|
Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021. Broj 83, prosinac 2020. Broj 82, ožujak 2020. Broj 81, srpanj 2019. Broj 80, siječanj 2019. Broj 79, listopad 2018. Broj 78, srpanj 2018. Broj 77, travanj 2018. Broj 76, siječanj 2018. Broj 75, listopad 2017. Broj 74, srpanj 2017. Broj 73, ožujak 2017. Broj 72, siječanj 2017. Broj 71, listopad 2016. Broj 70, srpanj 2016. Broj 69, travanj 2016. Broj 68, siječanj 2016. Broj 67, listopad 2015. Broj 66, srpanj 2015. Broj 65, ožujak 2015. Broj 64, listopad 2014. Broj 63, lipanj 2014. Broj 62, travanj 2014. Broj 61, prosinac 2013. Broj 60, listopad 2013. Broj 59, lipanj 2013. Broj 58, veljača 2013. Broj 57, listopad 2012. Broj 56, lipanj 2012. Broj 55, ožujak 2012. Broj 54, prosinac 2011. Broj 53, rujan 2011. Broj 52, lipanj 2011. Broj 51, ožujak 2011. Broj 50, prosinac 2010. Broj 49, rujan 2010. Broj 48, lipanj 2010. Broj 47, travanj 2010. Broj 46, prosinac 2009. Broj 45, studeni 2009. Broj 44, srpanj 2009. Broj 43, ožujak 2009. Broj 42, prosinac 2008. Broj 41, rujan 2008. Broj 40, srpanj 2008. Broj 39, travanj 2008. Broj 38, prosinac 2007. Broj 37, rujan 2007. Broj 36, lipanj 2007. Broj 35, ožujak 2007. Broj 34, prosinac 2006. Broj 33, rujan 2006. Broj 32, lipanj 2006. Broj 31, ožujak 2006. Broj 30, prosinac 2005. Broj 29, srpanj 2005. Broj 28, ožujak 2005. Broj 27, prosinac 2004. Broj 26, srpanj 2004. Broj 25, ožujak 2004. Broj 24, studeni 2003. Broj 22/23, lipanj 2003. Broj 21, prosinac 2002. Broj 20, kolovoz 2002. Broj 19, travanj 2002. Broj 18, prosinac 2001. Broj 17, listopad 2001. Broj 16, lipanj 2001. Broj 15, veljača 2001. Broj 14, svibanj 2000. Broj 13, listopad 1999 Broj 12, ožujak 1999. Broj 11, srpanj 1998. Broj 10, ožujak 1998. Broj 9, studeni 1997. Broj 8, svibanj 1997. Broj 7, rujan 1996. Broj 6, veljača 1996. Broj 5, listopad 1994. Broj 4, rujan 1994. Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994. |
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 70, srpanj 2016. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu
Stručni skup „Dječje knjižnice i civilno društvo“
Stručni skup Dječje knjižnice i civilno društvo održan je 18. ožujka 2016. u Knjižnici Medveščak Knjižnica grada Zagreba, a u organizaciji Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež HKD-a i Knjižnice Medveščak.
Ovogodišnji Skup tematski se bavio suradnjom knjižnica i organizacija civilnog društva, promišljanjem o važnosti volonterskog rada, osvješćivanjem i poticanjem djece i mladih za aktivno sudjelovanje u društvu te mogućnostima rješavanja problema koji su od javnog interesa za veće ili manje skupine građana.
U pozvanim izlaganjima istaknuta je važnost volonterstva, angažiranog knjižničarstva te poimanja knjižnice kao trećeg prostora otvorenog za aktivnosti građanskih inicijativa. Ivana Kordić iz Volonterskog centra Zagreb u izlaganju Volontiranje kao pokretačka energija vitalnog i demokratskog društva istaknula je kako civilni sektor počiva na volonterskom radu te je jamstvo stabilnosti i sadržajnosti demokratskog društva. Knjižnice su pritom prepoznate kao institucije tradicionalno otvorene svima i okrenute općem dobru zbog čega su mjesto na kojem djeca mogu učiti o važnosti građanske aktivnosti i hrabrosti. Mario Hibert s Odsjeka za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu održao je izlaganje pod naslovom Pirati u bibliotekama. Sudionici su imali priliku čuti o aktivističkim kretanjima usmjerenim protiv komercijalizacije usluga pružanja informacija koje ugrožavaju opstanak javne misije knjižnica. U takvoj društvenoj zbilji koja dovodi u pitanje javnu ulogu knjižnice nastaju ideje o bibliotekaru-hakeru i praksi građanske neposlušnosti vođenoj tradicionalnom i temeljnom etičkom vrijednošću knjižničarstva: slobodnim i otvorenim pristupom informacijama. Treće pozvano izaganje održala je Grozdana Ribičić iz Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, naslovljeno Treći prostor za treći sektor – zajednička uloga u demokratizaciji društva i aktivitetu građana. Ribičić je podsjetila da su knjižnice kao treći prostor mjesta susreta, komunikacije i suradnje te da pridonose dobrobiti zajednice u kojoj djeluju, u čemu su joj partneri organizacije civilnog društva. Dječje knjižnice imaju značajnu ulogu u odgoju i obrazovanju djece i mladih za civilno društvo, a brojne aktivnosti koje se u njima održavaju potiču njihovo odrastanje u aktivne građane.
