Narodne knjižnice Koprivničko-križevačke županije

Na redovnom sastanku ravnateljica narodnih knjižnica s područja Koprivničko-križevačke županije održanom u općinskoj Narodnoj knjižnici Virje  13. prosinca 2016.,  s ciljem razmjene iskustava dobre prakse između knjižnica i unapređenja stručnog rada, razmatrani su rezultati rada knjižnica u 2016. godini, kao i moguće zajedničke aktivnosti u idućem razdoblju, kako bi što veći broj stanovnika Koprivničko-križevačke županije imao što bolju mogućnost korištenja kvalitetnih knjižničnih usluga i programa. 

Uz pet narodnih knjižnica – tri gradske knjižnice u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu te dvije općinske knjižnice, u Virju i Gornjoj Rijeci, u Koprivničko-križevačkoj županiji djeluju i dvije pokretne knjižnice - koprivnički i križevački bibliobus, koji knjižničnu uslugu donose stanovnicima ostalih dvadeset općina koje nemaju knjižnice.

Sve  knjižnice i bibliobusi zajedno imaju prosječno ukupno oko 800 posjeta dnevno  i oko 1.000 posuđenih jedinica knjižnične građe svakog radnog dana, što na godišnjoj razini iznosi oko 225. 000 posjeta i 300.000 jedinica posuđene građe. U knjižnice i bibliobuse godišnje se učlani i njihove usluge koristi više od 15.000 građana svih uzrasta i zanimanja,  ili 13,3% stanovnika Županije, što je za 1% više od hrvatskog prosjeka i predstavlja najviši postotak učlanjenosti u odnosu na broj stanovnika među svim hrvatskim županijama, ako se izuzme grad Zagreb.

Dva županijska bibliobusa u 2016. godini posjećuju više od 80 stajališta, među kojima su i ona uz čak 62 škole i 13 dječjih vrtića, što je iznimno važno radi poticanja čitanja kod djece od najranije dobi te pružanja stručne podrške u tome školama i vrtićima u najmanjim sredinama gdje ne  postoje druge kulturne ustanove.

Pokretne knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji u najvećem iznosu zajednički financiraju Županija i općine te poduzeća – korisnici, a manjim dijelom uključuju se i gradovi kao osnivači knjižnica te Ministarstvo kulture. Ovakav oblik financiranja službi pokretnih knjižnica u Županiji primjenjuje se već gotovo desetak godina i za sad uglavnom dobro funkcionira. Ipak, potencijalno može biti problematičan jer sredstva za održavanje „hladnog pogona“ (prvenstveno za plaće zaposlenika) bibliobusnih službi ovise o rezultatima godišnjeg Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi kojeg raspisuje Županija. Knjižnice u čijem sastavu djeluju bibliobusne službe svake se godine moraju javljati na taj Poziv i natjecati za sredstva zajedno sa svim ostalim korisnicima županijskog Proračuna koji se bave djelatnostima u kulturi, npr. udrugama, nakladnicima, kulturno-umjetničkim društvima i slično.

S obzirom da ne postoji zakonska obaveza Županije da financira narodne knjižnice, pa tako ni pokretne knjižnice, jer nije njihov osnivač, nego važeći Zakon o knjižnicama županijsko financiranje knjižnične djelatnosti predviđa samo kao mogućnost, bibliobusima prijeti stalna opasnost da će  uslijed bilo kakvih promjena županijske politike ili izmjene prioriteta financiranja iz županijskog Proračuna, ostati bez sredstava za redovnu djelatnost.

Ovaj specifični problem vezan za financiranje pokretnih knjižnica nije jedinstven samo za Koprivničko-križevačku županiju, već je prisutan i u drugim županijama, s obzirom da je svuda slična situacija oko osnivačkih obaveza prema knjižnicama: osnivači gradskih knjižnica koje u svojem sastavu imaju bibliobusne službe u pravilu su gradovi, dok bibliobusi pružaju knjižničnu uslugu na području drugih jedinica lokalne samouprave, tj. u općinama. Zbog toga pojedini gradovi kao osnivači knjižnica uopće ne žele financirati službe pokretnih knjižnica, što je na neki način i razumljivo, jer se bibliobusna usluga pruža za korisnike izvan tih gradova. S druge strane, financijske mogućnosti općina u većini slučajeva nedostatne su da same pokriju financiranje bibliobusne službe, te uključivanje županija postaje nužno kako bi se službe pokretnih knjižnica uopće održale.

