Ineli Balkans i Future Library Uncoference
INELI-Balkans

Oprostite, poznajemo li se? pitanje je koje je otvorilo prvu konvenciju knjižničara i informacijskih stručnjaka združenih u projektu INELI-Balkans (International Network of Emerging Library Innovators/Balkan Region). Od prvog neformalnog sastanka po dolasku u Solun, sve do pozdrava u solunskoj zračnoj luci, sudionici su nastojali naći odgovor na brojne varijacije tog pitanja – poznajemo li se imenom i prezimenom, poznajemo li zemlje svojih kolega, poznajemo li njihove knjižnice, usluge koje su osmislili, znamo li što ih motivira i veseli u njihovom poslu te zašto su se našli u projektu INELI-Balkans?

INELI je izvorno projekt organizacije Global Libraries u sklopu kojeg su dosad održana dva edukativna ciklusa na globalnoj razini, koja su okupila ponajbolje knjižnične inovatore iz cijelog svijeta. U posljednjih godinu dana pokrenuto je više regionalnih INELI projekata u različitim krajevima svijeta, uključujući i naš. Projekt INELI-Balkans provodi grčka nevladina organizacija Future Library, koji je ujedno i mreža knjižnica koja trenutno okuplja oko 140 knjižnica iz Grčke i balkanskih zemalja. Projekt je osmišljen s ciljem razvoja kreativnosti i inovativnosti knjižničnih stručnjaka, stvaranja partnerstava među knjižnicama, jačanja suradnje i stvaranja dugogodišnje, održive mreže knjižničara-informatora na području Balkana koja će poticati daljnju suradnju, inovaciju, e-učenje i eksperimentiranje s novim idejama.

Pod vodstvom energičnog tima s međunarodnim iskustvom Learning for life sudionici su tijekom četverodnevnog programa učili jedni o drugima, ali i o sebi, kroz radionice koje su ih poticale na diskusiju, razmjenu iskustava i pronalaženje kreativnih rješenja. Knjižničari i informacijski stručnjaci na nekonvencionalan su način predstavljali svoj rad i zemlju iz koje dolaze. Kroz motivacijska predavanja edukatori iz tima Learning for life poticali su ih za daljnji rad, a kroz kvizove, radne zadatke i igre podsjetili su ih da je uvijek važno pitati „Zašto?“, ali i zapitati se kakvi su kao članovi tima, jesu li lideri i kako to mogu postati… Tijekom jedne aktivnosti u trajanju od šezdesetak minuta korištenjem praktične metodologije zapisano je potencijalnih 10.000 ideja (!), a uspješno su razrađeni programski, narativni, vizualni i marketinški koncepti za njih osam - s mogućnošću međunarodne primjene čak i uz minimalnu financijsku potporu.

U sklopu susreta organiziran je posjet jednoj od najsuvremenijih knjižnica u Grčkoj, onoj u gradiću Veria. Da nije gradske knjižnice, Veria bi vjerojatno bila poznata samo po breskvama, no za grčke narodne knjižnica Veria je perjanica. Inovativan model knjižničnog rada kakav se tamo provodi već je primijenjen na desetak lokacija u Grčkoj. Knjižničare u projektu svakako je inspirirao na razmišljanje izvan okvira njihovih svakodnevnih prostora, prvenstveno u smjeru osmišljavanja aktivnosti i programa koji uključuju ostvarivanje tehnoloških uvjeta koji ne postoje u manjim mjestima, a korisnicima narodnih knjižnica mnogo pomažu (primjerice, pri traženju posla, cjeloživotnom učenju ili kreativnom glazbenom stvaralaštvu).

Što sve to znači za petero sudionika iz Hrvatske, tri inovatorice, jednog mentora i jednu ambasadoricu projekta?