Predstavljanje primjera dobre prakse pokazalo je da hrvatske knjižnice surađuju s organizacijama civilnog društva te potiču djecu i mlade na aktivno uključivanje u život zajednice.
Marina Marušići Iva Ciceran predstavile su suradnju Gradske knjižnice Pazin s brojnim organizacijama civilnog društva u izlaganju Glava u oblacima. U suradnji s organizacijama poput Društva Naša djeca Pazin te Društvom likovnih stvaratelja Pazin, Knjižnica kontinuirano i povremeno organizira programe i događanja. U svoje aktivnosti uključuju i volontere, a sa ciljem poticanja aktivnog građanstva koje želi i izaziva promjenu u zajednici. Višnja Cej, Nika Čabrić i Alenka Petroševski Novak iz Knjižnice Augusta Cesarca Knjižnica Grada Zagreba izlaganjem Doprinos Knjižnice Augusta Cesarca razvoju civilnog društva predstavile su projekte i programe koji se provode u cilju poticanja na građansku dužnost i razvoj civilnog društva, a u suradnji s brojnim organizacijama i udrugama, primjerice Centrom za mirovne studije, Skloništem za nezbrinute životinje Grada Zagreba, Udrugom Eko Planet i drugima. Među brojnim primjerima istaknuto je sudjelovanje u projektu Oboji svijet tolerancijom Foruma za slobodu odgoja te aktivnosti u okviru kampanje Čitaj mi!. Primjere dobre prakse iz druge dvije knjižnice u sastavu Knjižnica grada Zagreba izložile su Iva Klak Mršić, Jelena Pisačić i Lorena Banić. Pod naslovom Partnerstvo knjižnica, udruga civilnog društva i volontera: dobra praksa Knjižnice Dubec i Knjižnice Jelkovec predstavile su programe koje provode u suradnji s udrugama civilnog društva i volonterima, a s ciljem razvoja humanosti, odgovornosti i aktivizma kod djece i mladih. Istaknuta je suradnja Knjižnice Dubec s udrugama Suncokret OLJIN i Outward Bound Hrvatska. Također, predstavljena je suradnja Knjižnice Jelkovec s udrugama Iskra – centar za edukaciju i savjetovanje, Romski putevi – Romane droma, Eko planet i drugima te programi koji se provode u suradnji s volonterima. Petra Dolanjski iz Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića (KGZ) izlaganjem Besplatna pomoć u učenju predstavila je istoimeni projekt koji okuplja volontere i osigurava besplatnu pomoć u učenju pridajući posebnu pažnju djeci iz socijalno ugroženih obitelji. Na taj način Knjižnica doprinosi rješavanju problema najosjetljivijih skupina te postaje nositelj pozitivnih promjena u zajednici. U izlaganju Knjižnica u zajednici, zajednica u knjižnici koje su pripremile Verena Tibljaš i Vesna Kurilić iz Gradske knjižnice Rijeka predstavljene su suradnje s udrugama koje djeluju za dobrobit djece i u području razvoja kreativnosti, kulture, aktivizma i edukacije mladih. Istaknut je projekt Pripovjedač/pripovjedačica priča za laku noć u bolnici Kantrida koji se provodi u suradnji s Udrugom Portić te suradnje s udrugom ljubitelja fantastike 3. zmaj, udrugom Pa Riter, dramskom radionicom Malik i druge. Aktiviraj se i ti! naziv je izlaganja Morene Moferdin iz Gradske knjižnice Novigrad-Cittanova koja je pokretač civilnih aktivnosti u gradu. Knjižnica i udruga Zdravi Novigrad 2014. godine zajedno su pokrenule projekt Aktivizam mladih u nastojanju da mlade upoznaju s pojmovima volontiranja i aktivizma i njihovom vrijednošću. Održane su radionice tijekom kojih su polaznici naučili kako izraziti svoje potrebe, kako ih prezentirati donositeljima odluka i javnosti te kako ih pretvoriti u akcije