Centralna biblioteka Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ - centar kulture Srba u Hrvatskoj

Centralna biblioteka Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“, koja ujedno obavlja ulogu Središnje knjižnice Srba u Republici Hrvatskoj, pored redovne knjižnične djelatnosti narodne knjižnice – nabave, stručne obrade knjiga, čuvanja i posudbe knjižnične građe te pružanja informacija, nastoji što više popularizirati srpsku zajednicu u Hrvatskoj kroz organiziranje različitih kulturnih sadržaja, od promocija i književnih večeri, predavanja i tribina, do koncerata i manje zahtjevnih dramskih izvedbi, te na taj način postići svoj cilj – biti centar kulture Srba u Hrvatskoj.

Za postizanje tog cilja zaslužno je, pored naše matične kuće SKD Prosvjeta, u prvom redu Ministarstvo kulture Republike Hrvatske koje je i glavni financijer Biblioteke, odnosno osigurava sredstva za redovan rad, plaće zaposlenika, nabavu knjižne građe te realizaciju raznih projekata (informatizacija, investicije), zatim Grad Zagreb i Ministarstvo za kulturu i informisanje Republike Srbije koji sufinanciraju programe u kulturi. Također, veliku važnost u postizanju navedenog cilja imaju Narodna biblioteka Srbije i Biblioteka Matice srpske od kojih redovno dobivamo značajnu količinu knjižnog fonda.

Kratka povijest

Centralna biblioteka SKD Prosvjeta otvorena je 4. siječnja 1948. godine. Bila je smještena u Prosvjetinoj zgradi u Preradovićevoj ulici na broju 2. Knjižni fond se sastojao od 40 000 svezaka. Gotovo tri četvrtine fonda odnosile su se na nacionalu historiju i književnost. U Centralnoj biblioteci nalazile su se gotovo sve važnije knjige iz XVIII. i XIX. Stoljeća . Među knjigama nalazio se velik broj rariteta i rukopisnih knjiga. Najvrednije od njih, naročito rukopisne knjige, bile su izložene u Muzeju Srba u Hrvatskoj .

Centralna biblioteka rasformirana je 1953. godine, a njen bogati knjižni fond predan je Muzeju Srba u Hrvatskoj, Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Postavši programski prioritet za 1995. godinu obnovljenog Društva, u siječnju 1996., točnije, na dan sv. Save, krsne slave Društva, ponovno je počela s radom biblioteka SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu, u vlastitom prostoru u Preradovićevoj ulici, ali ovog puta na broju 18/1. Ovdje valja spomenuti najzaslužnije – članove Bibliotečnog odbora SKD „Prosvjeta“ koji su ocijenili da neće moći do srpske knjige, ako sami ne naprave biblioteku“: Drago Kekanović (predsjednik), Branislav Ćelap, Siniša Tatalović, Branka Fulanović, Velimir Sekulić i, kasnije, Čedomir Višnjić.

Formiranje početnog fonda sastojalo se od prikupljanja i dovoza otpisanih knjiga iz zagrebačkih knjižnica (radilo se o knjigama srpskih autora, na srpskom jeziku, srpskih izdavača, na ćirilici). Kroz nekoliko godina, ukupno je preuzeto oko 15 000 knjiga . Pri tom se vodila briga da naglasak bude na građi iz područja srpske književnosti, historije i društvenih nauka i građi o srpsko-hrvatskoj i južnoslavenskoj problematici. Problem je bio nabaviti recentnu građu srpskih izdanja, jer takvu građu nije bilo moguće kupiti u Hrvatskoj. Od 1998. godine knjige su se kupovale na Beogradskom sajmu knjiga, koji je do danas ostao mjesto najveće godišnje pojedinačne nabave knjiga. Od 2002. godine uspostavljena je suradnja s Narodnom bibliotekom Srbije i s Bibliotekom Matice srpske koje nam redovito, putem međunarodne razmjene, a na temelju njihovih kataloga duplikata, šalju odabranu građu. Osim kupovine i razmjene knjiga, fond se kreirao i pomoću privatnih donacija. Tako je biblioteka dobila knjige iz ostavštine Stevana Galogaže, Vladimira Ivkovića, kontinuirano knjige je poklanjao Aleksandar Đorđević i dr. Najveći donator Biblioteke je Branislav Ćelap, koji je potpomogao biblioteku ne samo značajnom donacijom knjiga, već i novčano.

Biblioteka danas – programska djelatnost

Nedugo nakon obnove rada, točnije 1. studenoga 1996. biblioteka je uvrštena u sistem manjinskih knjižnica i dobila ulogu središnje knjižnice Srba u Hrvatskoj. Program manjinskih knjižnica obuhvaća, osim nabave knjižne i neknjižne građe na jezicima nacionalnih manjina, i tribine, predavanja, promocije, izložbe.

Fond biblioteke je premašio 25 000 jedinica knjižne građe. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske financira kupovinu knjiga, kao i plaće za dva zaposlena (dipl. bibliotekara). Također, od 2006. godine Biblioteka je uvrštena u investicijski projekt adaptacije i proširenja prostora za potrebe biblioteke koji također financira Ministarstvo kulture RH .

Tokom proteklih dvadeset godina biblioteka je organizirala brojna kulturna događanja – predavanja, tribine, promocije, izložbe, manje zahtjevne dramsko-scenske izvedbe, koncerte. S obzirom da dvoranu biblioteke u poslijepodnevnim i večernjim satima koriste i ostale sekcije zagrebačkog pododbora SKD „Prosvjeta“, biblioteka je odabrala da četvrtkom održava svoje programe.

