Prikaz stručnog skupa Predmetna obrada: pogled unaprijed, 20. 5. 2016.

Jednodnevni znanstveno-stručni skup u organizaciji Komisije za klasifikaciju i predmetno označivanje Hrvatskog knjižničarskog društva pod nazivom Predmetna obrada: pogled unaprijed održao se 20. svibnja 2016. godine u prostorijama Gradske knjižnice u Zagrebu. Skup je otvorila Branka Purgarić-Kužić, predsjednica Programskog odbora skupa i Predsjednica Komisije za klasifikaciju i predmetno označivanje.

Skup je organiziran u tri sesije, moderator prve sesije bila je Sonja Špiranec koja je najavila prvo pozvano izlaganje dr. sc. Aide Slavić pod naslovom Knjižnične klasifikacije i Library linked data (LLD) u kojem se raspravljalo o semantičkim vezama unutar sustava za organizaciju znanja, koje postoje i unutar klasifikacijskih shema koje povezuju različita područja znanja. Ovi odnosi su značajni radi proširivanja ili specijaliziranja pretraživanja i otkrivanja novog znanja. Ideja semantičkog weba je zaživjela kroz infrastrukturu i tehnologiju otvorenih povezanih podataka – open linked data. Knjižnična klasifikacijska i njezine hijerarhijske veze omogućuju grafičko prikazivanja i pregledavanja područja znanja. Autorica je ukratko predstavila osnovne trendove u primjenama povezanih podataka u području sustava za organizaciju znanja te je prikazala na koji način model raspačavanja UDK na mreži može utjecati na knjižnice i predmetni pristup informacijama u informacijskom prostoru u kojem se koristi UDK. Sljedeće pozvano izlaganje održala je dr. sc. Koraljka Golub s naslovom Tehnološki standardi za sustave za organizaciju znanja. U izlaganju autorica je predstavila standarde koji se povezuju uz sustave za organizaciju znanja odnosno tehnološke standarde za prikaz i razmjenu sustava u digitalnom okruženju te tehnološke standarde za programski pristup u mrežnim servisima koji omogućuju prikazivanje, organiziranje, pregledavanje i pretraživanje interoperabilno i jednostavno. Autorica je ukazala na ograničenost preglednih zapisa odnosno standarda ISO 2709 formata, odnosno MARC 21 i UNIMARC, jer se ne temelje na XML-u ili RDF-u što ga ograničava u dijeljenju podataka. Radi prilagodljivosti i proširivanja ovog standarda autorica navodi kako su pokrenute inicijative za njihovu konverziju u XML, a on omogućuje razmjenu s drugim metapodatcima. Dalje je prikazan SKOS kao najrašireniji primjer standarda za prikaz sustava, a temelji se na RDF-u i XML-u. Njegov podatkovni model temelji se na konceptima, a ne na riječima što mu omogućava dodjeljivanje URI-a. Treće pozvano izlaganje održao je dr. sc. Pero Škorput pod nazivom Primjena ontologija u inteligentnim transportnim sustavima u kojemu su prikazani rezultati istraživanja o primjenama ontologije unutar transportnog sustava. Izlaganje je pravi primjer na koji se način različite discipline danas isprepliću i nadopunjavaju. Zadnje predavanje u prvoj sesiji održao je dr. sc. Tomislav Ivanjko pod naslovom Korisničko označivanje kao metoda organizacije znanja u baštinskim ustanovama. Prikazane su značajne teorijske postavke područja korisničkog označivanja te korisničko označivanje unutar konteksta baštinskog okruženja. Također, prikazani su uspješno provedeni projekti korisničkog označivanja Your Painting Tagger, Flickr Commons, Metadata Games i drugi. Sljedeću sesiju moderirao je dr. sc. Tomislav Ivanjko, a započela je izlaganjem dr. sc. Maria Esserta i Marka Oreškovića pod nazivom Označiteljska pomagala i povezani podaci u predmetnoj obradi. Izlaganje je na zanimljiv način predstavilo razne projekte koji su rezultat označiteljskih pomagala i povezanih podataka, kao što su TeiMark i DocMark. Sljedeće izlaganje bilo je dr. sc. Drahomire Cupar pod nazivom UNIMARC format za klasifikacijske podatke: uporaba i mogućnosti razvoja gdje se prikazao razvoj UNIMARC formata za klasifikacijske podatke u kojem je autorica istražila mogućnosti uporabe UNIMARC formata za klasifikacijske podatke u praksi narodnih knjižnica te istražila mogućnosti njegova razvoja. Zaključeno je kako nakon objavljivanja dokumenta u obliku radnog formata nije došlo do većeg razvoja te je ostalo puno prostora za moguće nadopune i razvoj formata. Dr. sc Senada Dizdar predstavila je izlaganje pod nazivom Uloga predmetne odrednice u konsolidaciji informacija u izradi Bibliografije Sarajevski cvjetnik (1869-1872). Cilj ovog rada je predstaviti izradu Bibliografije Sarajevski cvjetnik koja zadovoljava standardni bibliografski opis te omogućuje opskrbu dovoljnim brojem kazala koja bi omogućila pristup bibliografskim referencama. Nakon toga, predavanje je održala dr. sc. Irena Galić Bešker pod nazivom Pojedinačno kao dopuna općemu: sadržajno označivanje ručno tiskanih knjiga. U radu se prikazalo koliko je specijalističko nazivlje iz pojedinih tezaurusa značajno i korisno u sadržajnom označivanju ručno tiskanih knjiga.

Zadnja sesija stručnog skupa započela je predavanjem Marina Jurage pod nazivom Predmetno pretraživanje na knjižničnim katalozima nove generacije: katalog Knjižnice grada Zagreba. U izlaganju je prikazan katalog „nove generacije“ Knjižnica grada Zagreba koji je implementiran 2013. godine te na koji način je riješeno kretanje predmetnim zapisima i kako to utječe na njihovu veću vidljivost i iskoristivost. Zadnja tri predavanja skupa bila su u obliku Pecha kucha, a započela su izlaganjem Vere Vitori pod naslovom Predmetno označivanje književnih tekstova – povijesnih romana. U radu je prikazano predmetno označivanje beletristike koju obavlja Gradska knjižnica Zadar i njihova korisnost te su usporedno analizirani primjeri predmetnog označivanja Kongresne knjižnice s onim Gradske knjižnice Zadar. Karmen Krnčević i Antonija Miše predstavile su rad pod nazivom Predmetni katalog zavičajne zbirke Sibenicensia u šibenskoj Gradskoj knjižnici u kojem su predstavljeni sadržaji te zbirke. Zadnje izlaganje na skupu predstavile su Ana Šimić i Danijela Kitarović pod nazivom Šibenska pisana baština u svjetlu suvremenih tehnologija u kojem se raspravlja o praksi šibenskih knjižničara u predmetnom označivanju baštinske građe.

Velika posjećenost ovoga skupa ukazala je na prijeku potrebu i nedostatak stručnih događanja na temu predmetne obrade. Skup je održan točno osamnaest godina nakon skupa nazvanog Predmetna obrada: ishodišta i smjernice pa je želja i cilj organizatora bila raspraviti i otvoriti niz teorijskih i praktičnih pitanja vezanih uz suvremena zbivanja u području predmetne obrade. Skup je iznio niz teorijskih i praktičnih pitanja na koja u budućnosti još treba odgovoriti pa se nadamo da na sljedeći skup na temu predmetne obrade nećemo morati ponovno čekati osamnaest godina.

Kristina Berketa

 kberketa@student.unizd.hr

Drahomira Cupar

 dgavrano@unizd.hr