u promociji i unaprjeđenju djelatnosti pokretnih knjižnica. 

Posebno atraktivan festivalski dio skupa, 7. festival hrvatskih bibliobusa, održao se na parkiralištu Karolina u neposrednoj blizini rimske Arene gdje su se okupila bibliobusna vozila iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Svečano otvaranje i program Festivala svojim su plesnim izvedbama obogatili učenici osnovne škole Fažana te udaraljkaš Vedran Vojnić, a pozdravne riječi brojnim okupljenim sudionicima skupa, djeci i građanima, uputila je ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Pula Nela Načinović i pročelnik Ureda grada Pule Aleksandar Matić. Na Festivalu se okupilo ukupno 11  bibliobusa, 9 hrvatskih pokretnih knjižnica iz Bjelovara, Karlovca, Koprivnice, Križevaca, Rijeke (gradski i županijski), Vinkovaca i Zagreba te 3 inozemna bibliobusa iz Maribora, Novog Mesta i Pečuha. Planirani dolasci bibliobusa iz Čakovca i Zadra kao i bibliobusa iz Bihaća odgođeni su zbog tehničkih poteškoća/starosti vozila.

Tijekom cijeloga dana bibliobusi su bili na raspolaganju svim zainteresiranim građanima za razgledavanje, a organiziran je dolazak oko 600 učenika osnovnih i srednjih škola te predškolske djece koji su se zahvaljujući ljubaznim knjižničarima i educiranim volonterima upoznali sa specifičnostima putujuće knjižnice koje u našoj županiji nemaju prilike vidjeti i koristiti. Program Festivala animacijski su obogatili zabavljači na štulama u ulozi divova iz istarskih legendi. Neposredno prije održavanja radnog dijela skupa, bibliobusi su napravili kružnu vožnju pulskom rivom i kroz središte Pule promovirajući na taj način usluge pokretne knjižnice kao i knjižnica općenito, a putujuća povorka šarenih bibliobusa bila je ujedno i svojevrsna turistička atrakcija.

Radni dio stručnoga dijela skupa održao se u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula kroz desetak domaćih i inozemnih izlaganja. Na početku Skupa pozdravnu riječ u ime domaćina uputila je ravnateljica Knjižnice Nela Načinović. Skupu se obratila i predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer te zamjenica predsjednice Komisije za pokretne knjižnice HKD-a Nada Radman. U ime ministrice kulture dr. sc. Nine Oguljen Koržinek nazočne je pozdravila Jelena Glavić-Perčin, načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture RH koja je najavila podršku pri nabavi novih bibliobusa za potrebe osnivanja novih službi i zamjene dotrajalih vozila u postojećim bibliobusnim službama.

13. okrugli stol o pokretnim knjižnicama započeo je prikazivanjem promotivnog videa pod nazivom Pokretne knjižnice u RH: cjeloživotna avantura kroz bogatstvo druženja i znanja kojeg je pripremio Vladimir Vranješević iz Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci. Zanimljiv promotivni video, između ostalog snimljen i kao potpora osnivanju nove službe pokretne knjižnice u Istarskoj županiji, oslikao je značaj dostupnosti knjižničnih usluga iz perspektive korisnika bibliobusa u županijama koje su pokrivene bibliobusnom službom. Korisnici, mali i veliki, izrazili su svoj stav o ulozi bibliobusa u njihovoj svakodnevnici, a video završava porukom pulske djece „I mi imamo pravo na bibliobus“.

Uslijedilo je izlaganje domaćina, Nele Načinović i Nadie Bužleta, koje su predstavile kampanju „Pokrenimo bibliobus! Ostvarimo pravo na knjigu dostupnu svima“. Istarska županija jedna je od županija bez usluge pokretne knjižnice i županija u kojoj najveći broj općina nema stacioniranu knjižnicu. Osnivanje bibliobusne službe bilo bi najracionalnije rješenje pokrivanja tzv. bijelih zona te je u tom smjeru pokrenuta zagovaračka kampanja s aktivnostima informiranja građana o pravu na knjižničnu uslugu u najbližem okruženju i edukacije djece o uslugama pokretnih knjižnica. Ujedno je prikazan i kratki promotivni spot kampanje nastao 2016. prilikom promotivnog gostovanja bibliobusa iz Rijeke i Kopra Istarskoj županiji. 

