Prošlost, sadašnjost i budućnost zbirki na mađarskom jeziku u RH

Jedno od osnovnih načela demokratskog društva jednakost je svih građana pred zakonom, što podrazumijeva, ne samo zakonsku, već i praktičnu uređenost države koja nacionalnim manjinama osigurava određena prava kojima ih štiti od asimilacije i omogućava razvoj kulturnog i nacionalnog identiteta. Prava nacionalnih manjina u RH, između ostalog, uređena su Ustavom RH, (NN, br. 85/10. - pročišćeni tekst), Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (NN, br. 155/02., 47/10., i 80/10.), Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH (NN, br. 51/2000.), odnosno Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Važeći Zakon o knjižnicama (NN, 105/97, 05/98, 104/00, 69/09) ne uređuje problematiku knjižnica za nacionalne manjine, iako novi prijedlog istog uključuje i odredbe koje bi trebale regulirati navedene odnose. Prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti između ostalog predviđa da: „Narodne knjižnice izgrađuju zbirke ili nabavljaju građu na jeziku i pismu nacionalne manjine ukoliko u lokalnoj zajednici živi najmanje 1000 pripadnika određene nacionalne manjine“. Dok navedeni prijedlog ne zaživi, jedno od važnijih dokumenata na području knjižničarstva koja regulira manjinska prava, odluka je Vladinog ureda za nacionalne manjine kojom su početkom 90-ih osnovane središnje knjižnice za nacionalne manjine u okviru narodnih knjižnica. Sukladno toj odluci Gradska knjižnica Beli Manastir ima status Središnje knjižnice Mađara u RH.

Prema IFLA-inim smjernicama za narodne knjižnice, knjižnica na području svog djelovanja treba ponuditi građu za sve narode, na jezicima po njihovom izboru i onu koja se odnosi na njihovu vlastitu kulturu. Imajući to u vidu Gradska knjižnica Beli Manastir, Središnja knjižnica Mađara u RH, u okvirima svojih financijskih mogućnosti, djeluje s ciljem očuvanja i njegovanja mađarskih tradicijskih vrijednosti i kulturne baštine, zadovoljavanja kulturnih i informacijskih potreba pripadnika mađarske nacionalne zajednice i unapređivanja postojeće suradnje s matičnom zemljom. Središnja knjižnica pored toga nastoji osigurati što veću dostupnost knjiga na mađarskom jeziku te ujedno svim zainteresiranima na području RH pružiti stručnu podršku za izgradnju zbirki na mađarskom jeziku.

Zadatke i ciljeve postiže:

• suradnjom s mađarskim knjižnicama na području Hrvatske i u matičnoj državi,  
• suradnjom s ostalim narodnim knjižnicama i središnjim knjižnicama,
• kupovinom i obradom knjiga na mađarskom jeziku,
• organiziranjem različitih kulturnih manifestacija,
• sudjelovanjem na raznim natječajima,
• suradnjom s raznim kulturnim i prosvjetnim ustanovama,
• suradnjom s medijima u cilju informiranja mađarske zajednice i ostalih građana,
• stalnim stručnim usavršavanjem

Središnja knjižnica Mađara u RH, od samog njezinog osnutka, intenzivno djeluje na uspostavi suradnje i obnovi tradicionalnih stručnih veza između mađarskih i hrvatskih knjižnica te organizaciji zajedničkih programa i projekata. Tijekom godina uspostavljena je uspješna stručna suradnja prvenstveno s knjižnicama u Pečuhu, Baji, Mohácsu, Budimpešti, Csongrádu i Kecskemétu. Razmjena iskustava i informacija, zajednički rad na očuvanju manjinske kulturne baštine s obje strane granice, stručno usavršavanje te povezivanje hrvatskih i mađarskih knjižnica i knjižničarskih društava, glavni su ciljevi međuknjižnične suradnje s navedenim knjižnicama.

Središnja knjižnica u okviru Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema nastoji poticati, ali ujedno i olakšati međunarodnu suradnju između hrvatskih i mađarskih knjižnica. Sudjelovanje na raznim konfrencijama i organiziranje međunarodnih stručnih skupova spadaju među prioritete Središnje knjižnice.

Knjižnica ima posebnu odgovornost u podupiranju učenja čitanja i promicanju knjiga i druge građe za djecu. Briga i očuvanje mađarskog jezika ubraja se među temeljne zadaće Središnje knjižnice Mađara, taj se cilj nastoji ostvariti, između ostalog, kroz suradnju s obrazovnim ustanovama na području RH. Središnja knjižnica njeguje kvalitetnu suradnju s osnovnim školama u Lugu, Zmajevcu, Korogu, kao i s Prosvjetno-kulturnim centrom Mađara u RH, gdje zajedno s partnerskim knjižnicama iz Mađarske, provodi program razmjene knjižničara, u okviru kojeg se održavaju radionice na mađarskom jeziku s ciljem njegovanja i očuvanja materinjeg jezika, odnosno upoznavanja ne samo knjige i knjižnice već same osobe knjižničara.

