Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - DiZbi.HAZU

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je prije osam godina potaknula prikupljanje i korištenje javno dostupnih digitalnih preslika Akademijinih fondova koji se danas čuvaju i objavljuju u Akademijinom repozitoriju Digitalna zbirka HAZU. Akademijina AKM zajednica (arhivi, knjižnice, muzeji i galerije) na taj je način postala prostor bez zidova u kojem se pružaju usluge korisnicima bilo kad i bilo gdje se oni nalazili, pridonoseći demokratizaciji baštine i znanosti u svim njihovim pojavnim oblicima (slika, tekst, zvuk, video). Ovaj je cilj ugrađen u temelje Digitalne zbirke HAZU.

Počeci sežu u 2008. godinu kad je Akademijina Knjižnica u okviru projekta Hrvatska kulturna baština digitalizirala 125.420 stranica nakladničkog niza Rad HAZU i objavila ga na internetu u prvoj inačici repozitorija. Već sljedeće godine uspostavljena je Digitalna zbirka HAZU sa ciljem da djeluje kao jedinstveni Akademijin digitalni repozitorij koji će na jednome mrežnome mjestu predstaviti Akademijine znanstvene i umjetničke zbirke, omogućiti im slobodan mrežni pristup, vezu s informacijskim sustavima u svijetu te suvremen i standardiziran razvoj tehničke podrške. Zbirku su osnovale Akademijine jedinice: Arhiv za likovne umjetnosti, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta i Odsjek za povijest hrvatske glazbe te Akademijina Knjižnica, koja je potaknula osnivanje.

Digitalna zbirka danas djeluje na mrežnoj adresi http://dizbi.hazu.hr i poznata je po skraćenom nazivu DiZbi.HAZU. Tijekom 2015. godine u repozitoriju je surađivalo 15 Akademijinih jedinica: Arhiv za likovne umjetnosti, Gliptoteka, Hrvatski  muzej arhitekture, Knjižnica, Odsjek za etnologiju, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Odsjek za povijest hrvatske književnosti, Odsjek za povijest hrvatske glazbe, Strossmayerova galerija starih majstora, Jadranski zavod, Odsjek za povijest medicinskih znanosti, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku te najnoviji Kabinet grafike i Hrvatski muzej medicine i farmacije.

DiZbi.HAZU trenutno sadrži sveukupno 26.426 digitaliziranih objekata, od kojih je na internetu objavljeno 25.327. Među njima je oko 24.000 tekstovnih dokumenata (knjige, članci, kazališne cedulje, rukopisi, note, strojopisi, itd.), oko 1.400 slikovnih objekata (umjetničke slike, sadreni odljevi te medalje i plakete, fotografije, plakati, grafike i sl.) te 4 video snimke. Kriteriji za odabir građe su njezina starost i rijetkost odnosno znanstvena i umjetnička zanimljivost, potrebe istraživačkog rada te zahtjevi preventivne zaštite zbirki.

Spomenimo najznačajnije tekstovne zbirke iz Knjižnice koje su u cijelosti digitalizirane: Rad HAZU, Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Građa za povijest književnosti Hrvatske, Ljetopis, Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, Stari pisci hrvatski, Starine, Zbornik za narodni život i običaje, Spomenice preminulim akademicima itd. te kompletna izdavačka produkcija Zavoda u Osijeku i Varaždinu. Zbirka kataloga likovnih izložaba koja sadrži 25 000 kataloga održanih u zemlji i inozemstvu u razdoblju od polovice 19. stoljeća do danas, najveća je zbirka Arhiva za likovne umjetnosti te najcjelovitija takva zbirka u Hrvatskoj. U repozitoriju DiZbi.HAZU objavljeno je oko 400 digitaliziranih kataloga. Jedinstvena je rukopisna zbirka dokumentacije Ladislava Šabana o orguljama i orguljarima sjeverne i južne Hrvatske iz Odsjeka za povijest hrvatske glazbe, kao i oko 9000 kazališnih cedulja Hrvatskoga narodnog kazališta iz Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta. Među dvije stotine rukopisnih ostavština hrvatskih pisaca koliko ih se čuva u arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti, u DiZbi.HAZU je objavljena Matoševa ostavština, dok će najveća ostavština Tina Ujevića, iz koje je do sada digitalizirana kompletna Ujevićeva poezija (1743 jedinice) zbog zaštićenih autorskih prava biti ograničeno dostupna samo u Odsjeku sljedećih desetak godina. Slikovna građa predstavljena je između ostaloga stalnim postavom Gliptoteke koji je u cijelosti digitaliziran (oko 600 objekata) te u ovom trenutku sa 100 najznačajnijih umjetničkih slika Strossmayerove galerije starih majstora.