Književne večeri, predavanja, tribine, promocije 

Prve književne večeri i predavanja Biblioteka je organizirala u suradnji s prof. dr Dušanom Marinkovićem, koji je održao niz predavanja o velikim srpskim piscima. Nakon normalizacije odnosa između Hrvatske i Srbije, stvorili su se uvjeti za gostovanja istaknutih kulturnih radnika Srbije. Prvi među njima bio je pisac Mihajlo Pantić, profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu. Uslijedila su gostovanja upravnika Narodne Biblioteke Srbije – Sretena Ugričića, Dejana Ristića i Lasla Blaškovića; sekretara Matice srpske Dragana Stanića i direktora Biblioteke Matice srpske Mire Vuksanovića.

Održano je niz predavanja u povodu godišnjica vezanih za događaje iz srpske historije, književnosti i umjetnosti. Neki od predavača su prof. dr Dušan Ivanić, prof. dr. Aleksandar Jerkov, akademik Radomir Ivanović, Miroslav Radonjić, prof. dr. Zoran Paunović, prof. dr. Ljiljana Pešikan, prof. dr. Miloš Okuka, akademik Svetozar Koljević, akademik Vladeta Jerotić, akademik Tonko Maroević, dr. Branko Čolović, prof. Miloš Popović, prof. Mirjana Trošelj, prof. dr. Vladimir Đurić, prof. dr. Čedomir Antić, prof. dr. Dragan Bošković, prof. dr. Želimir Vukašinović, prof. dr. Drago Roksandić. 

Gosti književnih večeri bili su Svetana Velmar Janković, Gordana Ćirjanić, Dragan Velikić, Vladislav Bajac, Mirko Demić, Nikola Vujčić, Vladimir Pištalo, Dara Sekulić, Ljubivoje Ršumović, Gordana Vlajić, Sanja Petrović, Miodrag Jakšić, Vladimir Blagojević, Miloš Kordić, Zvonko Karanović.

Promovirali smo velik broj knjiga u izdanju SKD „Prosvjeta“,ali i drugih izdavača. Neki od promoviranih autora su Jordan Jelić, Drago Kekanović, Đorđe Nešić, Mihajlo Pantić, Simo Mraović, Franjo Grćević, Miloš Okuka, Filip Škiljan, Brako Čolović, Danilo Ljubotina, Dušan Rapo, Čedomir Višnjić, Aleksandra Kučeković, Lidija Vukčević, Tatjana Lukić.

Izložbe

Nakon preuređenja prostora Biblioteka je dobila reprezentativnu, multifunkcionalnu dvoranu koja može poslužiti i kao galerijsko-izložbeni prostor. Priredili smo niz izložbi od kojih ću spomeniti samo neke – izložba Teslinih diploma koju je postavio Muzej Nikole Tesle iz Beograda, izložba posvećena Borislavu Pekiću koju je postavila Biblioteka grada Beograda, izložba slika akademskog slikara Đorđa Petrovića, izložba radova Udruženja likovnih umetnika Srbije, izložbe fotografija Jovice Drobnjaka Ilegalna iluminacija u povodu godišnjice rođenja Vojina Bakića i Cvijeće, izložbe autora Čedomira Višnjića Iz srca hrasta, 70 godina SKD „Prosvjeta“ ,Stara i zaboravljena knjiga Srba u Hrvatskoj, izložbe autorice Ljiljane Vukašinović Moja mati ćilim tka – staro srpsko pokućstvo između dva rata, 200 godina srpskog školstva u Zagrebu, Sjaj bolje prošlosti – ikonostasi XVIII. vijeka na prostoru sjeverozapadne Hrvatske, izložba fotografija Valentine Vukadinović, izložba slika Novice Petrovića, Nedeljka Tintora, Jovana Tatišića, izložbe grafika Dušana Kokotovića i Dragana Čubrića i još mnoge druge.

Koncerti i scensko-dramske izvedbe

Osim navedenih tribina, promocija, predavanja, na veliko zadovoljstvo i podršku publike, nastojimo organizirati i koncerte, bilo kao dio nekog drugog programa, bilo samostalno. Tako se kod nas svake godine održi besplatni koncert na harfi u okviru Zagrebačkog festivala harfe. Nekoliko koncerata su održale pjevačke grupe  pododbora SKD „Prosvjeta“ kao i pjevačka sekcija zagrebačkog pododbora SKD „Prosvjeta“. Dramska sekcija sudjelovala je u nekoliko naših programa divnim interpretacijama poezije, scenskim performansima.

Središnja biblioteka Srba u Hrvatskoj, u skladu sa svojim materijalnim, kadrovskim i prostornim mogućnostima, nastoji odgovoriti temeljnim zahtjevima zbog kojih je i osnovana. U prvom redu, biblioteka prikuplja građu prvenstveno na srpskom jeziku i tematski vezanu za Srbe čime odgovara na zahtjeve srpske populacije. Osim toga, biblioteka nastoji osmišljenim kulturnim programom obogatiti svoju ponudu, privući više zainteresiranih i biti konkurentna ostalim kulturnim događanjima u Zagrebu.

Središnja biblioteka Srba u Hrvatskoj, u skladu sa svojim materijalnim, kadrovskim i prostornim mogućnostima, nastoji odgovoriti temeljnim zahtjevima zbog kojih je i osnovana. U prvom redu, biblioteka prikuplja građu prvenstveno na srpskom jeziku i tematski vezanu za Srbe čime odgovara na zahtjeve srpske populacije. Osim toga, biblioteka nastoji osmišljenim kulturnim programom obogatiti svoju ponudu, privući više zainteresiranih i biti konkurentna ostalim kulturnim događanjima u Zagrebu.

Knjižnici možete pristupiti putem linka: http://www.knjiznica.hr/mods/knjiznice/?id=355

Snjezana Čiča

sredisnja.knjiznica.srba@zg.htnet.hr