Pečuh: susret predstavnika Hrvatskoga knjižničarskog društva i Mađarskoga knjižničarskog društva

U Pečuhu je 2. i 3. travnja 2009. održan susret predstavnika Hrvatskoga knjižničarskog društva i Mađarskoga knjižničarskog društva. Susretu su prisustvovali s naše strane predsjednica HKD-a Zdenka Sviben, potpredsjednik HKD-a Bruno Dobrić, Andrea Božić (predsjednica Društva knjižničara Slavonije i Baranje) i Renata Benić (Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir) kao prevoditeljica na temelju posebnog poziva Ogranka za Pečuh i Baranju. S mađarske strane susret je vodila Ágnes Barátné Hajdu, potpredsjednica Mađarskoga knjižničarskog društva, s obzirom da je predsjednica Klara Bakosz bila spriječena. Susretu su prisustvovali članovi upravnog odbora, kao i predstavnici pojedinih lokalnih ogranaka.

Prvi dan Erika Keszi, predsjednica Ogranka za Pečuh i Baranju, upoznala nas je s radom Ogranka, kao i s organizacijom knjižnične mreže u županiji Baranja, a Jozsef Keresztury nas je upoznao s poviješću i radom Gradske knjižnice Pečuh. U poglavarstvu grada Pečuha prezentirali su nam projekt Pečuh – europski grad kulture 2010. godine, kao i projekt izgradnje nove knjižnice u kojoj će se smjestiti i ujediniti gradska, županijska i sveučilišna knjižnica Pečuh. Taj projekt spajanja triju velikih knjižnica u „Južnu transdunavsku regionalnu knjižnicu i centar znanja“ predstavila je dr. Agnes Fischerne Dardai, ravnateljica Sveučilišne knjižnice Pečuh. Knjižnica će se prostirati na 12 000 m2, a osim klasičnih knjižničnih usluga, raspolagat će i s dvije konferencijske dvorane sa po 200 mjesta koje se mogu spojiti, te nizom manjih radnih prostora za grupni rad i manje seminare, kao i vrtom na zadnjem katu. Planirani završetak gradnje je 2011. godina, a do 2013. godine trebalo bi završiti preseljenje i spajanje knjižnica. Nakon projekta nove knjižnice, poveli su nas u obilazak knjižnice Klimo (povijesne spomeničke knjižnice Sveučilišne knjižnice), koja je bila i jedna od prvih javnih knjižnica u Pečuhu, te starokršćanskog kompleksa Cella Septichora. Dan je završio koncertom komorne glazbe učenika glazbene škole u Glazbenom zavodu.

Drugi dan uslijedio je sastanak u Županijskoj knjižnici Csorba Gyozo, gdje je predstavljena organizacija, rad i projekti Mađarskoga knjižničarskog društva, kao i ciljevi koje bi se željelo postići ovom suradnjom. Upravni odbor Mađarskoga knjižničarskog društva donio je strateški plan o budućem razvoju društva u kojem je kao jedan od ciljeva postavljeno jačanje suradnje sa susjednim društvima. Kako već postoje određeni oblici suradnje među našim društvima, odlučili su da prvo društvo s kojim će raditi na jačanju suradnje bude naše, te je u listopadu prošle godine potpisano pismo namjere. Kolege iz Mađarske javili su se na neke natječaje i dobili određena sredstva za ostvarivanje suradnje, tako da je ovaj susret prvi korak prema tome. Područja na kojima možemo zajedno raditi su brojna, a kolege nude i pomoć vezano uz pristupanje EU te prijave na različite natječaje. Gđa Barátné Hajdu upoznala nas je s poviješću Mađarskoga knjižničarskog društva, kao i njihovom organizacijom koja je dosta slična našoj. Podijeljeni su u 18 regionalnih ogranaka te jedanaest stručnih sekcija. Predstavili su i neke svoje projekte među kojima je vrlo zanimljiv projekt koji se održavao 2007. i 2008. godine – Kompetitivna zemlja s kompetitivnim knjižničarima. Nakon uvodne konferencije, održano je šest lokalnih događanja (road show) po dva dana. Na uvodnoj konferenciji govorilo se o razvoju knjižničarstva i samih knjižničara, sustavu kompetencija i sustavu certificiranja knjižničara, kao i strateškom planu razvoja mađarskih knjižnica u sljedećih pet godina. Na lokalnim događanjima prvi dan su se knjižničari upoznavali s programom certificiranja, a održan je i forum o budućnosti knjižnica i knjižničnog sustava, dok su drugi dan bile radionice prilagođene lokalnim potrebama i željama. Završetak je bio krajem svibnja prošle godine velikom konferencijom u Parlamentu Mađarske, gdje ih je dočekao predsjednik Parlamenta. Uvodna predavanja održali su ministri kulture i obrazovanja, kao i još neki državni dužnosnici, a sve vezano uz budući razvoj i mogućnosti knjižnica. Ono što nam je posebno bilo zanimljivo je njihov sustav certificiranja knjižničara prema kojem svaki knjižničar svakih sedam godina mora obnoviti svoju licencu za rad u knjižnici, a da bi to ostvario, mora sakupiti određeni broj bodova sa seminara, konferencija i stručnih skupova. Moramo napomenuti da taj sustav podržava i država time što je za svakog zaposlenika osigurana određena svota novca (obvezna!) za obrazovanje. To omogućava da svi djelatnici imaju stvarnu mogućnost stalnog stručnog usavršavanja. U nastavku razgovora dogovoreno je da se do sljedećeg sastanka koji bi trebao uslijediti krajem svibnja u Zagrebu pripremi nacrt sporazuma o suradnji između društava i svečano potpiše na zagrebačkom susretu. Po završetku službenog dijela programa uslijedio je obilazak dvorca u Siklosu, kao i obnovljene džamije Makloszi Bej iz 16 stoljeća.

A. Božić
andrea.bozic@saponia.hr