 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 73, ožujak 2017. :: Tema broja: „Zelena knjižnica kao poticatelj razvoja ekoloških navika korisnika“
Ekološke radionice
Dan bez korova, Međunarodni dan zaštite močvara, Svjetski dan voda, Svjetski dan zdravlja, Europski dan parkova, Svjetski dan oceana, Svjetski dan populacije, Dan roda, Europski dan bez automobila, Međunarodni dan zaštite životinja, Svjetski dan nepušača i Svjetski dan protesta – nazivi su dvanaest ekoloških tema koje su obrađivane kroz ekološke radionice u 2016. godini u Ogranku Bili brig Gradske knjižnice Zadar.
Te su radionice edukativno-kreativnog pristupa bile namijenjene djeci osnovnoškolskog uzrasta, a realizirane su u suradnji knjižnice i osnovne škole Zadarski otoci te mnogih suradnika kojima su ekološke teme bliske, kao udruge Eko-Zadar, Centra za poduku Tempero, Zavod za javno zdravstvo i dr.
Kao posljednja u nizu spomenutih ekoloških radionica odabrana je radionica posvećena obilježavanju Svjetskog dana protesta. Naime, taj se dan obilježava od 14. prosinca 1988. jer su na taj datum diljem Europe održani protestni skupovi protiv izgradnje nuklearnih reaktora u Ukrajini. Ekološke udruge htjele su pokazati kako se glas većine ne uvažava i da zakone donose manjine (predstavnici većine) koja je pod utjecajem industrije. Tada je, što je karakteristično i za današnjicu, kao jedina mogućnost preostao protest kao nenasilno sredstvo za pritisak javnosti na donositelje odluka. No, potrebno je znati kako protestirati odnosno kako se uvjerljivo i jasno izražavati. Zato je potrebno ovladati tehnikom govorne komunikacije kako bi sugovornika uvjerili u ono za što se zalažemo, ali neophodno je i dobro poznavanje tematike o kojoj se govori.
Zbog ovih razloga radionica posvećena protestiranju bila je na kraju navedenog ciklusa radionica jer se željelo svim sudionicima objasniti i pokazati na koji način treba protestirati te koja su im znanja i govorne vještine potrebne za uvjerljivo argumentiranje. U toj nakani pomogla nam je voditeljica Centra za poduku Ana Fundak koja je učenicima sudionicima na praktične načine pokazala koje su to komunikacijske vještine kojima je potrebno ovladati kako bi jasno izrekli vlastite stavove o određenim temama. Tako su naučili da govor mora sadržavati uvod, u kojem se predstavlja sadržaj, a nakon toga slijedi izlaganje teme, odnosno argumentiranje i zaključak. Kako bi učenje bilo zabavno i radionica bila atraktivna i dinamična, koristila se „lopta pobijanja“.
Naime, voditeljica je radionice iznosila tezu a svatko kome je bacila lopticu morao je tezu pobiti ili opravdati s valjanim argumentom. Na kraju su formirane grupe za zajednički rad, a svaka je dobila zadatak obraniti neku od nemogućih tema kao ideje o pošumljavanju Kalelarge, kako vojsci prodati vodene krevete i kako Zadrane uvjeriti da ne piju vodu iz slavine već da skupljaju kišnicu itd. Svaka grupa izabrala je svog predstavnika koji je argumentirano branio tezu.
Nemoguće teze pokazale su se kao izazov i zabavan sadržaj. Potvrdilo se kako učenici kroz ovakav tip radionica razvijaju svoje govorništvo kroz obranu ekoloških tema, ali i svih drugih tema od značaja za njih i zajednicu u kojoj žive i djeluju te tako uče biti aktivnim građaninom.
Antonijela Nekić
anekic@gkzd.hr
|
|
|
|
