Predstavljanje tiskanog izdanja knjige lagane za čitanje „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ Ivane Brlić Mažuranić u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 4. listopada 2016. godine predstavljena je tiskana knjiga „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ Ivane Brlić Mažuranić u izdanju Zaklade Čujem, vjerujem, vidim. Knjiga je jezično i grafički prilagođena za djecu s disleksijom te slijepe i druge učenike koji ne mogu koristiti standardni (crni) tisak. Knjiga je 2015. godine objavljena kao e-knjiga i zvučna knjiga (u mp3 i Daisy formatu), a sada 2016. godine i kao tiskana knjiga koja je jezično i grafički dopunjena i prilagođena osobama s disleksijom i teškoćama čitanja.

Predstavljanje je organizirano u povodu Međunarodnoga tjedna podizanja svijesti o disleksiji koji traje od 3. do 9. listopada 2016. godine i uoči Međunarodnog dana disleksije koji se obilježava 6. listopada 2016. Pozivu na predstavljanje odazvali su se predstavnici Grada Zagreba, Marija Mustač (voditeljica Odjela za planiranje i cjelovitu zaštitu osoba s invaliditetom Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom) i Branimir Šutalo (viši stručni savjetnik gradonačelnika za osobe s invaliditetom).    

O knjizi su govorili Dunja Marija Gabriel, savjetnica za narodne knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu koja je ujedno i pisac predgovora i pogovora knjige, prof. logoped Željka Butorac, stručni suradnik logoped u Osnovnoj školi Marina Držića, Danijel Deverić, ilustrator, te Mirko Hrkač, upravitelj Zaklade Čujem, vjerujem, vidim.

Novost je da je na predstavljanju knjige prikazan tzv. booktrailer odnosno videonajava knjige „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“koji je priredila Zaklada Čujem, vjerujem, vidim na poticaj knjižničara i koja predstavlja jedan od prvih takvih uradaka u svrhu promocije novih knjiga, ali i promicanja i poticanja čitanja u Hrvatskoj (https://www.youtube.com/watch?v=TKLwmdZI5RQ).   

Prilagodba knjige temelji se na međunarodnim Smjernicama za građu laganu za čitanje i Smjernicama za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom. Smjernice je objavio Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA), a prijevod na hrvatski jezik objavilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo. Na taj način su knjižničari, logopedi i lingvisti u Hrvatskoj upoznati su sa pojmom građe lagane za čitanje za osobe čije čitalačke vještine zahtijevaju prilagodbu teksta. Smjernice za građu laganu za čitanje imaju izuzetnu praktičnu vrijednost u poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i svih osoba koje se iz bilo kojeg razloga ne mogu služiti standardnim (crnim) tiskom.

Prilagodba svakog novog teksta za osobe s disleksijom ima veliku vrijednost, ako je prilagodba pravilna. Zato su Zaklada Čujem, vjeruje, vidim i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osmislile hrvatski logo za označavanje građe lagane za čitanje koji je izrađen po uzoru na logo u skandinavskim zemljama i koji jamči kvalitetu prilagođenih knjiga. U knjižnicama u skandinavskim zemljama prilagođene knjige imaju logotip na hrbatu tako da je na prvi pogled lako uočljivo kome su knjige namijenjene. Isto tako knjižnice vizualno označavaju prostor gdje je smještena građa lagana za čitanje međunarodnim znakom za građu laganu za čitanje. 

