 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 72, siječanj 2017. :: Tema broja: Digitalizacija knjižnične građe i njezina dostupnost korisnicima
Digitalno čitanje - radionica za knjižničare, 10. 11. - 11. 11. 2016., Beograd - Između slikovnica i Minecrafta - ponude i usluge dječjih knjižnica u digitalno doba, 30. 09. - 1. 10. 2015., Zagreb
Tehnologija se svakim danom razvija i usavršava, a život u digitalnom dobu izazov je za današnje društvo. Knjižnice su također dio toga svijeta. Tehnologija koja omogućava digitalno čitanje sve je sofisticiranija i potrebno ju je integrirati u svoju ponudu. Kroz inovativne načine pružanja usluga stvara se most između klasičnog i digitalnog čitanja i radi iskorak u digitalni svijet. Iako knjige, tj. tradicionalni programi za poticanje čitanja niti s promjenama ne gube na svome značenju, ipak se s druge strane javljaju trendovi i promjene u medijskom svijetu koje imaju velik utjecaj na život.
Dvije dvodnevne radionice za knjižničare održane u Zagrebu i Beogradu u sklopu Goethe Instituta dotakle su se teme digitalne knjižnice, digitalnog čitanja i budućnosti digitalnih trendova. Prva radionica Između slikovnica i Minecrafta - ponude i usluge dječjih knjižnica u digitalno doba ugostila je Ute Hachmann, voditeljicu Gradske knjižnice Brilon. Drugu radionicu Digitalno čitanje održala je dr. Sigrid Fahrer, voditeljica razvojnog odjela „Digitalno čitanje“ i projektna menadžerica u programskom odjelu „Mladi i slobodno vrijeme“ pri zakladi za poticanje čitanja „Stiftung Lesen“ u Mainzu. Predavanja i radionice bile su na njemačkom jeziku uz simultani prijevod.
Kakav je čitatelj budućnosti? Čitaju li mladi e-knjige? Gdje se čita te koje su ciljne grupe na koje želimo utjecati i uz pomoć kojih digitalnih medija?, samo su neka od mnogobrojnih pitanja postavljenih tijekom tih nekoliko dana. Kroz interaktivna predavanja popraćena korisnim primjerima iz prakse uz mogućnost osmišljavanja koncepcije za primjenu u vlastitom radu, mnogo se govorilo o pozicioniranju knjižnice u suvremenom medijskom svijetu, prisutnosti medija u životu, novim formatima i poticanju digitalnog čitanja kroz različite aplikacije.
Između predavanja su održane radionice : izrada medijskog metra i makerspace, a predstavljena nam je i igrica Minecraft te druge igre popularne među mladima i djecom. Također, na upotrebu smo dobili Ipad, pa smo u manjim skupinama mogli isprobati predstavljene aplikacije : Comiclife, Kibunet, QR kod, Fotostory, Twitter ili Facebook stories. Dobili smo uvid u širok spektar različitih aplikacija kojima se možemo služiti i pokušati uz korištenje pametnih telefona i tableta stvoriti interaktivne i zabavne sadržaje bliske mladima: 3D tehnologija, touchscreen i digitalno čitanje. Predstavljene su najnovije tehnologije poput olovke za čitanje sa prilagođenim slikovnicama, automatski čitači i sl.
Praktičan rad vrlo je koristan za ideje koje možemo primijeniti u svojim knjižnicama te pogled u budućnost tehnologije: s čime se knjižnice u svijetu suočavaju, a nama tek predstoji.
Tijekom radionica spomenuto je mnogo novih stvari i ideja primjenjivih u knjižnicama, važnost čitanja, razumijevanja teksta i čitalačke socijalizacije. Istaknuto je da se pojam čitanja treba proširiti kako bi se privukle nove ciljane grupe korisnika kroz stvaranje alternativnih pristupa knjigama i pričama. Digitalni mediji omogućavaju dostupnost, interaktivnost i atraktivnost te ojačavaju čitalačke kompetencije, a kao prednost treba istaknuti radoznalost prema svemu novome i tehnološki naprednijem. Unatoč tome, istraživanja pokazuju da su mladi, unatoč silnom vremenu provedenom na Internetu, informacijski nepismeni. Također, čitanje nije najpopularnija aktivnost, ali digitalni mediji su šansa za promjenu. Ukoliko knjižnica ne posjeduje digitalne medije, trebamo koristiti svoje. Važno je biti u toku i pratiti korisničke potrebe.
Ana Bakarić
ana.bakaric@kgz.hr
|
|
|
|
