-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 69, travanj 2016. :: Tema broja: Programi i projekti za pripadnike nacionalnih manjina


Učinak Austrijske čitaonice Osijek na razvoj multikulturalnosti u lokalnoj zajednici i važnost marketinga i promidžbe u njezinu razvoju

Tijekom povijesti dolazilo je do manjih ili većih migracija ljudi i naroda, koji su se miješali s novim, zadržavajući svoje običaje i navike u novom okruženju i tako stvarale multikulturalne zajednice. Grupe koje u određenoj zajednici čine manjinu nastoje održati svoje narodne i kulturne običaje kroz niz društvenih institucija, kao što su razna folklorna društva, škole, vjerski objekti, udruženja građana, knjižnice koje se često nazivaju čitaonicama. Na taj način, manjine obogaćuju cjelokupan društveni i kulturni život većinske zajednice.

U životu nacionalnih ili etničkih zajednica ili manjina najznačajnije mjesto zauzima očuvanje jezičnih posebnosti, a ostvaruje se međuljudskim kontaktima, usmenoj predaji, te kroz niz institucija, ustanova i organizacija. Tako u Osijeku postoje vrtići s njemačkim i mađarskim skupinama, škole / razredi u kojima se nastava održava na njemačkom i  mađarskom, srpskom i makedonskom jeziku, razna udruženja građana koja njeguju prijateljske odnose s pojedinom matičnom zemljom i uspostavljaju kontakte s pripadnicima nacionalnih zajednica ili manjina, središnja knjižnica za mađarsku nacionalnu manjinu te Austrijska čitaonica kao središnja knjižnica za potrebe austrijske i njemačke manjine, a koja je dijelom Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.

Narodna knjižnica - uloga u multikulturalnim sredinama

Knjižnica kao kulturna i informacijska ustanova koja, slijedeći općeprihvaćene ciljeve društva i načela stručnoga rada, odabire, nabavlja, obrađuje, u fizičkome i obavijesnom smislu sređuje te čuva i daje na korištenje knjižničnu građu, a preko organiziranih službi pruža raznolike usluge aktivnim i potencijalnim korisnicima, u svom određenju uključuje i pružanje usluga aktivnim i potencijalnim korisnicima u koje spadaju i pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica i manjina. Stoga narodne knjižnice moraju odražavati heterogenost strukture stanovništva sredine u kojoj djeluju.

Činjenica je da su od davnina postojale manjinske grupe u većinskom okruženju, no u krugu knjižnica i knjižničarstva ova se tema pojavljuje razmjerno kasno, tek šezdesetih godina 20. stoljeća.

Osnivanje Austrijske čitaonice Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek

Republika Austrija ima specifičnu povijest. Od nekadašnjeg velikog carstva ostala je mala republika s oko 8 milijuna stanovnika. No zbog svog stoljetnog boravka na drugim prostorima mnoštvo Austrijanaca živi izvan granica same Republike Austrije i o njima Austrija vodi brigu na različite načine od kojih je jedan i osnivanje Austrijskih čitaonica, tzv. Österreich-Bibliotheken, na svim onim prostorima gdje žive pripadnici Austrijske narodnosti. Na taj se način osigurava zadovoljavanje osnovnih knjižničnih i kulturnih potreba austrijske manjine, ali se i pripadnicima drugih naroda predstavljaju osnovne kulturne i duhovne vrijednosti ove zemlje i naroda.

Nakon pada komunističkih režima u nekim europskim zemljama  austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova (Das Bundesministerium für auswärtige Angelegenheiten) je od 1989. do 2015. godine osnovalo preko 60 austrijskih knjižnica u 28 država srednje, istočne i jugoistočne Europe, a jedna čitaonica je otvorena i u Izraelu (Jeruzalem).

Čitaonice su osnovane u okviru već postojećih knjižnica, bilo narodnih ili sveučilišnih, opremaju se osnovnim fondom od 3.000 – 4.000 svezaka knjiga i reprezentativnim časopisima i novinama. Fond se nadalje razvija prema specifičnostima sredine u kojem se čitaonice nalaze.

Inicijativa i prvi kontakti za osnivanje Austrijske čitaonice u Osijeku pojavili su se još 1988. godine između Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Austrijskog kulturnog instituta. Godine 1990. bilo je dogovoreno da hrvatsku stranu obvezuje osiguranje prostora i opremanje Čitaonice, a austrijska strana se obvezala osigurati fond što je tijekom 1991. i 1992. godine i ostvareno. U ratnim zbivanjima taj je prostor pretrpio znatne štete, a knjižni je fond bio spašen i premješten u Varaždin.

