-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 72, siječanj 2017. :: Projekti knjižnica


Gejmeri u knjižnici

Paralelno s Interliberom održavao se i Infogamer - sajam gaming kulture i industrije (eng. gaming - igranje društvenih ili video igara; gamer (gejmer) - igrač) koji se po peti puta održao u Zagrebu od 8. do 13. studenog na Zagrebačkom velesajmu u organizaciji Reboota, online portala i regionalnog časopisa za videoigre. Nakon što je prošle godine sajam posjetilo pedesetak tisuća ljudi, ove godine se proširio na još dva paviljona, ukupno zauzimajući pet paviljona, čime se uvrstio u najveće gaming sajmove u Europi.

Gaming industrija je jedna od najvećih i najviše rastućih svjetskih industrija zabave. Uključuje razvoj i proizvodnju videoigara, softverskih platformi i gaming hardvera. Na sajmu su bili predstavljeni svjetski izdavači i proizvođači videoigara, mali strani i domaći indie developeri (eng. independent video game developers – nezavisni izdavači), proizvođači gaming hardvera (igraćih jedinica) – računala, laptopa, tableta, konzola (Playstation), VR naočala (eng. virtual reality – virtualna stvarnost) te su bila organizirana e-sports natjecanja u videoigrama koja su također sve popularnija i dr.

U sklopu sajma mogle su se isprobati najnovije igre te najbolje i najnovije igraće jedinice. Najveći redovi bili su za probavanje VR naočala – raznih 3D putovanja ili igara. VR naočale su najnapredniji i trenutno najveći doseg u gaming industriji, te su konzolama poput Playstationa one sljedeći korak u razvoju. Tu su turistička putovanja kao npr. Novim Zelandom, gondolom po Veneciji ili malim svemirskim brodom oko Zemlje i Sunčevog sustava – samo sjednete i uživate u pogledu. Gledate 3D video, slika vas okružuje i možete gledati u svim smjerovima, a slušalice osiguravaju da čujete samo video ili igru. Igre, za razliku od tih putovanja zahtjevaju veću aktivnost od igrača. Dok vas naočale ubacuju u realističan 3D svijet, pokretima tijela se okrećete u igri, možete se sagnuti da biste nešto podigli s virtualnog poda kojeg vidite, a u nekima možete i hodati dok 2 joysticka u rukama osiguravaju interakciju sa virtualnim svijetom i postaju oružja kojima se borite protiv neprijatelja. Već za Playstation 4 postoje VR naočale. Ova tehnologija otvara nove mogućnosti i to ne samo u vidu zabave, nego i obrazovanja.

Osim računalnih igara, tu su bile i one analogne, društvene igre. Tvrtka Carta Magica osigurala je prostor, a mnoštvo igara osigurala je Udruga za promicanje društvenih igara „Igranje”. One su se mogle doći pogledati te igrati pod vodstvom volontera iz udruge. Tu su se našle razne igre od onih 15-minutnih i jednostavnih do velikih strateških igara koje mogu potrajati i 12 sati.

 

Knjižnice su oduvijek bile promotori pismenosti kroz svoje zbirke, organizirana događanja i usluge. Kako su se mijenjale tehnologije, alati i igračke tako se mijenjalo i poimanje pismenosti. Danas je pismenost širi pojam – informacijska pismenost koja obuhvaća digitalnu, informatičku, informacijsku, medijsku i druge pismenosti. Igranje igara u svojim mnogim oblicima predstavlja dodatnu uslugu koja podupire nastojanje knjižnice u privlačenju korisnika i širenju pismenosti.

Suvremeno knjižničarstvo ističe ideju knjižnice kao trećeg prostora, kao mjesta susreta ili kao mjesta druženja. Svrha igranja u knjižnici tako može biti druženje, promicanje kreativnosti, ali i stjecanje novih znanja i vještina uključujući i informatičke vještine te svakako privlačenje korisnika. Računalne igre koriste nove tehnologije i često uključuju i korištenje interneta. Društvene igre je lako koristiti kao obrazovnu metodu, kroz te se igre djeca mogu učiti ljudskim pravima, vježbati matematiku, razvijati kritičko i strateško razmišljanje i sl.

Zbog svojih karakteristika, zanimljivosti, različitih tematika, ali i zbog brojnosti te ponajviše zbog popularnosti takvih igara, one predstavljaju odličan izbor za aktivnost u knjižnici. Mnoge se od njih mogu koristiti za nadopunjavanje rada i kao pomoć u ispunjavanju zadataka knjižnice. Interesiraju i privlače djecu, mlade, ali i starije.

U mnogim knjižnicama u mreži Grada Zagreba već se dugo igraju igre od onih najednostavnijih igara na ploči kao što je Čovječe ne ljuti se, preko kompliciranijih poput Dungeons&Dragons do onih na računalima i na Playstationu.

Dječji odjeli pružaju materijal i prostor za samostalno igranje, ali ono može naravno biti i pod vodstvom knjižničara. Računalne igre su već dugo prisutne u knjižnicama. Prvotno se igralo na računalima, a sada je tu i Playstation.

Na primjer, u Dječjoj knjižnici Marina Držića u lipnju 2016. godine bila je organizirana igraonica društvenih igara pod vodstvom knjižničarke. Igrale su se različite igre podijeljene po dobnim skupinama djece, a našlo se nešto za svaku dob pa čak i za ponekog zainteresiranog roditelja. Igraonica je imala dosta dobar odaziv, korisnici su pokazali veliki interes za takav tip aktivnosti u knjižnici pa će se ponoviti opet sljedeće godine. Upravo zbog Infogamera bit će dogovorena i suradnja između Udruge Igranje i Dječje knjižnice.

Danas, kada gaming kultura postaje sve popularnija, a uobičajeno je da su knjižnice svoja vrata otvorila raznim sadržajma, možda je Infogamer nezaobilazan sajam za sve koje zanima štobudućnost donosi kako društvu u cjelini tako i knjižnicama.

INFOGAMER - SLUŽBENA STRANICA

http://www.rebootinfogamer.hr/o-nama/

INFOGAMER - FOTOGRAFIJE 2016

https://www.facebook.com/igranje/photos/?tab=album&album_id=1134932783210841

Udruga Igranje - SLUŽBENA STRANICA

http://igranje.hr/o-udruzi

Marija Turković Kordić

marija.turkovic@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-