čiji rezultati donose dobrobit mladima i lokalnoj zajednici. Istaknuta je i akcija Ajmo svi na trg! te projekt Vesele čekaonice koji je ostvaren u suradnji s Društvom Naša djeca Novigrad-Cittanova. S Društvom Naša djeca također je ostvaren projekt Teen Corner: čitanje je in! u kojem je uz potporu građana stvoren teen kutak za mlade u predvorju Knjižnice. Miroslav Katić iz Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić Karlovac u izlaganju Programi Knjižnice za mlade usmjereni ka poticanju doruštvenopolitičkog aktivizma mladih predstavio je nastojanja Knjižnice ka poticanju mladih na aktivni društveni život. Knjižnica za mlade organizira tribine i predavanja u suradnji s udrugama civilnog društva, a posebno su predstavljeni primjeri suradnje s udrugama POLKA, DIM i GONG. Tea Grašić Kvesić, Tihana Tomas i Nikolina Štrbac u izlaganju Suradnja Knjižnice Tina Ujevića i Konfucijevog instituta Sveučilišta u Zagrebu predstavile su zajednička nastojanja Instituta i Knjižnice da širokoj javnosti predstave kinesku kulturu i jezik. U nizu aktivnosti djeca su dobila prliku upoznati jezik i kulturu drugačiju od one u kojoj odrastaju razvijajući pri tome osjećaj za ljepotu različitosti. Knjige i gitare naziv je izlaganja u kojem su Nataša Prkić i Helena Bužančić iz Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu predstavile primjer puta do samozapošljavanja koji je započeo u knjižnici. Volontirajući u sklopu programa Zima u knjižnici, voditelj tečaja sviranja gitare na bazi sluha potaknut je na osnivanje udruge. Rad u udruzi Glazbene niti ljubavi omogućio mu je samozapošljavanje, a volonterskim radom i dalje doprinosi radu Knjižnice. Primjer dobre prakse iz Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelovar predstavila je Vjeruška Štivić u izlaganju naziva Od Hrabrice do Dječjeg gradskog vijeća : primjer kako knjižnica aktivno sudjeluje u razvoju civilnog društva. Dječji odjel Knjižnice imao je značajnu ulogu u osnivanju Dječjeg gradskog vijeća Grada Bjelovara osnovanog na inicijativu Saveza društava Naša djeca, a u nastojanju stjecanja statusa Grada prijatelja djece. Od devetnaest dječjih vijećnika Dječjeg gradskog vijeća, jedan član dolazi iz redova korisnika Dječjeg odjela i biraju ga sami korisnici. Intenzivna suradnja Knjižnice i Društva Naša djeca Bjelovar prerasla je u trajno nastojanje na poticanju aktivnog sudjelovanja djece u javnom životu grada. DGV sudjeluje u mnoštvu akcija, manifestacija i programa doprinoseći time kvaliteti života najmlađih članova zajednice, ali i onih starijih.
U zaključcima Skupa podsjetili smo da knjižnica kao javna i svima otvorena ustanova jest mjesto za odgoj djece za aktivno građansko sudjelovanje u životu zajednice te da dječji knjižničar može biti odgovoran aktivist. Također, istaknuli smo važnost promišljanja djelovanja knjižničara u suvremenom okruženju. Ostaje nam za razmišljanje pitanje kakav je knjižničar po mjeri današnje djece. Knjižničaru po njihovoj mjeri djeca i mladi mogu se obratiti s povjerenjem da će znati odgovoriti na njihove potrebe, velikim dijelom oblikovane promijenjenim informacijskim okruženjem i suvremenim društvom u kojem žive. Na kraju, još jednom smo ukazali na potrebu suradnje s organizacijama civilnog društva i dobrobiti koje iz te suradnje proizlaze za djecu i mlade, za same knjižnice i za zajednicu.
Alica Kolarić
alica.kolaric@gkri.hr
|
|
|
|