Bogatimo se s različitostima

S ciljem prihvaćanja i poštivanja različitosti na Odjelu za djecu i mladež Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" u Karlovcu, održana je radionica posvećena Romskom narodu koji danas čini najveću etničku manjinu u Europi. Radionica je organizirana u suradnji s gospođom Adaletom e Dinasi iz udruge Romane Droma (Romski putevi) iz Zagreba, a sudionici su bili učenici 4. razreda OŠ Dragojla Jarnević.

Gospođa Dinasi kao predsjednica udruge Romski putevi istakla je da postoji puno predrasuda i krutih stavova o romskoj manjini, koju vrlo rijetko povezuju s kulturnim i pozitivnim društvenim aktivnostima. Upravo pozitivnom kulturnom promocijom treba se boriti protiv predrasuda i pokazati onu lijepu stranu romske kulture, koja je inače zanemarena. Kroz razgovor, priču, glazbu i film gospođa Dinasi je predstavila Rome i istakla da su oni jedini narod na svijetu koji nemaju svoju domovinu. Riječima "Djeco, vi imate jednu domovinu, a nama Romima domovina je čitav svijet." – pojasnila je djeci da Romi kao nomadski narod, uvijek u pokretu, traži svoju sreću putujući svijetom.

Gospođa Dinasi govorila je i o pojačanom interesa Ujedinjenih naroda (UN) za položaj Roma, posebno u Europi, s obzirom na to da su najveća europska manjina. Koristeći pristupe koji se temelje na društvenom razvoju i ljudskim pravima,  agencije Ujedinjenih naroda na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini nastoje pridonijeti otklanjanju nejednakosti, diskriminacije, socijalnog isključivanja i kršenja prava Roma. Djeca, pripadnici romske nacionalne manjine, kao i sva djeca, imaju neotuđivo pravo na obrazovanje, zdravlje, život u obiteljskom okruženju i u primjerenim uvjetima koji stimuliraju njihov razvoj i napredak, pravo na vlastiti jezik, kulturni i religijski identitet. Ipak, bez obzira na to što Konvencija o pravima djeteta, kao temeljni dokument u području zaštite dječjih prava, nalaže svakoj državi članici cjelovitu i sustavnu brigu za svu djecu i stvaranje uvjeta u kojem će svaka djevojčica i svaki dječak dobiti priliku za razvoj svojih mogućnosti, djeca romske nacionalne manjine najčešće odrastaju u nepovoljnim životnim uvjetima. O siromaštvu u kojem odrastaju zajedno sa svojim obiteljima svjedoče i fotografije koje su učenici razgledali. Također, saznali su da Romi potiču iz Indije i da su Europu naselili u 11. stoljeću. Uz Europu, naselili su  Ameriku i sjevernu Afriku. Gospođa Dinasi govorila je i o različitostima kultura, pa tako i kulturi Roma, koja je kao i kod svake druge etničke grupe povezana sa njihovom povijesti. Iako nemaju vlastitu religiju, Romi često prihvaćaju religiju zemlje u kojoj žive. Govore vlastitim jezikom – romski jezik, koji ima povezanost sa jezicima Indije, ali i europskim jezicima.

Kao i mnogi drugi jezici, tako se i romsk dijeli na različite dijelakte. Posebno zanimljiva je odjeća Roma.. Muškarci nose crne hlače i bijele ukrašene košulje, a žene duge suknje sa cvijetnim uzorcima, šarene marame i šalove. Prema romskim vjerovanjima, crvena boja štiti od nesreće te je jedna od čestih boja na odjeći koju nose. S velikim zanimanjem učenici su slušali o romskim običajima i saznali da su njihovi svadbeni običaji slični našima. Glavno obilježje romskih vjenčanja su pokloni u zlatu. Svadbena slavlja Roma najčešće su velike proslave. Mladoženja prvo isprosi mladu te slavlje počinje u njegovoj kući, potom se  nastavlja u kući mlade, gdje idu svi prijatelji i rođaci. Velika važnost tijekom vjenčanja pridaje se glazbi i plesu. S njihovom tradicijom i bogatom kulturom usko su povezani ples, pjevanje i sviranje instrumenata koji se prenose s koljena na koljeno. Romske pjesme bude topla sjećanja, govore o tuzi i radosti, bijedi i neimaštini, ali i o Romima, o njihovom lutanju svijetom i vječnom potragom za srećom i boljim životom. Najpoznatiji praznik Roma je Đurđevdan kojeg slave 6. svibnja i posvećen je bogu proljeća, a slavlje traje tri dana. Dan Svetog Vasilija Velikog – Vasilica (14.1.)  također se obilježava tri dana. Prvog dana obilježavanja po kući se rasporedi novac, žito, grah i riža, a prema njihovim vjerovanjima – onaj tko pronađe novčić bit će sretan i bogat. Gospođa Dinasi govorila je i o Svjetskm kongresu Roma. Na prvom kongresu održanom u Londonu 8. travnja 1971. godine donijete su odluke o izgledu i usvajanju zastave, službene himne i službenog jezika Roma. Odlučeno je da zastava sadrži dvije osnovne boje koje simboliziraju vječno lutanje tog naroda. To su zelena kao simbol neograničenog prirodnog prostranstva te slobode kretanja i plava kao simbol nebeskog prostranstva. U sredini zastave je kotač koji označava vječno putovanje Romskog naroda. Službenom himnom proglašena je poznata romska pjesma “Gelem, Gelem”, a kao službeni jezik prihvaćen je jezik Roma Lovara. Usprkos strogoj tradicionalnoj sredini neke Romkinje uspjele su se izdignuti iz izolirane sredine i ostvariti svoje snove. Kao primjer svjetski poznate Romkinje gospođa Dinasi istakla je Esmu Redžepovu, koju nazivaju kraljicom romske glazbe. Gledajući film, učenici su je imali priliku vidjeti ali i čuti poznatu romsku pjesmu "Gelem, Gelem". Nakon toga, popunjavanjem kraćeg upitnika, učenici su provjerili što su naučili.

Radionica je završila podjelom knjiga učenicima  na romskom i hrvatskom jeziku. Fond našeg Dječjeg odjela također je obogaćen još jednim novim naslovom.

Ova radionica izvrstan je primjer usvajanja novih znanja i spoznaja, razvijanja poštovanja i tolerancije, većeg suosjećanja i razumijevanja kako prema romskoj populaciji tako i prema drugim nacionalnim manjinama različitih kultura, običaja i vjerovanja.

Dubravka Vaštuka

dvastuka@gkka.hr