-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 72, siječanj 2017. :: Tema broja: Digitalizacija knjižnične građe i njezina dostupnost korisnicima


Između tradicionalnog i digitalnog: Interaktivne digitalne slikovnice

Stalne promjene i razvitak novih, posebice mobilnih tehnologija u suvremeno digitalno doba imaju veliki utjecaj na život današnje djece, a knjižničari u radu s djecom pokušavaju slijediti nove trendove i osmisliti nove programe.

Ove jeseni u vrijeme održavanja dviju velikih manifestacija koje promiču knjigu i čitanje, Mjesec hrvatske knjige i Interliber, Američki kutak Zagreb Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Knjižnice grada Zagreba, predstavio je interaktivne digitalne slikovnice u formatu knjižne aplikacije u radionicama za djecu nižih razreda osnovnih škola. S ciljem promicanja digitalne pismenosti, Američki kutak Zagreb opremljen je iPad tablet uređajima.

U okviru manifestacije Mjeseca hrvatske knjige i slogana ”Čitam sto na sat!”, u Medio teci Gradske knjižnice za učenike drugog razreda održana  je radionica upoznavanja  s tabletima kroz program čitanja slikovnice ”Fantastične leteće knjige g. Morrisa Lessmorea“, američkog autora dječjih knjiga Williama Joycea.

Posebnost ovog programa poticanja čitanja kod djece školske dobi  predstavljalo je usporedno čitanje slikovnice, tiskane slikovnice na hrvatskom jeziku uz primjenu iOS  aplikacije za iPad pod nazivom ”Imagnotron” (IMAG•N•O•TRON - http://moonbotstudios.com/work/the-fantastic-flying-books-of-mr-morris-lessmore/ ).  Uz ovu  aplikaciju papirnata knjiga ”oživljava” kroz proširenu stvarnost. Aplikacija je osmišljena kako bi se pomoću kamere tableta ilustracije knjige integrirale s okolinom i dodale joj novu dimenziju: knjige i glavni lik se kreću i lete prostorom u kojem se čita priča, knjige šapuću, okreću listove a ilustracije prelaze u treću dimenziju.

Uz čitanje papirnate knjige djeca su imala priliku naučiti koristiti tablet računala i usporediti tiskanu i multimedijalnu knjigu te doživjeti snagu priče i ljepotu čitanja i knjiga u različitim oblicima. U dodiru tradicionalne knjige i digitalnog medija mogla su doživjeti snagu mašte i mogućnosti da se povežu različiti mediji.  Na kraju, djeca su pogledala kratki nijemi film istog naslova, koji je svojim uspjehom i nagradama (dobitnik Oscara 2011.) potaknuo redatelja i autora Williama Joycea  da priču o ljubavi prema knjizi i pripovijedanju iz  medija filma prenese u digitalni medij stvaranjem aplikacije proširene stvarnosti i interaktivne digitalne knjige u svojem studiju  Moonbot Studios, Louisiana, SAD. Interakcija s različitim medijima, od tiskanog, digitalnog do filmskog, djecu je potaknula da koriste različite fizičke, percepcijske i kognitivne vještine, a različiti su mediji također osigurali bolje razumijevanje i uvid u priču.

Za vrijeme održavanja Interlibera Knjižnice grada Zagreba sudjelovale su svojim programima u okviru Znanstvenog kvarta. Američki kutak Zagreb predstavio je interaktivnu digitalnu slikovnicu u obliku iPad knjižne aplikacije pod naslovom Wuwu & Co.  Aplikacija je nagrađena prvom nagradom u kategoriji fikcije na Sajmu dječje knjige u Bologni 2016. godine (http://www.bolognachildrensbookfair.com/en/the-fair/bologna-childrens-book-fair-awards/bolognaragazzi-digital-award/2016-winners/fiction/5758.html ), nominirana je u tri kategorije za međunarodnu nagradu u kategoriji mobilnih igara 2016. (IMGA, a u Danskoj i nordijskim zemljama također je dobila brojne nagrade i priznanja. Aplikaciju je razvila 2015. danska tvrtka Step In uz skupinu autora: autorica priče Merete Helle, dječja ilustratorica Kamila Slocinska, interaktivni dizajn priče Tim Garbos i prijevod na engleski Paul Garrett, a pripovjedač je Alistair Findlay.

Posebnost je ove knjižne aplikacije da povezuje tradicionalno pripovijedanje i interaktivnost digitalne tehnologije, odnosno digitalno pripovijedanje, koristeći virtualnu stvarnost, samo to čini na sasvim inovativan i grafički suptilan način.

U programu promicanja čitanja na engleskom jeziku sudjelovali su učenici četvrtog razreda osnovne škole. Uz korištenje dodirnog zaslona tableta djeca su naučila kako ući u svijet digitalne priče koju čini pet likova i pet priča u kojima čitatelji moraju aktivno sudjelovati kako bi svaka priča došla do svoga kraja. Posebnost povezivanja tradicionalnog načina čitanja i interaktivnog multimedijalnog digitalnog medija postignuta je promjenama položaja tableta iz vodoravnog u okomiti položaj. U položenom položaju na tabletu se priča čita i/ili sluša poput klasične knjige. Podizanjem tableta u okomiti položaj  mali čitatelj odlazi u svijet virtualne stvarnosti pretvarajući priču u igru u kojoj pomaže likovima da riješe problem. I od tog se trenutka priča kreće od linearnog prema posebnom digitalnom obliku čitanja koji zahtijeva interakciju i otvara nelinearni pristup bez unaprijed određenog redoslijeda. Sada čitatelj može odabrati svoj redoslijed do pronalaženja rješenja koji više nije čvrsto vođen i ovisi o razumijevanju i povezivanju svih medijskih sastavnica priče. Sve to zahtijeva korištenje fizičkih, percepcijskih, kognitivnih, ali i jezično-komunikacijskih vještina ulaskom u sasvim novo okruženje i izravno poniranje u novi svijet likova. Povezivanje klasičnog i digitalnog nastavljeno je u drugom dijelu programa u jezično-kreativnoj radionici u kojoj su djeca kroz likovni i jezični izraz izradom plakata omiljenog lika pokazala razumijevanje priče i vlastitu kreativnost.

Marina Lončar

marina.loncar@kgz.hr

amcornerzg@gmail.com

http://www.kgz.hr/hr/knjiznice/american-corner-zagreb/30928

https://www.facebook.com/americancornerzagreb/

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-