-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 71, listopad 2016. :: Iz knjižnica


IV. večer kaštelanski glendi i batudi nasmijala i oduševila brojnu publiku

Starinske kaštelanske glende i batude, igrokaz “Korteđavanje po sućuraški”, šaljive starinske crtice iz kaštelanske prošlosti te šaljive priče iz prošlosti Solina, Splita, Brača i Imotskog, i ove su se godine pokazale kao dobitna kombinacija za privlačenje velikog broja posjetitelja na “Večer kaštelanski glendi i batudi”, koje je Gradska knjižnica Kaštela organizirala po četvrti put.

Baš kao i prethodnih godina, i ove je godine prostor Gospojske štrade u utorak, 23. kolovoza bio premalen za sve gledatelje željne smijeha koji su u Kaštel Sućurac stigli iz svih Kaštela i okolnih mjesta, kako bi, unatoč jakoj buri, uživali u “funcutarijama, glendama i batudama naši’ stari”.

Prvi dio večeri, koji je bio namijenjen djeci, pjesmom “Zemlja dide mog” otvorila je kaštelanska “zvjezdica” Lana Rubelj, koja je okupljene svojom izvedbom “podigla na noge”, pa su joj se u pjesmi pridružili svi nazočni. Nakon Lane, batude iz sućuračke prošlosti autorice R. Dobrić publici su predstavila djeca: Ela Maleš, pročitavši batudu “Slave i proliveno vino”, Nevena Kovač, pročitavši “Barba Duškove priče za malu dicu” te Petar Markota, predstavivši batudu “Funcut i bobići”.

Nakon što su kratku glendu “Dvi Sućurke u kratkoj besidi” autora D. Delića publici predstavile Lea Ljubenkov i Lucija Jerkunica, Gospojskom štradom zvonio je glas “zvjezdice” Đane Smajo, koja je dobila veliki pljesak publike.

Ipak, najveće oduševljenje kod gledatelja izazvali su mladi glumci koji su izveli šaljivi igrokaz “Korteđavanje po sućuraški”, a cijeloj izvedbi posebno je doprinijela i scenografija, koju ove godine potpisuje gđa. Anamarija Kelava, ispred čije se romantične i u starinskom duhu uređene kuće cijelo ovogodišnje događanje odvijalo. Kamena kućica (okružena kamenim zidinama kule nadbiskupa Gualda podignute 1392. godine i drevne Nadbiskupske palače, sjedišta i ljetnikovca splitskih nadbiskupa od 15. stoljeća) sa starinskim skalinama, zelenim škurama, tiramolom sa starinskom odjećom i pitarima s điranima, čuvarkućom i murtilom, a ispred kuće stari drveni stol prekriven “tavajon s bronzincen, mlincen za kafu, latenin pijatima, bocunon, petrolejkon i žmuliman sa sućuraškon orahovicon” – predstavljali su najbolju moguću scenu, uz pomoć koje su glumci publici dočarali na koji su se način u davnim vremenima momci djevojkama u Kaštelima udvarali.

Svađom, razgovorom, korteđavanjem i pjesmom “ispod ponistre” mladi glumci: Lea Ljubenkov, Roko Kraljević, Katarina Bosančić, Matej Ljubenkov, Toni Ćupić, Anton Jerkunica, Roko Jerkunica i Frane Maleš izazvali su među gledateljima oduševljenje, koje je dostiglo vrhunac kada su im se u finalu igrokaza pridružili i mladi plesači iz KUD-a “Putalj”, otplesavši kaštelanski šotić.

Prvi dio večeri završio je zahvalom ravnateljice Renate Dobrić gospođama Anamariji Kelava, Mariji Ljubenkov,  koje su se, kako je istaknula, „vođene velikom ljubavi prema svome rodnome mistu - Sućurcu, Kaštilima i Hrvatskoj, volonterski i u potpunosti nesebično uključile u organizaciju. Zahvale su upućene i majkama djece uključene u događanje, te KUD-u Putalj – voditelju Miliju Jerčiću i Nikoli Kapetanoviću (kaštelanske nošnje i nakit), koji su uvelike pomogli kostimografiji, posudivši Knjižnici kaštelanske nošnje.

Drugim dijelom večeri i ove je godine “vladao” Ivica Žegarac – Žuti, koji je, kazivajući na sebi svojstven način, kaštelanske glende i batude iz “najstariji vrimen”, “ispripovida sve po

istini, baš onako ka ča se i dogodilo”. Nakon što su ogroman pljesak i gromoglasan smijeh obilježili prvi dio nastupa Ivice Žegarca Žutog, za “stari sućuraški stol” u Gospojskoj štradi smjestili su se gosti: Mladen Vuković, Joško Vukšić, Nađan Dumanić, Nikica Jurun, Marijan Grbavac, Željka Blažević, Jakov Kuljiš i Slavica Pažanin, koji su izvedbama starinskih šaljivih događaja iz splitske, solinske, bračke i imotske prošlosti od publike dobili veliki pljesak.

Za glazbeni dio drugog dijela večeri pobrinula se ženska klapa “Šinjorine”, koja je nazočne oduševila izvedbom prigodnih pjesama. Zahvalivši brojnoj okupljenoj publici, u kojoj su bili i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ante Sanader, kaštelanski gradonačelnik Ivan Udovičić, dogradonačelnik Zoran Bonacin, predsjednik Gradskog vijeća Denis Ivanović i pročelnica za društvene djelatnosti Sandra Zokić - što su se na IV. večeri kaštelanski glendi i batudi okupili u “još većem broju nego lani”, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrić istaknula je kako je ispunjen glavni i osnovni cilj ove večeri.

Tekst: Renata Dobrić

renatadobri15@gmail.com

Fotografije: Ante Majić

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-