Intervju s glavnom ravnateljicom Nacionalne j sveučilišne knjižnice dr. sc. Tatjanom Petrić

Poštovana kolegice Petrić, poznato nam je da ste inicijator projekta Nacionalne i sveučilišne knjižnice „Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku“ te da već četiri godine u sklopu Zbirke službenih publikacija NSK-a djeluje Zelena knjižnica energetske efikasnosti (ZeeK). Tema novog boja Novosti Hrvatskog knjižničarskog društva je „Zelena knjižnica kao poticatelj razvoja ekoloških navika korisnika“ te smo željeli napraviti s vama intervju, ne bismo li čitateljima i kolegama iz struke približili ove projekte.

1. Koja je definicija zelene knjižnice? Postoji li općeprihvaćena definicija ili ima više tumačenja ovog pojma?

Postoji niz definicija i tumačenja pojma zelena knjižnica, no mi smo se pokretanjem projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku oslonili na ono dostupno u ODLIS-u, Online rječniku informacijsko-komunikacijskih znanosti Joana M. Reitza. Sukladno njemu, zelena knjižnica, odnosno održiva knjižnica (http://www.abc-clio.com/ODLIS/odlis_s.aspx#sustainablelib), dizajnirana je da minimalizira negativan učinak na okoliš i poveća ekološku kvalitetu unutarnjeg prostora upotrebom prirodnih građevinskih materijala i biološki razgradivih proizvoda, akumulacijom izvora vode, energije i papira te odgovornim recikliranjem otpada. Ovom je ODLIS-ovom tumačenju IFLA na svojim mrežnim stranicama dodala da su u promociji takve vrste samoodrživog dizajna okrenute i usluge, aktivnosti, događanja, izdanja i projekati zelene knjižnice.

2. Što je vas potaknulo da pokrenete projekt „Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku“ i je li  Zelena knjižnica energetske efikasnosti (ZeeK) od 2011. godine dala očekivane rezultate?

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je pokretanjem projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku htjela predstaviti društvenu ulogu i odgovornost knjižnica kao predvodnika u ekološki održivom razvoju. Važno je istaknuti da je upravo knjižničarska struka otvorila oči javnosti u području zaštite odnosno sustavnom je zaštitom knjiga stvorila temelje u postupcima zaštite u cijelosti. Valja istaknuti i IFLA –ino prihvaćanje Agende UN 2030 o održivom razvoju.

Kroz projekt Knjižnica nastoji predstavljanjem tematskih vrijednih ostvarenja iz svojeg fonda povezati korisnike i širu javnost s organizacijama i društvima uključenim u zaštitu i očuvanje naših prirodnih bogatstava kao važnog elementa ekološki održivog razvoja. Naime, Knjižnica u svome fondu na tu temu posjeduje bogat opus građe među kojom svakako valja istaknuti doktorske disertacije, magistarske radove, novine, publikacije, monografije te zakonske i druge pravne akte.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svoje je zeleno djelovanje započela još u studenome 2012. godine otvaranjem Zelene knjižnice energetske efikasnosti (ZeeK). Tada je u korisničkom prostoru na 4. katu, u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj, ta knjižnica otvorena kako bi se informirali svi oni koji žele znati nešto više o energetskoj učinkovitosti. Knjižnica je nakon toga otvorena na još brojnim lokacijama diljem Hrvatske te je zasigurno pridonijela osvještavanju i informiranost na temu što joj je i bio cilj. Knjižnica je bila pokrenuta u sklopu projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj (EE projekt) koji je u međuvremenu uspješno završen, a sustavnu je brigu o Knjižnici preuzeo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

3. U programu je najavljena suradnja s Nacionalnim parkovima, organiziranje izložbi, predavanja te suradnja s drugim knjižnicama na nacionalnoj razini. Planira li NSK aktivnosti koje bi uključivale i korisnike?

Uvodna najava projekta bili su izložbeni prostori Nacionalnih parkova Risnjak, Paklenica i Krka te Parka prirode Kopački rit postavljeni u svibnju prošle godine u korisničkom prostoru Knjižnice na 3. katu. Oni su i dalje postavljeni te korisnicima Knjižnice kroz građu iz fonda Knjižnice, kroz zanimljive izloške iz svoga fonda te kroz seriju tematskih predavanja predstavljaju svoj bogati opus prirodne baštine te ih tako potiču da ga posjete i počnu o njemu sustavno voditi brigu.

Suradnja je nastavljena s Javnom ustanovom Nacionalni park Krka u lipnju prošle godine organizacijom izložbe Burnum – arheološko blago Krke u sklopu koje su predstavljena  arheološka istraživanja. Zatim je dodatno ojačana u rujnu održanom izložbom Krka – tajne podzemlja o biospeleološkim istraživanjima, a za prošlu je godinu završila izložbom Voda i krš – fenomeni rijeke Krke i tom je prilikom predstavljena povezanost cijeloga ovog ekosustava. Vrhunac suradnje je virtualna izložba Prošlost i sadašnjost Krke izrađena s ciljem upoznavanja šire javnosti s prošlošću rijeke Krke, njezinog porječja i djelovanja Nacionalnog parka Krka te s ciljem promicanja vrijednosti očuvanja prirodne i kulturne baštine korištenjem digitalizacije i mrežnih tehnologija. Suradnja je nastavljena i u ovoj godini predstavljanjem knjige i otvaranjem izložbe Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja te očekujemo da će se proširiti i na druge nacionalne parkove.