Posebna gošća skupa bila je dr. Elisabeth Willnat, ravnateljica Gradske knjižnice u Freiburgu, koja je prikazala razvoj mreže pokretnih knjižnica u Njemačkoj i djelovanje bibliobusne službe Gradske knjižnice u Freiburgu. Willnat je predstavila i aktualno stanje mreže pokretnih knjižnica u Njemačkoj te navela službene podatke iz 2015. U Njemačkoj djeluje 91 bibliobusna služba sa 112 pokretnih knjižnica od kojih 80% čine vozila na autobusnom podvozju dok su ostalo bibliokombi i vozila na kamionskom podvozju. Njemačke pokretne knjižnice pružaju niz knjižničnih usluga s atraktivnim programima, a Internet, automatizirana posudba, RFID tehnologija standardni su dio poslovanja. Ciljane skupine pokrivene bibliobusnom mrežom su djeca i adolescenti, obitelji s malom djecom, starije osobe, izbjeglice te stanovništvo u ruralnim područjima. Kad je u pitanju model financiranja službi, Willnat ističe da troškove djelovanja pokretne knjižnice najvećim dijelom podmiruje lokalna i regionalna uprava. Novosti i podaci o njemačkim pokretnim knjižnicama mogu se pratiti na aktivnom portalu nacionalne organizacije pokretnih knjižnica na web adresi http://www.fahrbibliothek.de/ . Gradska knjižnica u Freiburgu prvu pokretnu knjižnicu dobila je 1955. godine, a otada su promijenili pet vozila. Willnat je spomenula i suradnju s Gradskom knjižnicom Zadar kojoj su donirali svoje četvrto vozilo koje je u Freiburgu bilo je aktivno od 1986. do 2013.    

Tjaša Mrgole Jukič, predsjednica Sekcije za pokretne knjižnice ZBD Slovenije i Marjan Gujtman iz Ministarstva za kulture Republike Slovenije predstavili su mrežu pokretnih knjižnica uz statističke podatke, zakonodavni kontekst i praksu Republike Slovenije u uspostavljanju i održavanju bibliobusnih službi s posebnim naglaskom na model financiranja nabavke bibliobusnih vozila i djelovanja službi. Strateško planiranje razvoja pokretnih knjižnica u Sloveniji uključuje izradu plana potreba zamjene starog ili nabavke novog vozila u suradnji jedinica lokalne samouprave i narodnih knjižnica. Sukladno unaprijed utvrđenom planu na natječaj Ministarstva za kulturu prijavljuje se jedna knjižnica koja ostvaruje sva godišnja sredstva Ministarstva namijenjena obnovi bibliobusnog voznog parka. U nabavi bibliobusnog vozila najvećim dijelom sudjeluje Ministarstvo dok se preostala sredstva osiguravaju iz lokalnog proračuna.

U drugom dijelu stručnoga skupa Ljiljana Vugrinec iz koprivničke knjižnice predstavila je stanje hrvatskih bibliobusnih službi u 2016. godini koje je temeljem prikupljenih godišnjih izvješća pripremila Iva Pezer, predsjednica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a. U Hrvatskoj djeluje 9 bibliobusnih službi s ukupno 13 bibliobusa koji su u 2016. pružali knjižnične usluge na području 148 jedinica lokalne samouprave s ukupno 496 bibliobusnih stajališta. Spomenuti su i ostali relevantni statistički pokazatelji o djelovanju pokretnih knjižnica u Hrvatskoj, između ostalih i podaci o korištenju usluga: u 2016. bilo je aktivnih 14.693 članova (69% djece), posuđeno je 365.433 jedinica knjižnične građe, održano je 388 raznovrsnih programa. U izlaganju je posebno istaknuta potreba širenja mreže pokretnih knjižnica na županije koje još nisu stvorile uvjete za organizaciju pokretnih knjižnica te potreba stabilnijeg financiranja bibliobusnih službi za što bi nužna bila i dorada zakonske regulative iz područja knjižnične djelatnosti.     

Frida Bišćan, savjetnica za školske knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u izlaganju Pokrivenost školskih knjižnica u Republici Hrvatskoj uslugama bibliobusa predstavila je rezultate anketnog istraživanja iz 2015.  o dostupnosti usluga pokretnih knjižnica u školama Republike Hrvatske. Istraživanjem su obuhvaćene županije u kojima djeluju bibliobusne službe, a rezultati, između ostalog, pokazuju da se od ukupnog broja bibliobusnih stajališta 59% stajališta nalazi pokraj škola što je od izuzetnog značaja za dostupnost knjižničnih usluga obzirom na nedostatnost knjižničnog fonda u školskim knjižnicama.

