-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 74, srpanj 2017. :: Tema broja: „Javno zagovaranje – strategija i njezina provedba“


Školske knjižnice i javno zagovaranje
primjer iz Karlovačke županije

Dva održana okrugla stola, i treći u pripremi, rezultat su javnog zagovaranja školskih knjižničara u Karlovačkoj županiji. Naime, uspoređujući standarde, pravilnike i smjernice namijenjene poslovanju školskih knjižnica te situaciju s terena, izdvojene su primarne teme za koje smo željeli zagovarati: nedostatno ulaganje financijskih sredstava za nabavu lektirnih djela, odnosno, pronalaženje rješenja sufinanciranja nabave istih te intenzivnija suradnja u nastavnom procesu kao preduvjet integracije kurikuluma knjižnično-informacijskog područja u kurikulume svih predmetnih područja kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje.

Sukladno tome, definirani su postojeći i potencijalni partneri, dakle oni koji mogu najbolje i najbrže utjecati na realizaciju ponuđenih prijedloga. Smatrali smo da će to biti najučinkovitije ostvariti kroz slobodnu i otvorenu diskusiju svih sudionika pa je stoga odabran okrugli stol kao način rada. Tijekom sat vremena željena tema izložena je kroz reprezentativne primjere iz prakse, a vrhunac je bila rasprava tijekom koje se nastojalo doći do konkretnih zaključaka čime bi skup i završavao. Rezultati obaju okruglih stolova pokazuju da se radi o ispravnom pristupu ostvarivanja željenih ciljeva.

Suradnja – ključ organizacije i komunikacije

Oba okrugla stola plod su suradnje triju institucija – Županijskog stručnog vijeća školskih knjižničara (Agencija za odgoj i obrazovanje), Matične službe Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu te podružnice HUŠK-a Karlovačke županije.

Organizatorice: Gordana Šutej (HUŠK), Kristina Čunović (Matične službe Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić”) i Ana Sudarević (Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara)

Odrazi školskih knjižnica: zašto vrijedi ulagati u knjižnice? naziv je prvog okruglog stola koji je organiziran 2015. godine, nakon što je utvrđeno da pojedine školske knjižnice u godini dana nisu bile u mogućnosti nabaviti niti jednu knjigu. Također, izgradnja fondova općenito svedena je, često, na darove, zamjene i sve rjeđe financiranje iz vlastitih sredstava škole čime je u pitanje dovedena jedna od temeljnih zadaća školske knjižnice – promicanje čitalačkih navika i kompetencija učenika koji su pak temeljna kompetencija za stjecanje svih ostalih znanja.

Stoga je cilj ovog okruglog stola bio pronaći mogućnosti sufinanciranja nabave ponajprije lektirne građe. Sudionici – knjižničari osnovnih i srednjih škola, ravnatelji te predstavnici Osnivača školskih knjižnica u Gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji složili su se da je nužno ulagati u izgradnju knjižničnog fonda te ponudili nekoliko prijedloga kako to ostvariti. Jedan od  najkonkretnijih bio je poziv Osnivača ravnateljima škola da u godišnje financijske planove uvrste sredstva za nabavu lektirnih naslova. Do kraja iste godine zabilježeno je povećanje nabave knjižnog fonda u knjižnicama Karlovačke županije od čak 75%.

Godinu dana kasnije, organiziran je drugi okrugli stol naslovljen Školska knjižnica - ključno mjesto suradnje u suvremenoj školi, a osnovno polazište bile su IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za školske knjižnice koje ističu suradnju nastavnika i školskog knjižničara. No, ponekad je suradnju učitelja i školskih knjižničara teško ostvariti budući da u našim školama, usprkos deklarativnom opredjeljenju za suradnju i timski rad, još uvijek prevladava individualistička kultura. Jedna od korisnih strategija za zasnivanje partnerstva u učenju je svakako promidžba knjižničnih usluga s ciljem naglašavanja pružanja izvora nastavnicima te mogućnosti da knjižničar djeluje kao partner u planiranju zadataka ili u rješavanju heterogene situacije u učionici.

Iste organizatorice ponovo su okupile knjižničare, ravnatelje i predstavnike Osnivača te voditelje svih Županijskih stručnih vijeća predmetnih nastavnika u Karlovačkoj županiji.

O uspješnosti ovog skupa najbolje svjedoče daljnji stručni skupovi koji su organizirani na županijskoj razini upravo na temu suradnje predmetnih nastavnika sa školskom knjižnicom: profesori matematike ovu su temu uvrstili u program svog Županijskog stručnog vijeća isto kao i profesori hrvatskoga jezika i književnosti koji su, pak, cijeli skup posvetili temi Čitanje i čitalačka pismenost. Treba spomenuti da su na tim skupovima aktivno sudjelovali i knjižničari, a uključilo se i Hrvatsko čitateljsko društvo uz čiju je pomoć organiziran 2. stručni skup na temu čitalačkih strategija.

Tako je školska knjižnica potvrđena kao partner s kojim je potrebno intenzivnije surađivati, a školski knjižničari potvrdili su se kao zagovornici interdisciplinarnosti i multimedijalnosti.

Promocija okruglih stolova

Mišljenja smo da dobru praksu treba promovirati kako u knjižničarskoj zajednici, tako i u lokalnoj. Stoga naša iskustva predstavljamo na relevantnim skupovima poput Proljetne škole školskih knjižničara, a u pripremi su daljnja izlaganja i prikazi.

Osim toga, lokalni mediji redovito prate naše skupove, od najave do objave zaključaka, te posebnim prilozima i emisijama, a organizatorice objavljuju izvješća u svim relevantnim glasilima i na mrežnim portalima.

Zaključak

Ovi nas pozitivni primjeri potiču i obvezuju da nastavimo s organizacijom okruglih stolova u knjižnici i o njoj pa je u pripremi treći okrugli stol koji će biti realiziran krajem 2017. godine.

Javno zagovaranje, s jedne strane potrebno je da bismo kontinuirano promovirali naše poslovanje, isticali naše mogućnosti te upozoravali na probleme i aktivno tražili njihova rješenja; s druge strane, želimo odgovoriti na zahtjev sudionika koji su ovakva okupljanja prepoznali kao priliku za kvalitetniju profesionalnu suradnju, posebice u posrednom i neposrednom odgojno–obrazovnom radu, ali i u ostalim aspektima rada, kako u kolektivu, tako i u lokalnoj zajednici.

Kristina Čunović

kristina@gkka.hr

Ana Sudarević

ana.sudarevic@yahoo.ca

Gordana Šutej

gordana.sutej@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-