U lipnju 1992. godine dolazi delegacija iz austrijskog Ministarstva vanjskih poslova na čelu s dr. Marboeom i dr. Melicharom koji su u dogovoru s ravnateljem Gradske i sveučilišne knjižnice Dragutinom Katalencem prihvatili ideju o sanaciji šteta i opremanju prostora te je austrijska vlada već u srpnju iste godine odobrila donaciju 2 milijuna ATS u svrhu projekta Austrijske čitaonice i otklanjanja šteta na nekim drugim dijelovima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Ostvarivanje projekta započinje 1993. godine, a vodi ga rektorat Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, a Građevinski fakultet provodi posao i nadzor nad izvođenjem radova za koje je bila zadužena osječka građevinska tvrtka OPUS. Projekt uređenja Austrijske čitaonice i saniranje ratnih šteta na drugim dijelovima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek privedeni su kraju 1993./94. godine. Godine 1995. sklopljen je ugovor između Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek o financiranju radnog mjesta u Austrijskoj čitaonici kada ona dobiva jednog djelatnika i neformalno započinje s radom.

Danas Austrijska čitaonica djeluje kao poseban odjel Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek s ciljem zadovoljavanja knjižničnih potreba austrijske i njemačke nacionalne manjine i upoznavanja većinskog i drugog manjinskog stanovništva s austrijskim kulturnim i duhovnim stvaralaštvom, te njihovom povijesti koja je i naša zajednička povijest.

Djelatnost Austrijske čitaonice

Austrijska čitaonica osnovana je s ciljem da bude javna i otvorena svim zainteresiranim korisnicima, pa stoga i objedinjuje sve aktivnosti jedne knjižnice takvoga tipa: selekcija i nabava građe, inventarizacija, formalna i sadržajna obrada, posudba te organiziranje aktivnosti u obliku predstavljanja knjiga, video projekcija u obrazovne svrhe, organiziranje posjeta učenika i nastavnika / profesora osnovnih i srednjih škola Županije osječko-baranjske s ciljem upoznavanja rada i cjelokupnog fonda Austrijske čitaonice i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.

Austrijska čitaonica dobila je početni fond od oko 3.000 svezaka knjiga i nekoliko reprezentativnih časopisa. Početkom svoga javnog djelovanja Čitaonica utječe na selekciju i nabavu građe (knjige, časopisi, VHS i elektronička građa) prema iskazanim potrebama i mogućim poljima djelovanja. Godišnja prinova knjiga iznosi oko 150-200 svezaka, a zaključno s 2015. godinom iznosi preko 8.000 svezaka.

Iako samo ime govori da se radi o čitaonici jedna od glavnih aktivnosti je posudba jer je ustrojena tako da je sve osim referentne zbirke dostupno za posudbu. S obzirom na frekventnost posjeta Austrijskoj čitaonici najčešće dolaze studenti (posebice studenti germanistike), učenici i profesori osnovnih i srednjih škola, te Filozofskog fakulteta, dok se ostali građani rjeđe koriste građom i to uglavnom beletristikom i periodikom.

Važna aktivnost Austrijske čitaonice jesu i video projekcije u obrazovne svrhe prilikom učeničkih i studentskih posjeta austrijskih igranih i dokumentarnih filmova. S tom aktivnošću započeli smo još 1995. godine, a odvijala se jednom tjedno ili dva puta mjesečno, ali od 2000. godine odvija se po dogovoru ili po radnom planu, jer je Čitaonica postala i prostor u kojem se održava nastava i konzultacije iz jezičnih vježbi za studente germanistike.

Književnim večerima i predstavljanjima knjiga obavještava se korisnike o novopristigloj građi te ih se upoznaje s određenim književnicima, piscima i samim sadržajima. Književne večeri organiziraju se u suradnji Austrijske čitaonice Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek,  Austrijskog kulturnog foruma Zagreb i Filozofskog fakulteta u Osijeku. 

Kako bi se značajno otvorila prema van i postala pravi centar širenja austrijske kulture, 2010. godine, pod pokroviteljstvom Austrijskog kulturnog foruma iz Zagreba i u suradnji s ostalim ustanovama u kulturi grada Osijeka, pokrenuti su Dani austrijske kulture koji su se kao višednevna manifestacija suvremene austrijske kulture postali pravi brend grada i prepoznatljivi u širokim kulturnim krugovima. U suradnji s Odjelom za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, 2012. započeto je obilježavanje Međunarodnoga dana materinskoga jezika koje je okupilo sve zainteresirane nacionalne udruge i KUD-ove na području Grada i pridonijelo oživljavanju tradicije manjinskih zajednica i većinskoga naroda putem pjesme, plesa, govorne i pisane riječi te nošnji i tradicionalnih nacionalnih jela na jedan građanski način. Promidžba i marketing pri ovakvim organiziranim događanjima od vrlo su velikoga značaja u njihovom ostvarivanju. Bez dobre reklame putem svih dostupnih glasila i medija, puno je teže doći do ciljane publike i ostvarivanja željenih rezultata u širenju kulturnih vrijednosti.

