-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 70, srpanj 2016. :: Iz knjižnica


Sporazum o suradnji Knjižnica grada Zagreba i Mestne knjižnice Ljubljana

Gradske narodne knjižnice dvaju glavnih gradova susjednih zemalja, Slovenije i Hrvatske, 14. su lipnja ove godine u Ljubljani potpisale Sporazum o suradnji Knjižnica grada Zagreba i Mestne knjižnice Ljubljana.

Tim se Sporazumom utvrđuju međusobni odnosi i načini suradnje. Cilj je razmjena iskustva i dobrih praksi, izobrazba stručnog osoblja i poticanje zajedničkog rada na promicanju i unapređenju djelovanja obiju narodnih knjižnica, radi osiguranja kvalitetne knjižnične usluge na dobrobit građana Ljubljane i Zagreba, korisnika knjižničnih zbirki i usluga, a u svrhu promicanja kvalitetne knjižnične djelatnosti u lokalnom okruženju i u međunarodnoj kulturnoj razmjeni. Posebnu će pažnju Knjižnice posvetiti temama i programima koji doprinose adekvatnom zadovoljavanju društvenih, kulturnih, obrazovnih, informacijskih i rekreativnih potreba korisnika i razmjeni knjižničnih, kulturnih i općih informacija u različitim kulturnim sredinama te razmjeni i unapređenju profesionalnih znanja i vještina zaposlenika u obje knjižnice.

Već je i samo potpisivanje Sporazuma bila prigoda za razmjenu knjižničarskih iskustava. Kako su se ljubljanske narodne knjižnice, slično zagrebačkima, integrirale 2008. godine, brojne su zajedničke teme na svim razinama. Slovenske su kolege priredile ugodan, zanimljiv, inspirativan program. Dan smo proveli u razgledanju ljubljanskih knjižnica i razgovoru s tamošnjim knjižničarima. U samom središtu Ljubljane smještena je Knjižnica Otona Župančiča, uređena u prostoru nekadašnje velike trgovine s vrlo zanimljivim arhitektonskim rješenjima.

 Ukratko su nas upoznali sa svojim specifičnostima i dugogodišnjim projektima - Burzom znanja, Burzom rada, Središtem za samostalno učenje i svojom velikom Mediatekom. Slijedio je posjet Knjižnici Šiška koja je 2008. godine smještena u nove, namjenski građene prostore. Knjižnica plijeni prostranošću, a korisnicima je osobito privlačna zbog brojnih čitateljskih i računalnih mjesta koja su raspoređena po cijela dva kata knjižnice.

Kao specifičnosti ova knjižnica izdvaja Sinološki kutak, Konjanički kutak, Kinlološki kutak, a tijekom ljeta ondje možete posuditi i Mačka u veći. Posrijedi je duhovit projekt gdje se u eko-vrećice pakiraju knjige za ljeto pa oni zaigraniji korisnici koji vole iznenađenja posuđuju te ljetne pakete ne znajući točno koje su knjige u njima.

Organiziraju se i brojni drugi programi, predstavljanja knjiga, predavanja i sl. koji se realiziraju u primjerenim prostorima. Knjižnica Šiška pravi je primjer knjižnice kao trećeg prostora, a prilikom našeg posjeta uvjerili smo se da su to prepoznali i korisnici, građani Ljubljane, jer je knjižnica bila puna posjetitelja. Mnogi programi su na razini svih ljubljanskih narodnih knjižnica i povezuju ih kao Mesto bere, Poletavci i razni drugi programi kojima se promiče čitanje. Vrlo korisna usluga ljubljanskih knjižnica je ta da se knjiga može posuditi u jednoj, a vratiti u nekoj drugoj knjižnici uz minimalnu novčanu naknadu. Posjetili smo i Knjižnicu Bežigrad, uređenu 2000. godine. Zanimljivo je bilo usporediti koliko se kroz uređenje te i, Knjižnice Šiška koja je namjenski građena i uređena kasnije, vidi i promjena u filozofiji knjižničarstva. Dok je prethodna knjižnica svijetla, prohodna, pregledna, dotle je ova više nalik onim klasičnima gdje su police strogo poredane, a odjeli standardno razdijeljeni prema ciljnim skupinama. Ipak, napori da se živi u skladu sa suvremenim prohtjevima su vidljivi: knjižnična građa je organizirana po žanrovima, Odjel za najmlađe ima igraonicu, pričanje priča…, Odjel za mladež opremljen je foteljama i LCD zaslonom za gledanje filmova po odabiru, a postoji i Retro-kutak gdje se na gramofonu može slušati glazba s klasičnih ploča. Odraslima su na raspolaganju dvije čitaonice, multimedijski kutak, kut za cjeloživotno učenje… U sklopu prostora ove knjižnice nalazi se i Slovanska knjižnica, osnovana 1946., a koja u okviru Mestne knjižnice Ljubljana djeluje kao centar za lokalnu povijest, neka vrst zavičajne zbirke i specijalna humanistička zbirka. Namijenjena je samo za korisnike starije od 14 godina, ima bogat fond, a proteže se na 1000 m2, od čega je 670 namijenjeno korisnicima – posudbeni odjel, studijska, časopisna, računalna čitaonica, studijske ćelije za one kojima treba veća osama. Čak je i u tako ozbiljnoj knjižnici moguće predahnuti u klepetalnici - sobi za razgovore, uz kavu i sendvič. Ondje se nalazi i specijalna zbirka minijaturnih knjiga, dar dr. Martina Žnideršiča, koja se i dalje dopunjava, a koja nam je doista nadahnuto predstavljena.

U Slovanskoj je knjižnici i svečano potpisan Sporazum o suradnji Knjižnica grada Zagreba i Mestne knjižnice Ljubljana.Potpisale su garavnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić i direktorica Mestne knjižnice Ljubljana Jelka Gazivoda uz lijepe prigodne govore koji svjedoče o želji i nastojanju da se naša struka usavršava, osuvremenjuje i dobiva na društvenom značenju u obje sredine.

Radujemo se uzvratnom posjetu slovenskih kolega koji su iznimno zainteresirani za naša iskustva, primjere dobre prakse, razne programe i zajednički rad.

Ovaj posjet i potpisivanje ovog ugovora dragocjen je upravo za knjižničare – praktičare, one koji svoju profesionalnu svakodnevicu dijele sa sve zahtjevnijim diktatima vremena, koji promiču čitanje, pisanje, cjeloživotno učenje, koji nastoje osigurati kontinuitet knjižnica upravo kroz razvoj novih programa.

Svjetlana Ciglar

svjetlana.ciglar@kgz.hr

Maja Bodiš

maja.bodis@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-