Festival slovenskih bibliobusa u Kamniku

Hrvatska delegacija putujućih knjižničara iz Rijeke, Koprivnice, Križevaca i Zagreba, sudjelovala je 27. i 28. svibnja 2016. na stručnom skupu i festivalu slovenskih bibliobusa u Kamniku.

Ovaj tradicionalni festival, 19. po redu, okupio je ukupno 12 slovenskih bibliobusa, 2 vozila iz Hrvatske (Križevci i Rijeka) i jedno vozilo iz Mađarske (Pečuh) zajedno s njihovim posadama. Hrvatski knjižničari predstavili su slovenskim kolegama dva manja vozila (bibliokombija). Osim križevačkog bibliokombija koji je prvi put sudjelovao na susretu u Sloveniji, ovo je ujedno bila i lijepa prilika da se kolegama predstavi posve novo vozilo riječkog voznog parka i najnovije bibliobusno vozilo u Hrvatskoj – novi gradski bibliokombi koji obilazi riječka stajališta od siječnja 2016. godine. 

U stručnome dijelu skupa, Gorana Tuškan iz Gradske knjižnice Rijeka detaljnije je upoznala slovenske kolege projektom nabave novog bibliobusa dok je Ljiljana Vugrinec kroz održanu prezentaciju u ime Komisije za pokretne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva, predstavila sve hrvatske pokretne knjižnice koje djeluju u 9 naših županija, a hrvatski bibliobusni vozni park sastoji se od 13 vozila. Po  broju bibliobusa i njihovoj organizaciji slični smo Sloveniji, ali je ova djelatnost u našoj zemlji ipak još uvijek slabije razvijena nego u susjednoj državi, ako se uzme u obzir da Hrvatska ima dvostruko više stanovnika i znatno veći teritorij nego Slovenija.

Sam festival bibliobusa, održan u središtu grada Kamnika, s ukupno 15 izloženih bibliobusa iz Slovenije, Mađarske i Hrvatske koji su tijekom cijelog dana bili otvoreni za razgledavanje svim zainteresiranima, privukao je veliku pozornost ne samo knjižničara već i cjelokupne javnosti. Vrlo originalno oslikane bibliobusne karoserije privlačile su poglede i pažnju prolaznika, osobito djece, pa je malo tko u Kamniku toga dana prošao kroz grad, a da nije zavirio barem u poneki bibliobus, kako bi saznao što se to u njemu nalazi i kako izgleda jedna putujuća knjižnica iznutra te čemu ona služi.

Svaki od viđenih bibliobusa, različitih tipova, veličina i opremljenosti, nudi poneko zanimljivo rješenje u dizajnu opreme ili uređenju interijera, tehničkoj opremeljenosti, kao i u vrsti programa i uslugama koje provodi pojedina putujuča knjižnica. S knjižničarske strane, bilo je vrlo korisno upoznati se s prednostima i nedostacima pojedinih rješenja u praksi, kako bi se u izgradnji budućih hrvatskih bibliobusa mogli unaprijed izbjeći pojedini problemi, a primijeniti rješenja koja su se pokazala dobra.

Središnji dio stručnog dijela skupa bio je posvećen okruglom stolu na temu "Moderni bibliobusi" u kojem su sudjelovali predstavnici slovenskih proizvođača bibliobusa i Ministarstva za kulturu. U Sloveniji ima više specijaliziranih proizvođača bibliobusa, od kojih neki imaju i po dvadesetak godina iskustva u izgradnji ovih specijalnih vozila, te niz odličnih referenci kao i europskih nagrada za kvalitetu i dizajn proizvedenih bibliobusa. Predstavljene tvrtke ulažu puno truda i stručnoga znanja u praćenje najsuvremenijih trendova i nove tehnologije koja omogućava ugradnju novih i učinkovitijih rješenja u bibliobuse, kako bi bili još bolje prilagođeni svojoj funkciji putujuće knjižnice, udobniji za boravak i korištenje korisnicima i djelatnicima, ali i jeftiniji za održavanje.

Važno je reći da Ministarstvo za kulturu Slovenije već više od dvadeset godina redovito iz svoga Proračuna izdvaja sredstva za nabavu novih bibliobusa, na godišnjoj razini najmanje za jedno vozilo, i to u iznosu od 70% ukupne cijene za konkretno vozilo. Tako je prošle godine novo, zamjensko vozilo - umjesto starog i dotrajalog bibliobusa - dobila Mariborska knjižnica, a za mjesec dana bit će završen i novi bibliobus u Novom Mestu.

U Hrvatskoj je u razdoblju od 2003. do 2009. godine  na sličan način obnovljen bibliobusni vozni park u 5 knjižnica, odnosno, novim vozilima nabavljenima uz potporu Ministarstva kulture uspostavljene su 2 nove bibliobusne službe, s tim da je Ministarstvo kulture  financiralo do 50% iznos cijene novih vozila. Ipak, od 2009. godine, na žalost, Ministarstvo kulture RH prestalo je sufinancirati nove bibliobuse i to je danas veliki problem, s obzirom da vozila neminovno zastarjevaju i ako im se ne osigura pravovremena zamjena, prijeti opasnost čak i od gašenja pojedinih bibliobusnih službi, što se upravo i dogodilo u Osijeku, gdje je zbog dotrajalog vozila 2015. godine prestala s djelovanjem bibliobusna služba.

Skup je nastavljen sljedeći dan zajedničkim posjetom i druženjem u Arboretumu Volčji potok, gdje su slovenske bibliobuse došla posjetiti i razgledati dva ministra iz slovenske Vlade - ministar kulture, g. Anton Peršak i ministar za Slovence u iseljeništvu, g. Gorazd Žmavc. Završetak druženja obilježen je zračnom snimkom svih bibliobusa i sudionika skupa pomoću kamere nošene dronom.

Bila je to još jedna lijepa prilika za upoznavanje kolega iz drugih zemalja, učenja iz primjera dobre prakse, ali i ugodnog kolegijalnog druženja, a hrvatski knjižničari iskoristili su priliku pozvati sve nazočne inozemne kolege na sljedeći, 13. okrugli stol o pokretnim knjižnicama i 7. festival hrvatskih bibliobusa koji će se 2017. godine održati u Puli.

Ana Škvarić

ana@knjiznica-koprivnica.hr

Ljiljana Vugrinec

ljiljana@knjiznica-koprivnica.hr