Osnovni ciljevi projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku upravo jesu edukacija korisnika Knjižnice, njihovo osvještavanje i senzibiliziranje na temu te poziv da se, kao i uvijek, uključe u sve programe i aktivnosti koje u svom prostoru priređuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Cilj je među njima popularizirati programe organizacija s područja zaštite i očuvanja prirode, prezentirati rezultate njihovih znanstvenih istraživanja, stručnih radova, nakladništva i projekata. Zadatak je u Knjižnicu privući što veći broj korisnika i zainteresirane javnosti i kroz njihovo sudjelovanje u odabranim programima usaditi im nove vrijednosti i navike.

4. Možete li malo detaljnije predstaviti manifestacije Zeleni sajam i Zeleni tjedan?

Organizacija obje manifestacije upriličila bi se u velikom i malom predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zeleni sajam uključio bi kroz izložbene prostore zajednički nastup i izravnu promociju vlastitih programa svih dosadašnjih partnera na projektu kao i zainteresiranih subjekata čije je djelovanje povezano s ekološko održivim razvojem. Organizacijom manifestacije Zeleni tjedan naglasak bi se stavio na seriju predavanja, okruglih stolova, panela i drugih interakcijskih formi, uz gostovanje istaknutih europskih i svjetskih stručnjaka.

5. Imamo li dobrih primjera zelenih knjižnica u regiji i šire?

Važno je istaknuti da je u Hrvatskoj 2011. godine s istim ciljem u Istri, na regionalnoj razini, već pokrenut projekt Zelena knjižnica, a čiji je inicijator gospodin Ivan Kraljević iz Sveučilišne knjižnice u Puli, ujedno i predsjednik Radne grupe za zelene knjižnice pri HKD-u i sve knjižnice koje su se pridružile ovome projektu smatram da su dobri primjeri, a što se tiče šire, tu svakako valja izdvojiti knjižnice koje su osvojile prva tri mjesta na prošlogodišnjem natječaju IFLA Green Library Award. To su knjižnice iz Meksika, Australije te iz Kolumbije. Na adresi http://www.ifla.org/node/10478?og=479 možete pogledati zašto su baš one osvojile nagradu te se uvjeriti da njihovoj kreativnosti te ekološkoj osviještenosti nema kraja. Neka nam one budu primjeri.

6. Kako i u kojoj mjeri knjižnice mogu iskoristiti zelenu politiku i poticaje (npr. solarnu energiju), kada se iz godine u godinu financijska sredstva za knjižnice smanjuju?

Zelenu politiku knjižnice mogu provoditi korištenjem fondova Europske unije koji su nam na raspolaganju u programskom razdoblju do 2020. godine. U sklopu njih davati će se sredstva za provođenje mjera koje će potaknuti promjenu ponašanja s ciljem zaštite okoliše te ljudskog zdravlja. Tu svakako treba pratiti javne pozive koje na svojim mrežnim stranicama objavljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ako pojedini projekt dobije sredstva iz EU fonda, vjerujem da će to svakako potaknuti i državu da sufinancira preostali dio potreban za njegovo ostvarenje.  

7. Koliko su knjižnicama bitne ustanove koje izdaju zelene certifikate?

Knjižnicama je bitna suradnja sa svim ustanovama ako misle djelovati zeleno te provoditi velike energetski učinkovite infrastrukturne i sadržajne projekte. Djelovati u skladu za zahtjevima koji su postavljeni da bi se dobio certifikat znači da se djeluje kvalitetno i ekološki osviješteno, a dobivanje certifikata samo je točka na i još jedan korak dalje da svijet u kojem živimo ostavimo u boljem stanju generacijama koje dolaze.

8. NSK ima svoju izdavačku produkciju, planirate li tiskati publikacije na temu Zelena knjižnica?

Da svakako, to je jedan od važnijih ciljeva projekta Zelena knjižnica za Zelenu Hrvatsku.

9. Teži li zelena knjižnica okruženju u kojem je sve digitalno, s minimalnim brojem zaposlenika i uređajima koje pokreće solarna energija ili energija vjetra?

Zelena knjižnica nastoji maksimalno iskoristiti prednosti digitalizacije i mrežnih tehnologija te prirodnih resursa no nikako ne teži smanjivanju broja zaposlenika jer ljudski je faktor ključni čimbenik svakog djelovanja i uspjeha koji je rezultat toga djelovanja. Zelena knjižnica svakako će doprinijeti promjeni vrste posla, ali nikako ne smanjenju broja zaposlenika jer otvaranjem novih mogućnosti otvara se i potreba restrukturiranja postojećih radnih mjesta pa čak i otvaranja novih. Naime, kao ključnu misao na kraju bih iznijela da zelena knjižnica u svim segmentima poslovanja donosi samo boljitak, a nikako ne gubitak, pa joj zato, na kraju krajeva, tako i težimo.

Najljepša hvala!