7. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 27. i 28. travnja 2017. godine

Sudionike ovogodišnjega Festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata, sedmoga po redu, pozdravila je na početku Tatijana Petrić, predsjednica Programskoga odbora, ujedno i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK), gdje se Festival i održao. Festival je okupio brojne stručnjake i zainteresirane iz različitih područja djelovanja i struke zbog razmjene iskustava, prezentiranja novih digitalizacijskih projekata i razgovora oko aktualnih problema na području digitalizacije, digitalnih knjižnica, digitalnih sadržaja.

U svojim izlaganjima predavači su se osvrnuli na razne probleme koji su prepreka u digitalizaciji kulturne baštine (od pravnih pitanja preko financiranja do obrade i ponovnog korištenja sadržaja), a predstavljeni su i pojedini projekti digitalizacije. Naglasak je ipak stavljen na metapodatke kao temelj za okupljanje digitalizirane građe, njihovu interoperabilnost i otvorenost te kreativno korištenje.

Festivalu je prisustvovala Adina Ciocoiu, predstavnica Europeane, čime je dala i međunarodnu notu Festivalu, a govorila je o prikupljanju metapodataka i njihove uporabe u svrhu održavanja i širenja zbirki Europeane (http://www.europeana.eu/portal/en) te njihovoga kreativnog korištenja i ponovne uporabe digitalnih sadržaja.

Dragana Milunović iz Narodne biblioteke Srbije (NBS) dotaknula se pravne tematike i zakonskih okvira digitalizacije te predstavila iskustva iz Srbije u posredovanju sadržaja između krajnjih korisnika i nositelja autorskih prava digitalnih objekata. U suradnji sa srpskim ograncima zaklada Share i Heinrich Böll te organizacijana EIFL-IP (http://www.eifl.net/programmes/copyright-and-libraries-programme) i CENL Copyright WG (http://www.cenl.org/), Biblioteka radi na smanjivanju procijepa između korisnika, autora i izdavača na dobrobit korisnika.

Rajka Gjurković Govorčin (KGZ), Karolina Holub (NSK) i Dina Mašina (Knjižnica HAZU) ukazale su na važnost i prednosti ujednačavanja metapodatkovnih profila digitalnog sadržaja na primjeru triju ustanova koje surađuju na usklađivanju shema za knjigu, rukopis, zbirku i projekt. Time bi se trebalo doprinijeti bržem pronalaženju i dostupnosti digitalnih sadržaja, većoj vidljivosti te kvalitetnijoj međuinstitucionalnoj razmjeni podataka.

Kristijan Crnković (ArhivPRO d.o.o.) prenio je svoje dugogodišnje iskustvo u bavljenju digitalizacijom. Dao je pregled modela digitalizacije i uvid u stanje i trendove dosadašnje digitalizacije građe u Hrvatskoj te predstavio novu platformu Indigo (http://eindigo.net/) koja baštinskim institucijama može poslužiti kao rješenje za izgradnju digitalnih zbirki. Građa je pretraživa po metapodacima i punome tekstu, a može se prebirati i po fasetama. Platforma nudi mogućnost povezivanja s drugim institucijama i/ili samostalno pokretanje projekta, temeljena je na međunarodnim standardima zajednice arhiva, knjižnica i muzeja te je kompatibilna s postojećim sustavima, bazama i katalozima pa omogućuje i preuzimanje postojećih zapisa i metapodataka.

Dubravka Bevandić (Služba za zaštitu prava na pristup informacijama) govorila je o obvezi knjižnica, arhiva i muzeja kao tijelima javne vlasti (prema Zakonu o pravu na pristup informacijama kojim su od 2015. godine obuhvaćeni), a na zahtjev korisnika, omogućavanja pristupa informacijama te njihovoj ponovnoj upotrebi. Osim obveze davanja pristupa informacijama, dotaknula se i važnog pitanja prava uskrate na uporabu i ponovnu uporabu informacija, kao i definicije što to zahtjev za informacijom nije. Trenutno postojeći skupovi podataka o knjižnicama mogu se naći na http://data.gov.hr/.

Na Festivalu su prezentacijama bili predstavljeni projekti:

1. COURAGE – Kulturna opozicija: razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama (http://hr.cultural-opposition.eu/)– projekt je financiran europskim sredstvima, predstavila ga je Teodora Shek Brnardić (Hrvatski institut za povijest),
2. Znameniti i zaslužni Hrvati – projekt je dobio financijsku potporu Zaklade Adris i još je uvijek u pilot-fazi, predstavila ga je Vedrana Juričić (Knjižnica HAZU)
3. Digitalna.nsk.hr (http://digitalna.nsk.hr/) – portal je predstavila Sofija Klarin Zadravec (NSK),
4. Virtualni muzej Fausta Vrančića (http://faust.knjiznica-sibenik.hr/) – projekt je financiralo Ministarstvo kulture i Grad Šibenik, a predstavio ga je Vilijam Lakić (Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, Šibenik),
5. Multimedija Studia Galerije Antuna Augustinčića (http://www.gaa.mhz.hr/studio-galerije-antuna-augustincica-s68) – projekt je financiran europskim sredstvima, predstavili su ga Marin Kolega (Applicon d.o.o.) i Davorin Vujčić (Muzeji Hrvatskog zagorja – Galerija Antuna Augustinčića),
6. Etnografija Domovinskog rata (www.dief.eu) – projekt su predstavile Koraljka Kuzman Šlogar i Irena Miholić (Institut za etnologiju i folkloristiku),
7. Digitalizacija i istraživanje tekstova zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. stoljeća pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom (https://kpgbblog.wordpress.com/2016/09/09/first-blog-post/) – projekt je predstavila Nives Tomašević (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru),
8. Zadužbina Desanke Maksimović (http://zdm.nb.rs/pages/legat.htm) –projekt su predstavili Miroljub Stojanović i Mirjana Stanišić (Narodna biblioteka Srbije),
9. Rijeka 2020. - luka različitosti (http://www.rijeka2020.eu/hr/) – projekt je predstavio Kristian Benić (Gradska knjižnica Rijeka),
10. Zbirke iz južne i istočne Europe u Europeani (http://www.europeana.eu/portal/en/exhibitions/picture-this-vintage-postcards-of-southeastern-europe/credits) – projekt su predstavile Adina Ciocoiu (Europeana), Renata Petrušić i Jasenka Zajec (NSK),
11. Digitalizacija časopisa Peristil (http://hrcak.srce.hr/peristil) i nakladnička serija Biblioteka digitalnih izdanja – projekt su predstavile Ivana Majer i Martina Petrinović (Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske),
12. Repozitorij Instituta za migracije i narodnosti (http://imin.arhivx.net/) – projekt su predstavile Viktorija Kudra Beroš i Jasna Blažević (Institut za migracije i narodnosti, Zagreb),
13. ARTNET – umjetničke mreže, umjetnička udruženja i kolaborativni oblici umjetničkih praksi – Organizacijski i komunikacijski modeli hrvatske umjetnosti 20. i 21. stoljeća (https://www.art-net-hrzz.org/) – projekt su predstavili Artur Šilić i Nikola Bojić,
14. Digitalni zavičaj (http://www.jakovlje.com/) – projekt je predstavio Mario Šimunković (Proksima – udruga za edukaciju i razvoj).

Posterski su bili izloženi i sljedeći vrijedni projekti:

1. Virtualna zavičajna zbirka (http://vizz.gkc-pula.hr/) – istraživanje o uporabljivosti portala predstavile su Nadia Bužleta i Nela Načinović (Gradska knjižnica i čitaonica Pula),
2. Prošlost i sadašnjost Krke (http://virtualna.nsk.hr/blog/project/proslost-sadasnjost-krke/) – virtualnu izložbu predstavile su Anja Majstorović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Lucija Martinić (NSK) i Ana Strinavić (Knjižnica Poliklinike SUVAG),
3. Klikni i čitaj (http://www.os-dubovac-ka.skole.hr/skola/knjiznica/digitalna_zbirka) – digitalnu zbirku slikovnica predstavila je Ana Sudarević (OŠ Dubovac, Karlovac),
4. digitalne zbirke u Dubrovačkim knjižnicama, Dubrovnik (https://dkd.hr/programi/digitalizacija/) – projekte digitalizacije predstavila je Marinka Ulaga,
5. digitalna zbirka članaka koja se tematski odnosi na Domovinski rat (dostupno isključivo na računalu u prostorima NSK) – višegodišnje aktivnosti na izgradnji zbirke predstavio je Tomica Vrbanc (NSK).

Posterima su također kolegice Karolina Holub, Mira Miletić Drder i Petra Pancirov (NSK) dale uvid u način i strukturu opisa koncepta osobe, korporativnog tijela i prostora u digitalnoj knjižnici NSK, a Lana Lončarević (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) prikazala je analizu prijave programa digitalizacije Ministarstvu kulture prema zastupljenosti pojedinih vrsta ustanova tijekom razdoblja od 2012. do 2016. godine.

Svim izlaganjima zajedničke su misli bile: omogućavanje pristupa sadržajima (bez obzira radi li se o kulturnim, umjetničkim, znanstvenim…), brže pronalaženje i dostupnost, veća vidljivost, kvalitetnija (međuinstitucionalna) razmjena podataka, ujednačavanje opisa građe, ponovna upotreba digitalizirane građe, kreativan pristup, povezivanje… metapodaci.

Detaljnije o ovogodišnjem Festivalu na http://dfest.nsk.hr/ gdje se mogu preuzeti prezentacije i posteri, kao i programska knjižica.

Kristina Krpan

kristina.krpan@kgz.hr