Tradicija knjižnica i čitaonica za mađarsku narodnost u Hrvatskoj na području Baranje datira još od 19. stoljeća kada se prvi put spominje u Zmajevcu. Od 1962. godine belomanastirska knjižnica imala je relativno dobro  izgrađenu mrežu knjižnica koja je imala 18 ogranaka i 4 knjižne stanice. Među njima su bile i knjižnice u Zmajevcu, Kopačevu, Suzi, Lugu, Vardarcu, Batini, Kotlini i Novom Bezdanu koje su imale knjižničnu građu na mađarskom jeziku. Navedene zbirke danas uglavnom stoje zatvorene u domovima kulture ili drugim, s gledišta knjižničarske struke, neadekvatnim prostorima u spomenutim mjestima.

Građu na mađarskom jeziku možemo još pronaći i pri Mađarskom kulturnom društvu Népkör u osječkoj Retfali, Mađarskom kulturnom društvu Ady Endre u Zagrebu, na Odsjeku za hungarologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,  kao i u nekim narodnim knjižnicama (npr. Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku). Pored toga knjižnična građa na mađarskom jeziku nalazi se i u spomenutim školskim knjižnicama  (u Lugu,  Zmajevcu, Korogu, Prosvjetno-kulturnom centru Mađara u Osijeku) kao i u školskim knjižnicama u kojima se održavaju sati njegovanja mađarskog jezika u Bilju, Dardi, Dražu, Kneževim Vinogradima itd.

Početkom Domovinskog rata došlo je do prekida cjelokupne mreže belomanastirske knjižnice, a knjižnice koje su pripadale toj mreži nisu se uspjele oporaviti od ratnog razaranja. Od mirne reintegracije pa sve do danas, samo je Grad Beli Manastir ispunio zakonske naputke o uspostavi narodne knjižnice na svom području djelovanja, dok ostale baranjske općine nisu udovoljile toj obvezi propisanoj Zakonom o knjižnicama. Razloge tome možemo pronaći u raznim negativnim okolnostima kao što su: loša gospodarska i financijska situacija u državi, velika nezaposlenost,  neadekvatna financijska potpora države za osnivanje takvih knjižnica,  raslojenost Baranje na više općina, tradicionalna stajališta o knjižničnim uslugama.

Treba istaknuti kako su narodne knjižnice u RH neprofitne kulturne ustanove čije osnivanje, ali i dalje opstojanje u mnogome zavisi od potpore lokalnih vlasti. Država bi se također trebala uključivati u brigu o tim knjižnicama u slučajevima kada takva potpora izostane od strane lokalnih samouprava.

Gradska knjižnica Beli Manastir, Središnja knjižnica Mađara u više navrata je nastojala skrenuti pozornost općinskih načelnika o spomenutoj obvezi lokalnih vlasti u okviru kojih bi se trebale osnovati knjižnice na područjima navedenih općina, nažalost neuspješno. Treba naglasiti kako je uloga Gradske knjižnice Beli Manastir, Središnje knjižnice Mađara samo savjetodavne prirode, stoga ne postoji mogućnost samostalnog osnivanja knjižnične mreže kao ni financiranja takvih knjižnica od strane knjižnice.

S ciljem revitalizacije baranjske knjižničarske mreže, koja bi zahvatila između ostalog i mađarske čitatelje, moguće je izdvojiti više eventualnih rješenja:

• osnivanje knjižničnih ogranaka,
• općine samostalno osnivaju knjižnice,
• dvije ili više općina zajednički osnivaju knjižnicu,
• osiguravanje knjižničarke službe posredstvom bibliobusa ili bibliokombija

Treba naglasiti kako je suradnja s mađarskim manjinskim udrugama koje djeluju na području Republike Hrvatske na ovom, ali i na bilo kojem drugom srodnom polju poželjna, stoga su vrata Središnje knjižnice Mađara u RH, za sve prijedloge koji su usmjereni za dobrobit mađarske kulturne zajednice, uvijek otvorena. Suradnja može biti u raznim oblicima, od zajedničkih apliciranja na raznim natječajima u zemlji i inozemstvu, preko zajedničke suradnje u unapređivanju knjižničnog djelovanja, pa sve do organizacije raznih kulturnih i inih priredbi.

Knjižnici možete pristupiti putem linka: http://www.gkbm.hr/sredisnja_knjiznica_madjara.html

Žolti Rabi, mag. iur. et mag. bibl.

 zsrabi@gmail.com