16. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama
Knjižnice i dostupnost informacija u obrazovnom procesu (9. prosinca 2016., NSK, Zagreb)

Tema 16. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama Knjižnice i dostupnost informacija u obrazovnom procesu bila jeposvećena novim mogućnostima i doprinosu knjižnica u procesu obrazovanja svih dobnih skupina korisnika knjižnica (učenici, studenti, nastavnici, znanstvena zajednica). Program je bio podijeljen u dvije cjeline Knjižnice i slobodan pristup informacijama u znanstveno-istraživačkom procesu te Školske i narodne knjižnice u obrazovnom procesu – novi programi i inovativni sadržaji. Cjeloviti tekstovi svih izlaganja, osim jednog, objavljeni su u zborniku Slobodan pristup informacijama : 16. okrugli stol u izdanju HKD-a.

Uvodno izlaganje na temu Etika, slobodan pristup informacijama i sloboda izražavanja u akademskoj knjižnici, održao je Martyn Wade, izvršni direktor Škotske nacionalne knjižnice i predsjednik FAIFE/IFLA. U izlaganju se posebno osvrnuo na IFLA-in dokument Etički kodeks za knjižničare i informatičare u knjižnicama, istaknuvši njegovu važnost i ulogu, posebice danas kada su pitanja vezana za slobodu pristupa informacijama i slobodu izražavanja u obrazovnim i znanstveno-istraživačkim knjižnicama sve složenija. 

Vesna Crnogorac s Fakulteta umjetnosti u Nišu, u svojem je izlaganju Knjižnični pravobranitelj: od ideje i potrebe do stvarnosti, obrazložila potrebuosnivanja ustanove knjižničnog pravobranitelja koji bi u praksi obnašao savjetodavnu, posredničku i pravobraniteljsku ulogu.

Uloga i značenje obveznog primjerka u unapređivanju obrazovnog i znanstveno-istraživačkog procesa, bila je središnja tema izlaganja Lejle Hajdarpašić, docentice knjižničarstva na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Posljednje izlaganje u prvoj cjelini Autorsko pravo i druga prava intelektualnog vlasništva u znanosti i visokom obrazovanju – objava završnih i diplomskih radova te doktorskih disertacija u javnim repozitorijima i uloga knjižnica, održale su Zrinka Banić Tomišić i Annemari Štimac iz INCENTIV-a,  informacijskog centra za intelektualno vlasništvo Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.  

Drugi dio programa otvorili suslovenski knjižničari Saša Vidmar i Polonca Kavčič iz Goričke knjižnice Franca Bevka te Aleš Klemen izGradske knjižnice u Ljubljani. U izlaganju pod nazivom Rastući s e-izvorima II, prikazali su primjere dobre prakse koji potječu iz potrebe rada s korisnicima u elektroničkom okruženju na nacionalnoj razini.

Ana Sudarević iz Osnovne škole Dubovac u Karlovcu, u svojem je izlaganju Školska knjižnica u obrazovnom procesu i nastavnim programima govorila o središnjoj ulozi knjižnice i školskog knjižničara u odgojno-obrazovnom procesu. Posebno je naglasila nužnost vremenske prilagodljivosti i usklađenosti knjižničnih programa i aktivnosti s nastavnim programima.

Funkcionalnost i detaljni opis modela knjižnično-informacijskoga odgoja i obrazovanja postavljenog u gimnaziji Tituša Brezovačkog, predstavila je Jadranka Jurić iz Gimnazije Tituš Brezovački u Zagrebu.

O školskim knjižnicama u digitalno doba govorile su Jasna Milički iz Osnovne škole Marija Bistrica i Draženka Stančić iz Osnovne škole Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz Ivanca.  U izlaganju su naglasile promijenjenu ulogu školskog knjižničara koji danas postaje učenikov mentor i najveća vrijednost školske knjižnice.