Pri planiranju bibliobusne službe jedna od najvažnijih stavki je nabavka bibliobusnog vozila.  Specifičnosti izrade i opremanja specijaliziranih vozila koja se koriste za pružanje knjižničnih usluga predstavili su Primož Kocbek, direktor tvrtke Fera avto d.o.o. iz Zgornje Kungote iz Slovenije i Franko Načinović, direktor tvrtke MultiPartner iz Kukuljanova. Primož Kocbek u svom se izlaganju posebno osvrnuo na sve faze konstrukcije i opremanja bibliobusa kojeg su 2015. godine proizveli za Mariborsku knjižnicu dok je Franko Načinović također naveo niz tehničkih karakteristika i zahtjeva pri izradi ovakvih vrsta vozila na primjeru izrade novog bibliobusa kojeg je tvrtka MultiPartner u 2015. realizirala za Gradsku knjižnicu Rijeka.   

Skup je završio izlaganjem Ksenije Trs iz Mariborske knjižnice koja je govorila o uspostavljenoj dobroj i čvrstoj suradnji među putujućim knjižničarima iz Hrvatske, Slovenije i drugih zemalja, važnosti njegovanja prijateljstva među kolegama. Posebno je istaknula specifične uvjete rada putujućih knjižničara koji uz stručne kompetencije moraju posjedovati i niz karakternih osobina važnih za uspostavljanje interakcije s korisnicama na terenu. Izlaganje je završilo glazbenim izvođenjem pjesme „Život nije siv“ koju je uz gitaru otpjevala Nataša Vojnović iz karlovačke knjižnice što je savršeno zaokružilo dobru atmosferu i druženje svih sudionika Skupa.

Na skupu je predstavljeno i dvanaest posterskih izlaganja svih bibliobusnih službi iz Hrvatske te službi iz Novog Mesta i Maribora u Sloveniji i Kladova u Srbiji. Posteri su prikazali djelovanje pojedinih bibliobusnih službi, primjere inovativnih programa i projekata koji se provode u bibliobusima kao i razvojne planove i novosti u radu službi.

Održavanje skupa financijski su podržali Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Pula, a stručni skup su sponzorstvom potpomogle i tvrtke Fera avto d.o.o. iz Zgornje Kungote i MultiPartner iz Kukuljanova, Pula Film Festival i Pula Parking d.o.o. iz Pule kao i turističke zajednice Grada Pule i Istarske županije.

Nakon održanog skupa, temeljem prispjelih prijedloga zaključaka, istaknuta je važnost pokretnih knjižnica kao nezamjenjivih oblika pružanja knjižničnih usluga unutar mreža narodnih knjižnica posebice u mjestima bez stacioniranih knjižnica. Pokretne knjižnice osiguravaju građanima pravo na jednakopravnost pristupa informacijama i cjeloživotnom obrazovanju, a njihova prisutnost pruža osjećaj dostupnosti znanja, kulture i informacija stanovništvu u perifernim i ruralnim područjima. Jedan od vitalnih ciljeva knjižničarske zajednice jest ravnomjerno pokrivanje cijelog teritorija osnovnim knjižničnim uslugama za što su pokretne knjižnice najracionalnije rješenje zbog obilježja ekonomičnosti i pokretljivosti. U Hrvatskoj i dalje tek polovica županija ima uspostavljenu bibliobusnu službu stoga je od primarnog značaja poticati osnivanje novih službi u svim županijama koje ih još nemaju. Planiranje i osnivanje pokretnih knjižnica kao i uspješan opstanak službi zahtjeva i dodatni angažman knjižničarske zajednice u vidu jače promocije i provođenju zagovaračkih aktivnosti. Vrlo je važno provoditi javna zagovaranja za knjižnicu kako bi građani i zajednica osvijestili svoje pravo na pristup informacijama i percipirali dobrobiti koje im pokretna knjižnica donosi kao krajnjem korisniku.

Održani stručni skup pružio je sudionicima s jedne strane uvid u stanje hrvatskog pokretnog knjižničarstva, primjere inozemne i domaće afirmativne prakse u radu pokretnih knjižnica, a s druge strane priliku za druženje i učvršćivanje profesionalnih i prijateljskih veza te iniciranje novih suradnji u promociji i boljoj vidljivosti pokretnih knjižnica u društvenoj zajednici.

Nadia Bužleta

nadia.buzleta@gkc-pula.hr