Sjećanje na stradanje vinkovačke Knjižnice 16./17. rujna 1991. godine

Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci 17. studenoga 2016. godine obilježila je 25 godina od stradanja u Domovinskom ratu.

Današnja Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci osnovana je 1945. godine kao Knjižnica i čitaonica Narodnog fronta, ali slijednica je duge i bogate povijesti čitaonica iz 19. i prve polovice 20. stoljeća, prvenstveno Vinkovačke čitaonice, utemeljene 9. kolovoza 1875.

Svoje je najteže trenutke Knjižnica doživjela 1991. godine kada je u noći sa 16. na 17. rujna pogođena bombama, te je u potpunosti izgorjela. U plamenu je uništen kompletan fond Knjižnice s njenim najvrjednijim dijelom, Zavičajnom zbirkom koja je sadržavala: obrađene rukopise Josipa Kozarca, Vladimira Kovačića i Joze Ivakića, originalne fotografije i uvećane portrete, pisma i razglednice, originalne zapisnike s Osnivačke skupštine 1875. i sve zapisnike do 1991. s izvješćima o fondu knjiga, predmete književnika (pisaći stol Josipa Kozarca s priborom za pisanje i tintarnicom, pepeljaru, vazicu, stolicu) dio knjižnice Joze Ivakića i cjelokupnu dokumentaciju Knjižnice.

Stradavanje Knjižnice je obilježeno izložbom te skupom Sjećanje na stradanje vinkovačke Knjižnice 16./17. rujna 1991. godine na kojem su govorili Martinka Sučić, Marko Landeka, Josipa Miljak i dr. sc. Ante Nazor.

Martinka Sučić, koja je radila 1991. godine u Knjižnici, govorila je o fondu Knjižnice te o uvjetima rada neposredno prije spaljivanja u Domovinskom ratu.

Marko Landeka je 1991. godine bio zadužen za kulturu u kriznom štabu Grada. Pričao je o stanju u Vinkovcima tih dana 1991. godine.

Josipa Miljak bila je v. d. ravnateljica Knjižnice 1992. godine. U svom je izlaganju govorila o prvim akcijama koje su provedene kako bi Knjižnica ponovno počela s radom.

Dr. sc. Ante Nazor iz Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskog centra govorio je o stradanju knjižnica u Domovinskom ratu.

Uz spomenute predavače, skupu su se prigodno obratili ravnateljica Emilija Pezer, ministrica kulture Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i gradonačelnik grada Vinkovaca Mladen Karlić koji je otvorio izložbu.

Izložba je koncipirana kroz pet cjelina.  

U prvom je dijelu bila izložena jedna od 80 tisuća spaljenih knjiga vinkovačke Knjižnice, najvažnija izdanja Knjižnice: zbirka od 6 razglednica Vinkovački feniks s motivima spaljene Knjižnice, knjiga Bogdana Mesingera Vinkovačka čitaonica i knjižnica i kulturno - politička dinamika grada i kraja : 1875 - 1975., izdan u povodu 100. obljetnice Knjižnice te naslova izdan 2010. godine u povodu 135. obljetnice Knjižnice – Vinkovačka knjižnica iz pera i duše. Uz spomenute naslove treba istaknuti i Hrvatsko ratno pismo, zbornik radova iz 1992. godine. Ovaj naslov je značajan jer je sav prihod od prodaje Hrvatskog ratnog pisma bio doniran za obnovu vinkovačke Knjižnice.

U drugom dijelu izložbe predstavljene su monografije u kojima se piše o stradanju Knjižnice. Predstavljeno je pet monografija: Ante Miljka I gorit će lampa nasrid Vinkovaca, Željke Mišćin i Blaženke Peradenić Kotur Domovinski rat : selektivna bibliografija radova objavljenih u Hrvatskoj 1990.-2000., Zvonimira Tanockog Vinkovci u Domovinskom ratu, Martina Grgurovca Vinkovci i okolica, ratne devedesete te monografija Vinkovci.

Nakon monografija predstavljeni su radovi iz časopisa koji su obradili temu Knjižnice u Domovinskom ratu. Radi se o različitim vrstama časopisa s područja kulture i knjižičarstva: Hrašće, Knjižničarstvo, Vjesnik bibliotekara Hrvatske te Godišnjak Ogranka Matice hrvatske Vinkovci.

Treći dio izložbe donosi novinske izvještaje iz Vinkovačkog lista, Večernjeg lista, Glasa Slavonije i Vjesnika koji pišu o događanjima u Vinkovcima tih rujanskih dana, što naravno podrazumijeva i napad na Knjižnicu. U ovom dijelu su predstavljena i dva članka izdana u inozemstvu koji se dotiču vinkovačke Knjižnice. Za ovu prigodu izabrani su članci Libraires are devastated in war – torn Croatia koji je izašao u časopisu American Libraries 1992. godine, te intervju s Vladom Gotovcem izdan u češkim Literalny novini pod naslovom Historicky okamžik Charvatska.

U petom su dijelu izložbe izloženi dopisi i dokumenti s kraja 1991. i početka 1992. godine. Dopisi svjedoče o prvim koracima koji su učinjeni kako bi Knjižnica ponovno počela s radom, kao i o načinima na koji je prikupljana građa.

Posljednji i središnji dio izložbe su 24 fotografije Vinkovčana koje su nastale prvih dana nakon spaljivanja Knjižnice. Na izložbi su bila zastupljena četiri fotografa: Ante Miljak, Dragan Oldje, Tomo Šalić i Zvonimir Tanocki.

Uz izložbu izdan je i popratni katalog koji osim izložaka sadržava i sjećanja na rujan 1991. godine vinkovačkih knjižničarki, Dubravke Katić, Dragice Mavrović i Ane Škrlec.

Izložbu su priredili: Vedrana Lugić, Tihomir Marojević, Ana Škrlec i Kristina Videković, a svi zainteresirani mogli su je razgledati od 17. studenoga do 15. prosinca 2016. godine. Katalog Izložbe uredio je Tihomir Marojević.

Tihomir Marojević