-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 69, travanj 2016. :: Tema broja: Programi i projekti za pripadnike nacionalnih manjina


Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" Karlovac - Središnja knjižnica Slovenaca

Knjižnica kao javna ustanova ima zadatak osigurati jednake mogućnosti za sve građane u korištenju pristupa znanju i informacijama te brinuti o potrebama korisnika svih dobnih skupina bez obzira na spol, rasu, vjersku ili nacionalnu pripadnost, jezik, kulturno porijeklo i obrazovanje.

Ona je mjesto cjeloživotnog učenja i razvijanja svih vrsta pismenosti te središte kulturnih događanja. Narodne knjižnice kao dio knjižnične zajednice imaju funkciju lokalnog kulturnog i obrazovnog informacijskog središta. One čuvaju, promiču, naglašavaju važnost i omogućavaju izražavanje različitim kulturama. To uključuje njihovu baštinu, tradiciju, književnost, umjetnost i glazbu. Takav pristup omogućuje ljudima svih kultura da dožive i uče o različitim oblicima kulturnih izričaja.

Pripadnici nacionalnih manjina jedna su od vrlo važnih skupina korisnika narodne knjižnice. Kako bi se što djelotvornije mogla ostvarivati prava nacionalnih manjina i poboljšati njihova uključenost u širu društvenu zajednicu, počelo se razmišljati o programu manjinskih knjižnica. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske i Ureda za etničke i nacionalne zajednice ili manjine, započinje 1989./1990. ostvarivanje programa za pripadnike manjina organiziranjem knjižne djelatnosti na način da su pri narodnim knjižnicama započeli s osnivanjem odjela nacionalnih manjina. Temeljna zadaća knjižnica nacionalnih manjina je osiguravanje građe za pripadnike nacionalnih manjina u svojoj zajednici.

Do 1999. godine osnovano je pri narodnim knjižnicama devet središnjih knjižnica nacionalnih manjina. Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" ujedno postaje i Središnja knjižnica Slovenaca. Svečano otvaranje Odjela slovenske knjige, tj. Središnje knjižnice Slovenaca u RH u Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovačić" održano je 20. listopada 1993. godine u nazočnosti brojnih kulturnih, političkih i javnih djelatnika Karlovca, Karlovačke županije, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Knjižnice Mirana Jarca iz Novog Mesta. Skupu su bili nazočni i veleposlanici Republike Slovenije u Hrvatskoj i Republike Hrvatske u Sloveniji. Karlovačka knjižnica oduvijek je imala knjige na slovenskom jeziku jer povezanost dvaju naroda datira još od nastanka Karlovca  davne 1579. godine.  Osnivanjem Središnje knjižnice Slovenaca, broj knjiga se povećao.  Većina je dobivena od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Slovenskog društva "Triglav" iz Karlovca. Slovenske knjige najprije su bile smještene u Informativno – posudbenom odjelu, Studijskom odjelu i Odjelu za djecu i mladež. Godine 1999. fond je premješten na obnovljeni i novouređeni odjel na Švarči.  Novi prostor objedinjuje fond na jednom mjestu te pruža mogućnost održavanja izložbi, predstavljanja knjiga i drugih programskih aktivnosti. Uskoro i taj prostor postaje pretijesan te se 2005. godine građa ponovno seli u središnju knjižnicu. Izgradnjom i otvaranjem novog dijela knjižnice 2007. godine, Središnja knjižnica Slovenaca dobiva primjeren prostor smješten na 50 m2. Danas fond Središnje knjižnice Slovanaca sadrži preko 6.500 svezaka knjiga, periodike, audiovizualne i elektroničke građe, koja je na raspolaganju svim korisnicima, dostupna i za međuknjižničnu posudbu, a redovito se distribuira u slovenska društva diljem Hrvatske na korištenje njihovim članovima. Uz knjige iz našeg fonda Knjižnica Mirana Jarca izdvaja i knjige iz svog fonda, koje se zajedno s našima posuđuju našim korisnicima i slovenskim društvima u Hrvatskoj. Knjižnični fond uključuje dječju knjigu, beletristiku, referentnu građu, stručnu literaturu te audiovizualnu građu. Cjelokupni fond obrađen je u knjižnično – informacijskom sustavu CROLIST i na mrežnim stranicama Knjižnice dostupan je korisnicima. Također, Knjižnica izdaje bilten prinova, pozivnice, plakate, kataloge i ostale publikacije koje su potrebne za sve kulturne priredbe u koje je uključena kao organizator ili suorganizator.

Rezultat uspješne suradnje s Knjižnicom Mirana Jarca iz Novog Mesta  je niz zajedničkih programa i međunarodna suradnja, prvenstveno s ciljem proširenja veza susjednih naroda i država. Osim temeljne djelatnosti organiziraju se i brojni kulturni programi. Proteklih godina, zajedničkom suradnjom, organiziran je niz kulturnih manifestacija, od predstavljanja slovenskih likovnih, književnih i glazbenih autora kod nas do gostovanja hrvatskih autora u Sloveniji. Svake godine, u vrijeme Mjeseca hrvatske knjige održavaju se tradicionalni susreti pod nazivom "Slovenski dani u Hrvatskoj". U nekoliko dana trajanja organiziraju se književne i glazbene večeri te izložbe likovnih umjetnika s temama i autorima koji povezuju Hrvatsku i Sloveniju. S druge strane, u Sloveniji se održavaju "Hrvatski dani u Sloveniji", organiziraju raznovrsne izložbe, predavanja, književne i glazbene večeri hrvatskih autora i umjetnika. Oni se predstavljaju slovenskoj publici kao i Hrvatima koji žive u Sloveniji. Važno je istaknuti i suradnju dviju knjižnica organiziranjem međunarodnih stručnih skupova na kojima se kroz stručna izlaganja hrvatskih i slovenskih stručnjaka s područja knjižničarstva, pedagogije, psihologije, sociologije i drugih znanosti, razmjenjuju  znanja i iskustva.

Putem građe koju daje na korištenje i bogatim kulturnim programima koji se provode u suradnji sa Knjižnicom iz Novog Mesta te slovenskim društvima u Hrvatskoj, Središnja knjižnica Slovenaca  zadovoljava obrazovne i kulturne potrebe svojih korisnika, pripadnika slovenske nacionalne manjine ali i svih drugih korisnika, ona nastoji očuvati slovensku kulturu, tradiciju i jezičnu posebnost. Kao takva predstavlja idealno mjesto okupljanja te prenošenja pozitivnih stavova i vrijednosti u odnosu na multikulturalno društvo.

Dubravka Vaštuka

dvastuka@gkka.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-