Frida Bišćan iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, predstavila je projekt i razvoj usluge e-lektire čiji je cilj olakšati učenicima dostupnost lektirnim djelima u digitalnom obliku. E-lektira dio je pilot projekta e-Škole koji je 2015. pokrenula Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet. 

Digitalno čitanje – digitalni svjetovi bila je središnja tema izlaganja Anite Tufekčić iz Osnovne škole “Antun i Stjepan Radić” u Gunji i Biljane Krnjajić iz Osnovne škole Siniše Glavaševića u Vukovaru. Autorice su govorile o dječjim knjižnicama u digitalnom svijetu i konkretnim programima koje knjižnice u suradnji s određenim partnerima mogu razviti i ostvariti. 

Posljednje izlaganje Mogućnosti pokretne knjižnice kao podrške odgojno-obrazovnim ustanovama na području Koprivničko-križevačke županije, održala je Ana Škvarić iz Knjižnice i čitaonice “Fran Galović”u Koprivnici.

Na kraju je Annemari Štimac predstavila  zbornik radova 16. okruglog stola koji je uredila Davorka Pšenica iz Nacionalne i sveučilišna knjižnice u Zagrebu. U Zborniku je objavljeno jedanaest cjelovitih radova  te jedan  sažetak pod naslovom Slobodan pristup informacijama u (srednjo)školskoj knjižnici – može li se više?,Ivane Vladilo iz Strojarske škole za industrijska i obrtnička zanimanja u Rijeci.

Cilj 16. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama bio je ukazati na nove vrste i oblike knjižničnih usluga koje čine potporu obrazovnom procesu te na odabrana rješenja s kojima knjižnice mogu nastaviti obavljati svoje zadaće u digitalno vrijeme ali istovremeno ukazati i na prepreke s kojima se knjižničari susreću kada žele osigurati dostupnost građe i informacijskih izvora za potrebe nastave.

Zaključci 16. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama

1. Suvremena knjižnica informacijsko je, medijsko i komunikacijsko središte i zato mora omogućiti pristup e-izvorima za sve korisnike, uključujući pristup komercijalnim bazama podataka koje se nabavljaju na nacionalnoj razini.  Školske  knjižnice  sastavni su  dio istog obrazovnog sustava kao i visokoškolske knjižnice pa i njima  treba omogućiti slobodan pristup e-izvorima, odnosno licenciranim bazama  podataka.  Narodne knjižnice, otvorene svim stanovnicima, imaju važnu ulogu u procesu cjeloživotnog učenja, temelja na kojemu počiva današnje obrazovanje, stoga je pristup odabranim komercijalnim bazama podataka i njima prijeko potreban.
2. Informatička i informacijska pismenost uvjet su za cjeloživotno obrazovanje i treba ih početi poučavati od rane dobi – u narodnim knjižnicama u odjelima za djecu i u školskim knjižnicama. Poučavanje informacijske pismenosti neizostavna je sastavnica rada školskog knjižničara.
3. Knjižnice i knjižničari suočavaju se sa sve većim i većim izazovima u obrani prava na slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja s jedne strane i prava na zaštitu privatnosti te autorskih i srodnih prava s druge strane. U  tom kontekstu izuzetno značajnu ulogu ima i imat će etički kodeks knjižničarske profesije koji jasno definira okvir za etičko ponašanje i snažno podupire slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja. Predlaže se pregled i po potrebi dorada Etičkog kodeksa HKD-a u suglasju s Etičkim kodeksom i smjernicama IFLA-e. 

Odgojno-obrazovni rad školskog knjižničara nije zakonski, pravilnički niti programski reguliran na zadovoljavajući način. U cilju osnaživanja uloge školskog knjižničara, bolje uključenosti u odgojno-obrazovne programe te osiguravanja veće autonomije i kreativnosti u radu, predlaže se rasprava na nacionalnom nivou o programu i zadaćama školskog knjižničara u okviru nove kurikularne reforme. Rezultati rasprave trebali bi biti uključeni i u propise kojima se regulira rad školskih knjižničara.

Davorka Pšenica