 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 44, srpanj 2009. :: Iz regionalnih društava
Digitalizacija zavičajne građe - suradnja Društva knjižničara Slavonije i Baranje i Mađarskog knjižničarskog društva
Suradnja Društva knjižničara Slavonije i Baranje i Mađarskog knjižničarskog društva
Društvo knjižničara Slavonije i Baranje je u suradnji s Mađarskim knjižničarskim društvom, Ogrankom za Pečuh i Baranju započelo početkom 2008. godine dogovore vezane uz pokretanje projekta digitalizacije zavičajne građe. Polako, ali sigurno napredujemo u našim dogovorima o tome što i kako digitalizirati, potpisali smo pismo namjere te se upoznali s hrvatskim projektima vezanima uz digitalizaciju. Na poziv kolega iz Pečuha, 19. ožujka 2009. godine održan je sastanak u županijskoj knjižnici Csorba Gyozo kojem su prisustvovali Marina Vinaj (Muzej Slavonije Osijek), Renata Benić, Boris Bosančić (Filozofski fakultet iz Osijeka), Dragutin Katalenac, Siniša Petković i Ljiljana Krpeljević (GISKO), te kolege iz vinkovačke Gradske knjižnice Emilija Pezer i Tihomir Marojević kao predstavnici našeg Društva i naših knjižnica u projektu. S mađarske strane prisustvovali su predstavnici njihovog Društva, županijske, gradske i sveučilišne knjižnice iz Pečuha, visokoškolske i gradske knjižnice iz Baje te iz muzejske knjižnice u Mohaču. Poseban gost bila je gđa Katalin Barczony, počasna ravnateljica Nacionalne knjižnice Mađarske koja je ujedno i nacionalni koordinator projekata digitalizacije za Mađarsku. Gđa Barczony nas je upoznala s mađarskim projektima digitalizacije, zahtjevima koje bi prema zahtjevima mađarske vlade, kao potencijalnog financijera, trebali ispunjavati, kao i na koji nam način u pripremi može pomoći nacionalna knjižnica. Izlaganje je bilo vrlo zanimljivo i iscrpno, pogotovo što gđa Katalin radi na projektima digitalizacije još od samih početaka, a bila je i nositelj različitih projekata digitalizacije građe nacionalnog arhiva i velikih knjižnica. Pokazala nam je i nava arhiv (http://www.nava.hu/english/nava/index.php) koji obuhvaća sve emisije emitirane u Mađarskoj od strane nacionalnih televizija, kao i Nacionalni digitalni arhiv (http://www.nda.hu/en) koji obuhvaća kompletnu digitalnu građu stvorenu u mađarskim kulturnim institucijama. Po završetku prezentacije imenovani su predstavnici radne skupine koja treba pripremiti projektni zadatak i natječajnu dokumentaciju, te izlučiti građu koja bi se u prvom dijelu projekta digitalizirala. S hrvatske strane radnu skupinu čine Boris Bosančić, Dragutin Katalenac, Ljiljana Krpeljević, Tihomir Marojević, Siniša Petković, Emilija Pezer i Marina Vinaj, dok su s mađarske strane imenovani Eva Pohanka, Imre Kerekes, Timea Sarbak, Eva Gal, Erszebet Becker i David Pap. Po potrebi će se radna grupa nadopunjavati predmetnim stručnjacima. Planirani sastanak s gđom Klarom Bakosz, predsjednicom Mađarskoga knjižničarskog društva, nije održan zbog bolesti, no ponovljeno je da nas očekuju 2. i 3. travnja na zajedničkom sastanku HKD-a i MKD-a. Po završetku službenog dijela uslijedio je obilazak županijske knjižnice i upoznavanje s njihovim tehničkim mogućnostima vezano uz digitalizaciju. A. Božić
andrea.bozic@saponia.hr
|
|
|
|