Projekt INELI-Balkans u predstojećem će se razdoblju održavati na platformi za e-učenje koju sponzorira i održava Google, a koja predstavlja nepresušan izvor informacija. Tijekom dvije godine, sudionici će imati priliku učiti, podučavati, dijeliti i širiti informacije u neposrednoj okolini, dok će im usvojena znanja i vještine omogućiti da utječu na ili iniciraju lokalne i međunarodne promjene. Inovatore, za početak, očekuju tjedni zadaci, lekcije, video prezentacije koje trebaju pogledati i članci koje trebaju pročitati kako bi što bolje iskoristili priliku za neformalno učenje koja im se ponudila sudjelovanjem u ovom projektu. Interaktivno učenje osmišljeno za njih direktno potiče na suradnju s kolegama i kolegicama iz drugih država, snimanje prezentacija radi boljeg pokazivanja naučenog i samostalno profesionalno usavršavanje.

INELI-Balkans povezao je neke već postojeće projekte koji su se ostvarivali kroz organizaciju EIFL (poput projekata u Jagodini, Ruseu i Rijeci), ali je otvorio vrata i drugim projektima i idejama koje tek čuče u prikrajku, u nekoj maloj lokalnoj knjižnici (ili možda na kotačima?), čekajući da ih knjižničarske nade izvuku na svjetlost dana. Prvi ciklus online edukacija završit će samostalnim pisanjem projekata od kojih će njih pet biti nagrađeno simboličnom novčanom nagradom, poticajem za početak ostvarivanja projekata. Koncept nagrađivanja pet projekata unutar mreže koja se tek formira od 35 pojedinaca iz dvanaestak zemalja može izgledati potencijalno problematičan, no ocjenjivači će nagraditi najbolji omjer suradnje, kompetitivnosti i inventivnosti.

Pred mentorom i ambasadoricom projekta zahtjevan je zadatak navigiranja inovatorica na njihovom putu te podrška pri edukaciji i pisanju projekata. U odvojenim susretima mentora i ambasadora u Solunu raspravljalo se o mogućim modelima gradnje mreže, evaluaciji napretka sudionika i održivosti projekta nakon završetka dvogodišnjeg razdoblja. Projekt će poticati mobilnost sudionika i umnažanje njihovih kreativnih ideja u okvirima mreže i izvan njih dok su u sklopu projekta zamišljene još dvije konferencije (od kojih će se iduća održati 2016. godine u Bugarskoj), te kontinuirano održavanje kontakata i suradnja putem interneta.

Future Library Uncoference

Paralelno s konferencijom INELI Balkans održana je i ovogodišnja Future Library Unconference, već dobro poznato mjesto prezentacije suvremenih ideja i praksi knjižnica iz cijele Europe. Zahvaljujući sudjelovanju u projektu INELI, hrvatske inovatorice i mentor imali su prilike dobrim dijelom pohoditi tu “ne-konferenciju” koja ovakvom smionom odrednicom već u samome naslovu daje do znanja da želi ponuditi alternativu tradicionalnim susretima knjižničara. Future Library Unconference predstavljena je pod motom "In praise of collaboration” (slobodno preneseno, “u slavu suradnje”), što pokazuje i velik broj međunarodnih stručnjaka koji su se okupili u Solunu.

Uvodni dio ne-konferencije bio je posvećen skorom preseljenju grčke Nacionalne knjižnice u novoizgrađeni objekt. Zahvaljujući izdašnoj donaciji Zaklade Stavros Niarchos Nacionalna knjižnica Grčke prvi će put mijenjati adresu. Direktor Nacionalne knjižnice već je u prvoj rečenici bez zadrške priznao da je na susret Future Library došao učiti, a iz mnoštva prezentiranih podataka možda treba izdvojiti da Nacionalna knjižnica ovom selidbom dobiva i odrednicu javne knjižnice.

