-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 71, listopad 2016. :: Projekti knjižnica


Bio jednom jedan stari grad

Mjesec rujan i ove je godine u Karlovcu obilježen  bogatim i vrlo posjećenim programom, pod nazivom "Vikend na Dubovcu". Program je održan 10. i 11. rujna u sklopu zajedničke manifestacije Rujan u srcu, kojom se promovira destinacija Zeleno srce Hrvatske – Karlovac, Ozalj i Ribnik.. Vikend na Dubovcu u organizaciji je Turističke zajednice grada Karlovca i Turističke zajednice grada Ozlja. Maštovit sadržaj dvodnevnog događanja privukao je brojne odrasle posjetitelje a posebno djecu za koju je bio osmišljen vrlo interesantan i raznovrstan program. Sva događanja odvijala su se  pod budnim okom stare gradine Dubovac koja se nalazi u istoimenom karlovačkom predjelu. Stari grad Dubovac najstariji je karlovački spomenik koji datira od prije 13. stoljeća a prvi pisani dokumenti koji ga spominju su iz 1339. godine. Dvorac Dubovac koji je dobio naziv po nekadašnjoj hrastovoj (dubovoj) šumi koja ga je okruživala, ujedno spada među najljepše i najbolje sačuvane spomenike feudalnog graditeljstva u Hrvatskoj.

Ovogodišnji Vikend obilježen je dnevnim i večernjim glazbenim programom, čitanjem priča, vatrenim plesnim performansom, malim dubovačkim kinom, sportskim natjecanjima te brojnim radionicama. Duh minulih stoljeća ispunio je dvorac ali i srce svakog posjetitelja. Za sve koji su željeli više upoznati i doživjeti Dubovac bio je organiziran turistički obilazak uz kostimiranog vodiča. Ponuđene su i razne edukativne, likovne, glazbene i kreativne radionice. Djeca i odrasli imali su priliku sudjelovati na cjelodnevnim radionicama pod nazivom "Srednjovjekovna moda i igračke". Posebnu pažnju plijenila je  bubnjarska radionica a kad se tome još pridruži i stari drveni vrtuljak sa košaricama umjesto sjedala, dječjoj radosti nema kraja.

Prema želji, moglo se pridružiti i radionici izrade aviona ili onoj pod nazivom "Izgradimo akvarij". Svi željni avanture krenuli su u "Potragu za blagom" te upoznati srednjovjekovne igre za djecu. U radionici gline  sudionici su pod stručnim vodstvom sami izrađivali  glinene predmete dok je poseban doživljaj nudila  pripovjedaonica. Nije nedostajalo ni gastro ponude u maloj gastro radionici za djecu a posebno pažnju plijenila je radionica pod nazivom "Kak se radi guinness štrudla! Organizirano je i natjecanje u spravljanju fiša za one malo starije. Vrlo posjećena bila je i izložba starih zanata. Svi oni koje privlači bajkovito i čudesno mogli su poslušati priče o vješticama i čudovištima.  Posebna radost bila je izraditi  svoj "Čudovišni pričostop".

I ove godine, svoje mjesto pod okriljem starog grada Dubovca našli smo i mi, knjižničari.

Junaci iz priča, vitezovi i princeze zajedno s čarobnjacima uselili su makar nakratko u dvorac želeći nas sve zajedno odvesti u neki davni, drugi svijet. Za naše male  i veće posjetitelje organizirali smo akciju "Knjige na kotačima uz Igora Demetera". Mogle su se razgledati knjige iz bibliokombija Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić", novi članovi imali su priliku besplatno se upisati, a posjetitelji su mogli i kupiti knjige  iz naklade Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" po povoljnim cijenama ili prisustvovati književnom susretu. Karlovački književnik Igor Demeterpročitao je dijelove svog romana "Tajna starog grada Dubovca" što je bio poseban doživljaj. I karlovačka autorica Dolores Rajić predstavila je svoju knjigu pod nazivom "Priče čarobnog dodira za djecu i odrasle". Održana je i likovna radionica "Izgubljeno blago" na kojoj su se učesnici kreativno izrazili izradivši svoju mapu s blagom. Djeci je ponuđena i govorno-likovna radionica "Princeza izmaj" na kojoj je pročitana istoimena priča uz razgovor te crtanje na temu priče.

Uživati u ukrašavanju mačeva za vitezove i kapa za princeze moglo se na likovnoj radionici "Vitezovi i princeze".  Osmišljena je  i edukativno-likovna radionica "Stari grad Dubovac kroz stoljeća". Riječju i slikom prošetali smo kroz minula stoljeća i upoznali se sa životom u srednjovjekovnim dvorcima.

Uz njih smo morali spomenuti i kraljeve, kraljice, princeze u  krasnim dugim haljinama, plemiće i plemkinje, hrabre vitezove, oklope i štitove.

Posebnu pažnju posvetili smo Starom gradu Dubovcu prateći život u njemu od  izgradnje do današnjih dana. "Bio jednom jedan stari grad" – tim riječima krenuli smo u povijesnu avanturu!

Kroz razgovor i fotografije, djeca su doznala da je kroz ovaj dug višestoljetni period, od svog postanka do danas, dvorac mijenjao  izgled. U svojim počecima bio je izgrađen od drveta i utvrđen jarcima. Često je mijenjao i vlasnike, od Zudara (Sudara) (kraj 14.st.), Blagajskih (15.st.),  knezova Krčkih Frankopana (!5./16.st.). i knezova Zrinskih (16.st.). Grad Dubovac je tijekom 16.st. više puta morao odolijevati napadima osvajačke turske vojske. Za vrijeme izgradnje karlovačke tvrđave, dubovački stari grad bio je sjedište vojnog zapovjedništva i služio u vojne svrhe. U službi potreba vojske i njenih zapovjednika bio je cijelo 17. i 18.st. Krajem 19.st. donesen je plan da se Dubovac obnovi, što je učinjeno tek šezdesetih godina prošlog stoljeća. Stari grad Dubovac opasan je zidinama s 4 kule od kojih je najviša četverokutna branič kula. Jedna od zanimljivosti Dubovca su i česta prezimena njegovih stanovnika: Ban, Car, Knez, Kralj, Papa koja se povezuju sa starim gradom i feudalnom prošlošću naselja. Inspirirani "istinitom pričom" o starom gradu Dubovcu djeca su željela  i likovno se izraziti.

Završio je i ovogodišnji vikend na Dubovcu a dvorci, princeze i vitezovi  čekaju neku novu priliku da nam opet dočaraju jedan davno minuli svijet.

Dubravka Vaštuka

dvastuka@gkka.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-