 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 70, srpanj 2016. :: Iz knjižnica
Izložba Austrijske knjižnice u inozemstvu = Österreich-Bibliotheken im Ausland
Filozofski fakultet u Zagrebu 9. lipnja 2016. godine obilježio je prvu godišnjicu otvorenja Austrijske knjižnice Zagreb izložbom naslovljenom Austrijske knjižnice u inozemstvu = Österreich-Bibliotheken im Ausland.
Izložba je koncipirana tako da putem tiskanih postera veličine (70x100 cm) prikaže sve austrijske knjižnice izvan granica Republike Austrije, države i gradove u kojima su smještene te povijest nastanka austrijskih knjižnica u inozemstvu.
Krajem osamdesetih godina 20. stoljeća, u tada još komunističkim zemljama Srednje, Istočne i Južne Europe, osnovane su austrijske knjižnice na inicijativu kulturno-političkoga sektora Saveznoga ministarstva za europske i međunarodne poslove (BMeiA). Dr. Bernhard Stillfried, bivši voditelj sektora i savjetnik tadašnjega Ministarstva vanjskih poslova dr. Aloisa Mocka, na njegov zahtjev, od 1989. godine, u zemljama bivšega istočnog bloka pokrenut je Program za lektore njemačkoga jezika (i austrijske povijesti književnosti, za proširenje austrijskoga njemačkog jezika) u austrijskim knjižnicama, a od 1993. počasno je preuzeo upravljanje novoosnovanom Austrijskom kooperacijom, koja je sudjelovala u brizi o austrijskim knjižnicama. U Beču je tim knjižnicama stručno upravljalo Austrijsko društvo za književnost, odnosno tada još postojeći Austrijski institut Istočne i Južne Europe. Prva knjižnica osnovana je već 1986. godine kao Austrijska čitaonica u Krakovu, a od tada je otvoreno ukupno 65 austrijskih knjižnica u 28 zemalja, a 2015. godine i u Zagrebu.
Cilj austrijskih knjižnica u inozemstvu jest „oblikovanje inozemne kulturne politike Republike Austrije na inovativan i fleksibilan način“. Njihova zadaća nije samo približiti austrijsku literaturu čitateljima, već i organizirati određeni broj znanstvenih i kulturnih manifestacija. Austrijske knjižnice velik su projekt s više od tisuću manifestacija godišnje (gostovanja austrijskih književnika, filmske večeri, izložbe, predavanja, radionice, seminari i sl.) koje posjeti više od stotinu tisuća ljudi. Zajednički fond sadrži oko 400.000 svezaka, koji godišnje koristi oko 350.000 ljudi. Uspjeh austrijskih knjižnica u međuvremenu je u Europi rezultirao otvaranjem novih knjižnica na Bliskome Istoku i u središnjoj Aziji. Od Sankt-Peterburga (Ruska Federacija) na sjeveru i Jeruzalema (Izrael) na jugu, do Trenta (Italija) na zapadu i Biškeka (Kirgistan) na istoku. Organizaciju i koordinaciju austrijskih knjižnica u svijetu vodi Odjel za kulturu Saveznoga ministarstva za Europu, integraciju i međunarodne poslove Republike Austrije uz potporu lokalnih veleposlanstava i austrijskih kulturnih foruma, a infrastrukturu i osoblje osiguravaju ustanove u kojima se smještene Knjižnice.
Knjižnice su u najvećem broju smještene u nacionalnim i/ili sveučilišnim te znanstvenim knjižnicama, rjeđe, poput Austrijske knjižnice Zagreb, pri Filozofskom fakultetu, tj. Filološkom fakultetu ili Institutu za germanistiku.
Korisnici knjižnica najčešće su studenti i profesori njemačkoga jezika, ali i drugih studijskih grupa, učenici osnovnih i srednjih škola te pripadnici njemačke i austrijske nacionalne manjine. Neke od knjižnica djeluju i kao centri za polaganje ispita za stjecanje Austrijske jezične diplome (ÖSD).
Knjižnice posjeduju literaturu, ponajprije iz područja austrijske književnosti, književnosti za djecu i mlade, njemačkoga kao stranog jezika, povijesti, povijesti umjetnosti, glazbe, arhitekture, kulture i civilizacije, prava i gospodarstva.
Katalog izložbe možete pogledati na: Austrijske knjižnice u inozmestvu
Blaženka Klemar Bubić
bklemar@ffzg.hr
Siniša Petković
spetkovic@gskos.hr
|
|
|
|