Sva digitalizirana građa izuzev dvije monografije koje su pod autorskom zaštitom (B. Fučić: Glagoljski natpisi, 1982. i Ž. Marković: Ruđe Bošković, 1968-1969) mogu se bez naknade preuzeti u PDF formatu s vodenim žigom. Uporaba digitalnih reprodukcija objavljenih na mrežnom mjestu DiZbi.HAZU besplatna je, ukoliko se pri tome ne ostvaruje materijalna korist. Za svaku drugu svrhu i način korištenja potrebno je, u pisanom obliku, zatražiti i ishoditi odobrenje.

Repozitorij DiZbi.HAZU u 2015. imao je 20.439 posjetitelja, što je 36% više nego u 2014. godini, odnosno gotovo deset puta više od godišnjeg broja korisnika (2.679 posjeta u 2015.) u prostoru Knjižnice.

Objavom Akademijinih izdanja i zbirki muzejsko-galerijskih jedinica DiZbi.HAZU promiče Akademijin znanstveni i umjetnički rad te bogatstvo fondova. Građa se više koristi, a Akademija postaje prepoznata kao institucija s vrijednim digitalnim resursima. Tako se 2013. godine na poziv udruženja europskih znanstvenih knjižnica LIBER uključila u europski projekt Europeana Cloud (eCloud). Tijekom trogodišnjeg rada na projektu (završen je 30. travnja 2016.) agregirano je i objavljeno u europskoj digitalnoj knjižnici Europeani 24.003 digitalne jedinice (tekstovi Akademijinih izdanja te zbirke istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica). Sudjelovanje u projektu financirala je Europska komisija, a dobivena sredstva koriste se za razvoj i održavanje repozitorija DiZbi.HAZU.

Veliki uspjeh postigla je virtualna izložba Picasso (usp. dizbi.hazu.hr/picasso/), objavljena 2013. u Akademijinom repozitoriju te 2014. u Europeani kao jedna od 46 brižljivo odabranih virtualnih izložbi iz čitave Europe (usp. exhibitions.europeana.eu/). Autorice izložbe Darija Alujević, Andreja Der Hazarijan-Vukić i Jasenka Ferber Bogdan odabrale su iz fonda Arhiva za likovne umjetnosti HAZU autorske fotografije tadašnje ravnateljice Gradske galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu Vesne Barbić snimljene na proslavi osamdesetog rođendana Pabla Picassa u francuskom gradiću Vallauris. Najnoviji napis o izložbi zablježen je u travnju 2016. u francuskom časopisu Histoire - La Provence.

Računalna analiza i obrada humanističkih rezultata istraživanja poznata je i popularna u svijetu pod nazivom digitalna humanistika već dvadesetak godina. Počiva na digitalnim resursima jezičnog, povijesnog, književnog, umjetničkog i dr. humanističkog opredjeljenja, a oni su u svijetu brojni i sveprisutni. U odnosu na njih, hrvatski su digitalni izvori vrlo skromni, pa je tim veća važnost i značaj Akademijinog repozitorija DiZbi.HAZU, koji predstavlja jedan od najvećih i najkvalitetnijih digitalnih repozitorija u Hrvatskoj. Da je tome tako svjedoči ugledni američki i svjetski repozitorij Getty Research Portal, čije je preuzimanje naših podataka iz područja povijesti umjetnosti upravo u tijeku.

Vedrana Juričić