9. međunarodna konferencija BAM 2016.

Asocijacija informacijskih stručnjaka – bibliotekara, arhivista i muzeologa iz Bosne i Hercegovine, poznatija akronimom BAM, održala je 28. i 29. listopada 2016. svoju 9. međunarodnu konferenciju kojoj sam prisustvovala kao predstavnica Hrvatskog knjižničarskog društva. Konferencija, koja je okupila oko 170 sudionika te 25 izlagača iz svih država regije, održala se u dva grada, Sarajevu i Mostaru.

Na otvorenju Konferencije u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, skupu se obratila ministrica Federalnog ministarstva kulture i sporta, Zora Dujmović, a u Mostaru skup je pozdravio pomoćnik ministrice Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Jasmin Branković te gost, sekretar Ministarstva kulture Makedonije Behidžudin Šerhapi.

Tema ovogodišnje Konferencije: Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja – Programi zaštite, promocije i približavanja kulturne baštine široj javnosti, razrađivala se kroz 5 sesija sa sljedećim podtemama:

I. sesija – Upravljanje i očuvanje kolekcija biblioteka, arhiva i muzeja, s posebno zanimljivim izlaganjem D. Nikolove (Muzej Makedonije, Skoplje) Nacionalni simboli, kulturna memorija i identiteti u promociji kulturne baštine Balkana. Azra Bečević-Šarenkapa (Zemaljski muzej BiH, Sarajevo) govorila je o faktorima propadanja muzejskih kolekcija, a Martina Dragija (Sveučilište u Zadru) o izazovima poučavanja za izgradnju i upravljanje digitalnim zbirkama.

II. sesija – Kulturna baština, promocija i očuvanje, upoznala nas je s različitim primjerima promicanja i približavanja kulturne baštine potencijalnim korisnicima. Od "muzeja hrama" do "muzeja foruma" (M. Božić Marojević, Centar za muzeologiju i heritologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu) ili pak, promocija kulturne baštine kroz koncept "otvorenog muzeja" u kojem se kritički propituje nasljeđe (Elma Hodžić, Historijski muzej, Sarajevo). Kroz primjere muzejske prakse Muzeja Travnik, Enes Škrgo predstavio nam je oblik kostimirane dramatizirane promocije književne baštine Ive Andrića kao muzejsku praksu.

U ovoj sam sesiji i sama održala izlaganje kao predstavnica Hrvatskog knjižničarskog društva kojem iskreno zahvaljujem što mi je, školskoj knjižničarki, omogućilo predstaviti moj dugogodišnji volonterski rad na očuvanju i promicanju kulturne baštine Vrbnika. Izlaganje  Baštinski sadržaji u životu lokalne zajednice, kulturnom i edukacijskom turizmu Vrbnika na otoku Krku, vrlo je dobro prihvaćeno, a nakana, pokazati kako stanovnici grada bogate kulturne baštine i rekordera po broju izletničkih posjeta tijekom cijele godine, baštinu žive i s jednakim žarom pronose kulturnim i edukacijskim turizmom, potpuno je ostvarena.

III. sesija – Digitalne zbirke biblioteka, arhiva i muzeja, upoznala nas je s digitalnom zavičajnom zbirkom DIGIDOM Knjižnice Velenje (Silvo Grmovšek), Digitalnom zbirkom Tragom pisane baštine BiH (Vaska Sotirov Đukić, Biblioteka Sarajeva), promocijom kulturne baštine na društvenim mrežama (Dđejla Khattab, Filozofski fakultet, Sarajevo) dok je o razvoju platforme i infrastrukture za korištenje e-knjiga govorila N. Saračević (Biblioteka Sarajeva).

IV- sesija – Biblioteke i obrazovanje, predstavila je teme biblioteka i upravljanja znanjem u učećim organizacijama (B. E. Rašidović, Fakultet za kriminalistiku, Sarajevo) te biblioteke zrakoplovnih institucija u očuvanju kulturne baštine (Lj. Macura, Narodna biblioteka Srbije, Beograd).

Drugi dan Konferencije, u prostoru Narodne biblioteke Mostar, pratili smo V. sesiju – Uloga baštinskih institucija iz koje izdvajam nadasve zanimljivo izlaganje Almedine Salihagić (Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Sarajevo) o procesu upisa stećaka u Svjetsku baštinu UNESCO-a. Upisano je 28 nekropola, od kojih se dvije nalaze u Hrvatskoj (Cista Provo, Konavle).

Zaključila bih ipak s nekoliko osobnih impresija. Savršena organizacija. Program opširan, ali osmišljen tako da sudionicima omogući i niz kraćih i dužih druženja i upoznavanja. Ugodni i motivirajući prostori Bošnjačkog instituta i Narodne biblioteke Mostar. Brojne prigode iskazivanja dobrodošlice ljubaznih domaćina. Osobno, vidjela sam puno ljepote, čula puno zanimljivih primjera dobre prakse, upoznala prekrasne ljude, kolege koji dijele istu strast prema struci, koji razumiju pojam baštine, koji poznajući svoju, razumiju i poštuju tuđu.

Tijekom Konferencije razgledali smo Tunel spasa u Sarajevu, Muzej "Bitka za ranjenike na Neretvi" u Jablanici, Narodnu biblioteku Mostar te odjele Muzeja Hercegovine, Muzej Stari most i Interpretacijski centar. S puno razgovora, u dobrom raspoloženju, prijateljski nadasve.

Ivana Vladilo

ivana.vladilo@gmail.com