Prijedlog novog Zakona o knjižničnoj djelatnost u članku 28., stavak 5.,  navodi: „Županije su dužne u suradnji s matičnim županijskim knjižnicama osnovati županijske pokretne knjižnice (bibliobuse i/ili bibliobrodove), kako bi osigurali knjižničnu uslugu i za najmanje zajednice na svom području.“Iz toga proizlazi da bi Županije kao budući osnivači pokretnih službi u tom slučaju bile dužne također i financirati djelatnost pokretnih knjižnica. Kada i ako ova odredba novog Zakona bude prihvaćena, mogli bismo napokon očekivati pozitivne promjene u načinu financiranja pokretnih knjižnica u Hrvatskoj, što znači veliki napredak za ovu djelatnost, osobito za poticanje osnivanje pokretnih službi u županijama gdje ih još nema.

Koliko su putujuće knjižnice potrebne i korisne u ostvarivanju prava na osnovnu knjižničnu uslugu za stanovnike u najmanjim sredinama, udaljenima od gradskih središta, kakvih ima u svakoj županiji, dobro pokazuje primjer Koprivničko-križevačke županije. Zahvaljujući potpunoj pokrivenosti Županije, tj. svih jedinica lokalne samouprave, knjižničnim uslugama, što je ostvareno upravo zahvaljujući bibliobusima, svaki 7. stanovnik Koprivničko-križevačke Županije član je narodne knjižnice ili bibliobusa, dok pojedine županije bez službi pokretnih knjižnica bilježe znatno manju učlanjenost stanovništva u narodne knjižnice.

Naravno, osim što knjižnice prvenstveno moraju biti dostupne kako bi se uopće mogle koristiti, svakako trebaju korisnicima ponuditi i kvalitetne programe i sadržaje. Knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji stoga nastoje stalno prilagođavati svoje usluge potrebama zajednice i samih građana: predvodnici su u svojim sredinama u primjeni novih tehnologija, kao i uedukaciji za korištenje inovativnih alata za čitanje, učenje, kreativnu igru  i stvaranje.

Knjižnice  potiču čitanje ne samo na tradicionalnim tiskanim medijima, već i u digitalnom obliku, npr. online, posudbom e-čitača i tableta te pružanjem edukacije za različite uzraste o korištenju novih tehnologija. Za svoje korisnike organiziraju radionice i natjecanja iz robotike i drugih kreativnih područja u kojima se primjenjuju informatička znanja i vještine.

Narodne knjižnice, nadalje, vrlo su angažirane u približavanju knjižničnih usluga svim građanima, djeci i odraslima koji zbog različitih razloga imaju poteškoća u čitanju, a također su posebno okrenute specifičnim skupinama korisnika. Sve knjižnice uključene su odnedavno u nacionalnu jednogodišnju kampanju Hrvatskoga knjižničarskog društva „I ja želim čitati“, pokrenutu u rujnu 2016.; u svim narodnim knjižnicama u županiji zajedničkom suradnjom među knjižnicama i bibliobusima pružaju se usluge za slijepe i slabovidne osobe, a u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“  Koprivnica nedavno je održan vrlo uspješan znanstveno-stručni skup na temu pružanja socijalno inkluzivnih knjižničnih usluga.

Kako bi županijske knjižnice još uspješnije razmjenjivale iskustva i dodatno unaprijedile svoj rad, dogovoreno je da se sljedeće, 2017. godine održi županijski mini stručni skup za narodne knjižnice na kojem bi svaka od knjižnica mogla detaljnije predstaviti svoje inovativne programe ostalim županijskim kolegama knjižničarima. Namjera je potaknuti razmjenu ideja, kao i pojedinih uspješnih programa za korisnike između knjižnica te učinkovitije iskoristiti postojeće stručne kapacitete i znanja, na dobrobit knjižničnih korisnika u različitim dijelovima županije.

Iako se narodne knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji u svom radu susreću i s cijelim nizom problema – od rada u neodgovarajućim i pretijesnim prostorima (Koprivnica!) ili premalog broja zaposlenika (Križevci!), preko nedostatka novca za nabavu nove knjižnične građe i opreme  pa sve do stalnog smanjivanja sredstava za redovnu djelatnost na svim razinama (u svim knjižnicama!) koje je posljednjih godina postalo više pravilo nego izuzetak, zaključeno je kako županijskim knjižničarima ipak ne manjka entuzijazma i ideja kako da i dalje razvijaju djelatnost svojih knjižnica, obogaćuju svoje fondove novim naslovima, a programe novim sadržajima, u skladu s potrebama njihovih korisnika. Na taj način se još jednom pokazuje kako se zajedničkim snagama, međusobnom razmjenom iskustava te stalnim učenjem od drugih može doći do dobrih rezultata i u nepovoljnim uvjetima, u stalnoj težnji da knjižnice i njihove usluge budu što kvalitetnije, dostupne i primjerene svima.

Ljiljana Vugrinec

ljiljana@knjiznica-koprivnica.hr