Jezična i grafička prilagodba Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića predstavljala je vrlo zahtjevan i opsežan posao i podrazumijeva suradnju logopeda, knjižničara, ilustratora, lektora i urednika izdanja. Jezična prilagodba e-knjige i tiskane knjige koju je priredila prof. Željka Butorac u cijelosti primjenjuje načela za preradu teksta po principu građe lagane za čitanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom. U jezičnoj prilagodbi teksta ne smije se mijenjati sadržaj priče, stil pisanja književnika ili izostaviti informacije i emocionalni doživljaj kod čitanja teksta. Prilagodba teksta uključuje prilagodbu konstrukcije rečenice, izbor i poredak riječi u rečenici, pojašnjenje riječi, oblik i izgled teksta, veličinu fonta slova i vizualno isticanje važnih riječi. Sve treba biti napravljeno da olakša čitanje i razumijevanje pročitanog teksta. Osnovna pravila u sastavljanju građe lagane za čitanje su jednostavnost i izbjegavanje simbola i metafora. Potrebno je objašnjavanje teških i nepoznatih riječi, poštivanje kronološkoga slijeda radnje, priprema većeg broja ilustracija i grafičko oblikovanja teksta za osobe s disleksijom. Marina Mladenović-Franješević, profesorica hrvatskog jezika i lektorica, bila je zadužena za prepoznavanje, označavanje i pisanje objašnjenja nepoznatih riječi u suradnji s prof. Željkom Butorac. Ilustrator Danijel Deverić priredio je 41 ilustraciju u knjizi koje su jako važne u knjigama prilagođenim za osobe s disleksijom, jer im omogućavaju lakše praćenje i razumijevanje prerađenog teksta, a knjižničarska savjetnica Dunja Marija Gabriel priredila je predgovor i pogovor knjizi. Završnu ulogu u pripremi tiskanog izdanja imala je urednica Iva Ivanković, osoba koja je odgovorna za cjelokupnu pripremu i oblikovanje jezično i grafički prilagođenog teksta i ilustracija.     

Upotreba građe lagane za čitanje otvara mogućnost boljeg pamćenja za djecu i mlade sa specifičnim teškoćama učenja, produbljivanje razumijevanja jezika i bolju organizaciju podataka za kvalitetno učenje. Takva građa olakšava učiteljima planiranje i provođenje individualnog pristupa u radu s učenicima s teškoćama čitanja i disleksijom.

Zahvaljujući postojanju građe lagane za čitanje, osobe s teškoćama čitanja i disleksijom mogu doživjeti ljepotu i radost čitanja na isti način kao osobe bez teškoća čitanja. Roman o šegrtu Hlapiću jedno je od najvećih djela hrvatske dječje književnosti i predstavlja ozbiljnu literaturu koju rado čitaju djeca i odrasli. Priča o šegrtu Hlapiću čita se rado i nakon sto godina i nastavlja živjeti u 21. stoljeću. Čitatelje ispunjava oduševljenjem, a Hlapić ima velik broj obožavatelja iz naše zemlje i cijelog svijeta. 

Nažalost hrvatski nakladnici malo proizvode građu laganu za čitanje i stoga je potrebno pokretanje cjelovite izdavačke djelatnosti u našoj zemlji na temelju Smjernica za građu laganu za čitanje.  Stoga je izuzetno važna upornost nakladnika Zaklade Čujem, vjerujem, vidim u izradi obavezne školske lektire po principu građe lagane za čitanje i on predstavlja dobar primjer drugim nakladnicima kako mogu proizvoditi građu laganu za čitanje.

Ovim predstavljanjem Nacionalna i sveučilišna knjižnice u Zagrebu obilježila je početak jednogodišnje Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“ (https://www.facebook.com/IJaZelimCitati/?fref=ts) koja je započela 1. listopada 2016. godine. Kampanju organizira Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama) u suorganizaciji sa Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu (NSK) i Knjižnicama grada Zagreba (KGZ). U nastojanjima da se skrene pozornost javnosti na probleme osoba s teškoćama čitanja i disleksijom te nedostatak knjižnične građe i publikacija koji bi im bili prilagođeni, Hrvatsko knjižničarsko društvo okupilo je brojne partnere oko Kampanje: knjižnice, škole, fakultete, udruge, nakladnike, institucije, državne i gradske urede.

Dunja M. Gabriel

dgabriel@nsk.hr