Ni Future Library ne-konferencija nije mogla proći bez primjera iz Verie, ovoga puta u vidu nastupa mladih glazbenika oformljenih i uvježbanih u Media Labu knjižnice u Veriji, koji su otvorili konferenciju. Najteže je u knjižnice privući “generaciju Y”, a Veria je uspjela i u tome uz pomoć partnera iz Aarhusa i sponzora prepoznatljivih imena (Google, Mozilla i British Council).

Ostale prezentacije dale su sudionicima uvid u nove i neuobičajene trendove među istaknutim knjižnicama današnjice poput one u Kölnu, Barceloni, Aarhusu i Pittsburghu. Kölnski primjer podučava pomaku percepcije korisnika iz pozicije primatelja u poziciju stvaratelja (nekog tko stvara koristeći resurse knjižnice). Dodatni poticaj ovakvom trendu dala je predstavnica katalonske uprave za knjižnice Carmen Fenoll podatkom o rezultatima opširnog istraživanja koje svjedoči da jedan euro uložen u knjižnice vraća oko 2.25 eura društvu koje ga je uložilo.

Američki stručnjak iz područja digitalnog učenja, Corey Wittig iz Carnegie Library Pittsburgh, nastavio je tezom o mentorstvu kao srži usluga suvremenih knjižnica, odnosno o knjižničarima kao edukatorima, temeljenoj na etabliranom modelu čikaške knjižnice “YouMediaNetwork".

Bilo je izuzetno zanimljivo čuti i ostatak izlaganja i radionica - od aktivnosti kojima knjižnice mogu pomoći izbjeglicama, preko kampanje ljetnog čitanja do prezentacija različitih oblika "makers" pokreta u knjižnicama. Uz istaknute grčke stručnjake i već spomenute izlagače, prezentacije su održali i drugi priznati stručnjaci iz Europe, poput ravnateljice knjižnice u Kölnu Hannelore Vogt, voditelja knjižnice Dokk 1 u Aarhusu (Danska) Knuda Schultza, poznatog stručnjaka u području evaluacije Davida Streatfielda i drugih. Boje Hrvatske predstavljala je Gradska knjižnica Rijeka pozvanim izlaganjem i sudjelovanjem u panel-raspravi "How can the Four Space Model inspire to transform libraries". Malo hrvatsko izaslanstvo bilo je ponosno na izlaganje ravnateljice riječke knjižnice i ambasadoricu u INELI-ju Gorane Tuškan.

Zaključno

Kroz četiri dana upoznavanja u Solunu u sklopu projekta INELI-Balkans i paralelno održane Future Library Unconference, knjižničari su još jednom dokazali ne samo da udaljenost znači malo kad se radi na zajedničkom cilju, već da nacionalne razlike nemaju pretjeranu težinu kad se sastavi pravi tim, neovisno o generacijskim, iskustvenim i jezičnim razlikama. Netom održan susret u Solunu omogućio je da se sudionici ne samo upoznaju i povežu, već i steknu međusobno povjerenje i stvore kvalitetne temelje za daljnju intenzivnu suradnju koja će kroz program INELI-Balkans trajati do studenoga 2017., a u njihovim profesionalnim životima vjerojatno i mnogo duže.

Ukratko, Future Library i projekt INELI Balkans su nov način knjižničnog djelovanja i dokaz da se može drugačije i bolje. Iskra zapaljena u Veriji i baklja preuzeta u Solunu zapalile su vatru. Mala grupa ljudi koja pokreće stvari i dokazuje da se može.

Ivana Faletar Horvatić, Gradska knjižnica – KGZ,

ivana.faletar@kgz.hr

Vesna Kurilić, Gradska knjižnica Rijeka,

vesnakurilic@gmail.com

Mladen Masar, Gradska knjižnica Zadar,

mladen.masar@gkzd.hr

Ana Škvarić, Knjižnica Fran Galović Koprivnica,

ana.skva@gmail.com

Gorana Tuškan, Gradska knjižnica Rijeka,

gorana.tuskan@gkri.hr