Jedna od vrlo bitnih aktivnosti, svakako je radionica paralelnog pričanja i čitanja priča i bajki na njemačkom jeziku djeci vrtićke dobi pod nazivom „Priče u torbi“. Aktivnost je to koja ima za cilj predškolcima predstaviti izvorni njemački jezik od strane izvornoga govornika iz Austrije.

Austrijska čitaonica Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek ima status posebne zbirke a administrativno poslovanje utoliko je olakšano što Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek ne mora voditi brigu o financijskoj strani nabave knjižnoga i neknjižnoga fonda jer njega dobiva darom. Naime, svake godine od strane Republike Austrije za sve Austrijske knjižnice u inozemstvu odobrena je određena svota novaca, prema kojoj voditelji knjižnica šalju popis onoga što žele nabaviti za svoju Austrijsku knjižnici i prema tom popisu, a unutar zadanoga novčanog iznosa, u vidu dara šalje se knjižna i neknjižna građa tijekom cijele godine.

Suradnja Austrijske čitaonice s drugim institucijama i ustanovama

Za knjižnicu za nacionalne manjine vrlo je važna suradnja s ostalim organizacijama i institucijama koje vode brigu o nacionalnim manjinama, ali i s drugim ustanovama na području kojeg djeluje knjižnica.

Najvažnija ustanova s kojom Austrijska čitaonica surađuje u svom radu jest Austrijski kulturni forum iz Zagreba. Forum je osnovan 1955. godine s ciljem kulturnog obogaćivanja života austrijske nacionalne manjine i povezivanja dviju zemalja - Austrije i Hrvatske, a kao dio Saveznoga ministarstva vanjskih poslova vrši svoju zadaću da, uz politiku i gospodarstvo, vidljivim učini i treći stup austrijske vanjske politike – kulturu .

Programi Austrijske čitaonice Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek ostvaruju se u suradnji s ostalim kulturnim i znanstvenim ustanovama u Osijeku, kao što su Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, posebice Filozofski fakultet, Galerija likovnih umjetnosti, Hrvatsko narodno kazalište te vrtići i razredi osnovnih i srednjih škola koji uče njemački jezik.

Zaključak

Današnje doba podrazumijeva postojanje demokracije koja je vrlo važna u pokretanju društvenih zbivanja. Stoga nastaju i osnivaju se knjižnice koje su pokretačka snaga takvih zbivanja i svojevrsni kulturni centar za sve stanovnike nekoga grada pa tako i one koji čine etničku manjinu. Austrijska je čitaonica Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, kao takva, mjesto u kojem će svi pripadnici austrijske i njemačke nacionalne manjine, kao i svi ostali korisnici moći zadovoljiti svoje knjižnične potrebe i imati pristup željenim informacijama. Uz osnovnu knjižničnu djelatnost, Austrijska čitaonica organizira značajan broj prigodnih događanja koji su vrlo bitan čimbenik u promociji njemačkoga jezika i austrijske kulture, povijesti i znanosti. Kvalitetnoj organizaciji određenog događaja uvelike pridonosi dobra promidžba putem svih dostupnih vrsta medija i oglašivača, što je vrlo bitno zbog posjećenosti i prihvaćenosti od strane građana i korisnika te ciljnih skupina kojima su događanja namijenjena.

Brigu o knjižnicama etničkih i nacionalnih zajednica moraju voditi kako društvo u kojem se one nalaze, tako i društvo koje je domovina manjinskoj zajednici.

Uspješnost njezina djelovanja ovisi o raznolikosti usluga koje pruža svojim korisnicima, a one obuhvaćaju niz aktivnosti od posudbe i čitaonice preko video projekcija i izložbi do posredovanja i pružanja obavijesnih usluga.

Svojim djelovanjem Austrijska čitaonica postaje bitnim čimbenikom života austrijske nacionalne manjine na području Osječko-baranjske županije, ali i plodonosni izvor u obogaćivanju kulturnog i duhovnog života grada Osijeka, pridonoseći na taj način međusobnom razumijevanju i toleranciji različitih etničkih i kulturnih skupina.

Knjižnici možete pristupiti putem linka: http://www.gskos.unios.hr/~descape/?upit=sadrzaj&id=120

Siniša Petković

spetkovic@gskos.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-