-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 43, ožujak 2009. :: Iz knjižnica


Izložba u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci
Rođendan Ivana Kozarca 8. veljače 1885.

Mjesec veljača obiluje važnim datumima koji se obilježavaju na prigodan način. Za grad Vinkovce i Gradsku knjižnicu i čitaonicu Vinkovci posebno se ističe osmi dan mjeseca veljače kojeg je 1885. godine rođen Ivan Kozarac. Izložba je postavljena kako bi se Vinkovčani prisjetili jednoga od značajnijih vinkovačkih i hrvatskih pisaca koji je zadužio hrvatsku književnost i umjetnost.

Ivan Kozarac je rođen na Krnjašu – najautohtonijoj vinkovačkoj šokačkoj ulici (u kojoj je rođen i Josip Kozarac). Vrlo je kratko djelovao u književnost. Umro je mlad u 25. godini života. Za života je objavio samo zbirku novela Slavonska krv (1906.). Posthumno mu se objavljuje roman Duka Begović (1910.). Ivana Kozarca nazivaju rasnim šokačkim piscem što se posebice očituje u romanu Duka Begović koji donosi istinitu priču o vinkovačkoj obitelji Grgić, odnosno ocu i sinu Šimi i Duki. Duka Begović je doživio mnoštvo izdanja i kazališnih izvedbi. Prilagodbu je za kazališne izvedbe izvršio književnik Miroslav Mađer, a lik Duke Begovića su igrali neki od najvećih hrvatskih glumaca kao što su Franjo Jelinek, Fabijan Šovagović, Ivo Gregurović i dr. 1991.g. je redatelj Branko Schmidt u suradnji sa Zagreb filmom i HRT – om snimio cjelovečernji film Duka Begović u kojem se ponovno pojavljuju velika glumačka imena, Fabijan Šovagović, Filip Šovagović, Mustafa Nadarević i dr. Duka Begović je postao inspiracija za brojne umjetnike te su nastala mnoga djela slične tematike kao što je roman Pave Petričevića Križevi i ruže, predstava E moj sokole i sl. Posebna se priča veže i uz pjesmu Ivana Kozarca Milovo sam. Pjesmu je objavio u časopisu Savremenik 1910. pod pseudonimom Vanja Koson. Posvećena je Mariji Kozarac, udanoj Guttman u koju je Ivan Kozarac bio zaljubljen, no kako su bili u krvnom srodstvu Marija Kozarac se udala za drugoga. Pjesmu je uglazbio Ivo Tijardović, a izvodili su je brojni tamburaški sastavi, Zvonko Bogdan, Rade Šerbedžija, Kraljevi ulice i dr.

Ovo su samo neki od razloga zbog kojih se Knjižnica odlučila na postavljanje izložbe. Izložba je podijeljena na šest cjelina: Život Ivana Kozarac, Stvaralaštvo Ivana Kozarca, Kritika o Ivanu Kozarcu, Ivan Kozarac u kazališnoj, filmskoj i glazbenoj umjetnosti te Rukopisi Ivana Kozarca. U prvom su djelu izložene fotografije tradicionalnih vinkovačkih motiva za i Krnjaša kao što su obala Bosuta, fijaker i konji, zatim fotografije šokačkih opanaka, špencla, šešira kojima se željelo ukazati na zavičajnost izložbe. Također je postavljena biografija Ivana Kozarca, 1. zbornik s Dana Josipa i Ivana Kozarca 1995. koji su bili posvećeni upravo Ivanu Kozarcu te fotografije njegove rodne kuće i spomen ploče, Kozarčeva poprsja i nadgrobnoga spomenika. Drugi se dio odnosi na književni rad Ivana Kozarca pa je postavljen popis naslova Ivana Kozarca koje posjeduje Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci. Uz popis su izložena i neka starija izdanja kao što su Slavonska krv iz 1906., Duka Begović iz 1911. i 1952., Pjesme i Izabrane pripovijetke iz 1911. i dr. Kritika o Ivanu Kozarcu donosi nekoliko članaka o Kozarcu:
• Sanda Ham - Jezik Ivana Kozarca : (o hrvatskom književnom jeziku na početku 20. st.)., objavljen u časopisu Jezik 1995.,
• Anica Bilić - Između Krnjaša i Nevkoša : Ivan Kozarac (1885-1910), objavljen u Kolu 2005.,
• Helena Voda - Ivan Kozarac kao književnostvaralačko nadahnuće Dionizija Švagelja, objavljen u Godišnjaku za kulturu, umjetnost i društvena pitanja za 2005. godinu (Ogranka Matice hrvatske Vinkovci).

Od naslova književne kritike i povijesti književnosti u kojima je zastupljen Ivan Kozarac, su izložene: Nemečeva Povijest hrvatskog romana, Stereotipi raspojasane Slavonije Anice Bilić i Povijest hrvatske književnosti Prosperova Novaka. Ivan Kozarac u filmskoj, kazališnoj i glazbenoj umjetnosti donosi DVD izdanje filma Duka Begović i već spomenute podatke o filmskoj adaptaciji, nekoliko prizora iz filma i sl. Također je izloženo nekoliko fotografija s kazališnih izvedbi Duke Begovića: s premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku 1973., zatim fotografija s predstave E moj sokole koja je nastala prema romanu Duka Begović, a izvedena je 2003. u kazalištu Gavella te fotografije s izvedbi iz Belišća 2001. i Dakova 2006. Uz stihove Milovo sam garave i plave je izložena fotografija Marije Kozarac, priča o pjesmi koja je spomenuta na početku rada i glazbena CD izdanja Rade Šerbedžije i Zvonka Bogdana koji su izvodili pjesmu Milovo sam. Posljednji dio izložbe donosi osam skeniranih stranica iz rukopisa Ivana Kozarca koje posjeduje Knjižnica. Vrlo su zanimljivi posjetiteljima jer su rukopisi, odnosno njihova vjerna reprodukcija, prvi put pokazani javnosti i našim korisnicima od kojih mnogi i ne znaju da Knjižnica posjeduje ovako vrijednu građu.

U vlastitoj je izvedbi uz izložbu izrađen i prigodni Katalog izložbe koji sadrži osnovne podatke o Ivanu Kozarcu i izložbenim eksponatima. Njime se želi ukazati na veličinu i važnost vinkovačkog književnika Ivana Kozarca. Izložba Rođendan Ivana Kozarca, 8. veljače 1885. će biti postavljena 18 dana i predstavlja svojevrsnu najavu za 2010. godine kada će se obilježiti 125. rođendan Ivana Kozarca i stota godišnjice Kozarčeve smrti.

T. Marojević
tmarojevic@gkvk.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-