Školska knjižnica + darovitost = darovitost²

Sekcija za školske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva organizirala je 7. okrugli stol za školske knjižnice pod nazivom Školska knjižnica + darovitost = darovitost². Skup je održan u Srednjoj školi Krapina 3. listopada 2016. Svrha je skupa raspraviti teorijska i praktična pitanja vezana uz pojam darovitosti, ali i konkretne uloge školske knjižnice/školskog knjižničara u identifikaciji, odgojno-obrazovnoj podršci potencijalno darovitima, podršci nastavnicima i roditeljima.

Tijekom skupa često su postavljana temeljna pitanja: Što je darovitost? Koje su osobine darovitih učenika? Kakva je razlika između darovitosti, nadarenosti i visoke motivacije? Što donosi novi nacionalni dokument Okvir za poticanje iskustva učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika? Ponavljanje temeljnih pitanja svjedoči da teorija još nije u suglasju, a praksa traži zakonske i teorijske okvire za djelovanje. Kad je riječ o školskim knjižnicama, posebno je pitanje: Što može učiniti školski knjižničar? Zašto su školski knjižničari tako malo zastupljeni u timovima za darovite učenike?

U prvom, plenarnom dijelu, govorili su eminentni stručnjaci.

Izlaganje prof. dr. sc. Vesne Vlahović- Štetić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) nosilo je naslov Daroviti učenici - kako poticati njihov razvoj? Profesorica Vlahović-Štetić govorila je o mitovima, osnovnim pojmovima i znanstvenim istraživanjima vezanim uz darovitost. Istaknula je da je zapravo poticanje darovitih učenika pitanje prava da sustav zadovolji njihove obrazovne potrebe. Osim toga, istaknula je da u prilagodbi sustava i u radu s darovitima svoje specifično mjesto imaju i školski knjižničari.

Govoriti o darovitima nemoguće je bez sudjelovanja jedne od najvažnijih stručnjakinja tog područja, autorice brojnih radova, dipl. psih. Jasne Cvetković-Lay, obrazovne specijalistice za darovite (Centar za poticanje darovitosti djeteta „Bistrić“, Zagreb). U svom izlaganju Uloga školskog knjižničara u proširivanju i obogaćivanju iskustava učenja darovitih učenika Jasna Cvetković-Lay prikazala je ulogu školskog knjižničara u procesima učenja i odgojno-obrazovne podrške darovitim učenicima u razrednoj i predmetnoj nastavi.

Slovenska iskustva u radu s darovitom djecom prenijela je, školskim knjižničarima već dobro poznata i cijenjena, gošća iz Slovenije Metka Kostanjevec, prof. slov., viš. bibl. Njezino predavanje Odgojno-obrazovni rad s darovitim učenicima na Prvoj gimnaziji u Mariboru pokazalo je kako je njihovo iskustvo pozitivno, stvoreni su i zakonski okviri, a 2007. objavljen je Koncept otkrivanja i rada s nadarenim učenicima. U cijeli proces rada s darovitim učenicima, izravno ili neizravno, cijelo vrijeme aktivno se uključuje i školska knjižnica.

Krapinsko-zagorska županija krenula je s nizom aktivnosti vezanih uz darovite učenike. Vesna Tomorad,  prof., psihologinja, predsjednica RSD „Futura“, predstavila je aktivnosti radne skupine Futura čiji je cilj osnivanje Županijskog centra za podršku darovitim učenicima.

Cilj je skupa bio i prenijeti iskustva i primjere dobre prakse školskih knjižničara u Hrvatskoj, čemu je bio posvećen drugi dio skupa. U ovom dijelu (raz)otkriveno je bogatstvo mogućnosti, energije, profesionalnosti, ali i neiscrpnog entuzijazma naših školskih knjižničara. Energična Ruža Jozić iz Gimnazije Sesvete predstavila je školski projekt Upoznaj i predstavi Shakespearea. Mladena Zubović iz Prometne škole Rijeka govorila je o dramskom odgoju kao poticaju za čitanje. Njezino izlaganje pokazalo je kako se puno može napraviti i u strukovnim školama.

Denis Vincek iz Osnovne škole Ante Kovačića, Zlatar, govorio je kako se kroz fotografiranje može poučavati medijska pismenost i smanjiti cyberbullying u zajednici.

Danica Pelko iz Osnovne škole Donja Stubica predstavila je rad Male Kajkaviane, grupe nadarenih učenika koja se bavi stvaralaštvom na kajkavskom narječju i čuvanjem kajkavske jezične baštine. Jedna od posljednjih aktivnosti bila im je prikupljanje materijala za sastavljanje Malog rječnika kajkavskoga govora Stubičkoga kraja, za što su dobili potporu MZOS-a za rad s darovitim učenicima. Nadamo se da će se Mali rječnik uskoro naći na policama mnogih knjižnica.

Svoje primjere iz prakse u programskoj knjižici predstavile su Zora Hajdarević iz Osnovne škole Nedelišće i Marija Klasić Petrović iz Isusovačke klasične gimnazije s pravom javnosti u Osijeku.

Uobičajeno je da se na kraju skupa povede stručna rasprava sa svrhom donošenja zajedničkih zaključaka koje predsjednica Sekcije za školske knjižnice šalje na adrese onih koji bi mogli ili trebali imati utjecaja na donošenje određenih zakonskih/podzakonskih akata. Tako je zaključeno da je potrebno što prije usustaviti identifikaciju i procjenu darovitosti učenika u svim školama te da je posebno važno poticati rad izvannastavnih i dodatnih aktivnosti jer se tako može raditi s darovitima. Za učenike s teškoćama postoje razni prilagođeni programi pa nema razloga da se i za darovite učenike ne rade posebni programi i kurikulumi. Školski bi knjižničar trebao surađivati s učiteljima i stručnim suradnicima pri izradi i provedbi programa za darovite, što znači da bi trebao biti dio svakog Tima za kvalitetu i Tima za rad s darovitim učenicima. Osim toga, za projekte u kojima sudjeluju daroviti učenici, potrebno je osigurati barem minimalna materijalna sredstva. Naglašeno je da bi u Agenciji za odgoj i obrazovanje trebao postojati svojevrsni centar za darovitost i savjetodavna služba za to područje.

Za kraj valja napomenuti da su se skupovi u organizaciji Sekcije za školske knjižnice profilirali u renomirane međunarodne stručne skupove za školske knjižničare. U organizaciji i realizaciji ovog (sedmog) skupa sudjelovala je Srednja škola Krapina i Društvo knjižničara Krapinsko-zagorske županije.

Zorka Renić

Mirjana Milinović