Izložba u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci
Rođendan Ivana Kozarca 8. veljače 1885.

Mjesec veljača obiluje važnim datumima koji se obilježavaju na prigodan način. Za grad Vinkovce i Gradsku knjižnicu i čitaonicu Vinkovci posebno se ističe osmi dan mjeseca veljače kojeg je 1885. godine rođen Ivan Kozarac. Izložba je postavljena kako bi se Vinkovčani prisjetili jednoga od značajnijih vinkovačkih i hrvatskih pisaca koji je zadužio hrvatsku književnost i umjetnost.

Ivan Kozarac je rođen na Krnjašu – najautohtonijoj vinkovačkoj šokačkoj ulici (u kojoj je rođen i Josip Kozarac). Vrlo je kratko djelovao u književnost. Umro je mlad u 25. godini života. Za života je objavio samo zbirku novela Slavonska krv (1906.). Posthumno mu se objavljuje roman Duka Begović (1910.). Ivana Kozarca nazivaju rasnim šokačkim piscem što se posebice očituje u romanu Duka Begović koji donosi istinitu priču o vinkovačkoj obitelji Grgić, odnosno ocu i sinu Šimi i Duki. Duka Begović je doživio mnoštvo izdanja i kazališnih izvedbi. Prilagodbu je za kazališne izvedbe izvršio književnik Miroslav Mađer, a lik Duke Begovića su igrali neki od najvećih hrvatskih glumaca kao što su Franjo Jelinek, Fabijan Šovagović, Ivo Gregurović i dr. 1991.g. je redatelj Branko Schmidt u suradnji sa Zagreb filmom i HRT – om snimio cjelovečernji film Duka Begović u kojem se ponovno pojavljuju velika glumačka imena, Fabijan Šovagović, Filip Šovagović, Mustafa Nadarević i dr. Duka Begović je postao inspiracija za brojne umjetnike te su nastala mnoga djela slične tematike kao što je roman Pave Petričevića Križevi i ruže, predstava E moj sokole i sl. Posebna se priča veže i uz pjesmu Ivana Kozarca Milovo sam. Pjesmu je objavio u časopisu Savremenik 1910. pod pseudonimom Vanja Koson. Posvećena je Mariji Kozarac, udanoj Guttman u koju je Ivan Kozarac bio zaljubljen, no kako su bili u krvnom srodstvu Marija Kozarac se udala za drugoga. Pjesmu je uglazbio Ivo Tijardović, a izvodili su je brojni tamburaški sastavi, Zvonko Bogdan, Rade Šerbedžija, Kraljevi ulice i dr.

Ovo su samo neki od razloga zbog kojih se Knjižnica odlučila na postavljanje izložbe. Izložba je podijeljena na šest cjelina: Život Ivana Kozarac, Stvaralaštvo Ivana Kozarca, Kritika o Ivanu Kozarcu, Ivan Kozarac u kazališnoj, filmskoj i glazbenoj umjetnosti te Rukopisi Ivana Kozarca. U prvom su djelu izložene fotografije tradicionalnih vinkovačkih motiva za i Krnjaša kao što su obala Bosuta, fijaker i konji, zatim fotografije šokačkih opanaka, špencla, šešira kojima se željelo ukazati na zavičajnost izložbe. Također je postavljena biografija Ivana Kozarca, 1. zbornik s Dana Josipa i Ivana Kozarca 1995. koji su bili posvećeni upravo Ivanu Kozarcu te fotografije njegove rodne kuće i spomen ploče, Kozarčeva poprsja i nadgrobnoga spomenika. Drugi se dio odnosi na književni rad Ivana Kozarca pa je postavljen popis naslova Ivana Kozarca koje posjeduje Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci. Uz popis su izložena i neka starija izdanja kao što su Slavonska krv iz 1906., Duka Begović iz 1911. i 1952., Pjesme i Izabrane pripovijetke iz 1911. i dr. Kritika o Ivanu Kozarcu donosi nekoliko članaka o Kozarcu:
• Sanda Ham - Jezik Ivana Kozarca : (o hrvatskom književnom jeziku na početku 20. st.)., objavljen u časopisu Jezik 1995.,
• Anica Bilić - Između Krnjaša i Nevkoša : Ivan Kozarac (1885-1910), objavljen u Kolu 2005.,
• Helena Voda - Ivan Kozarac kao književnostvaralačko nadahnuće Dionizija Švagelja, objavljen u Godišnjaku za kulturu, umjetnost i društvena pitanja za 2005. godinu (Ogranka Matice hrvatske Vinkovci).

Od naslova književne kritike i povijesti književnosti u kojima je zastupljen Ivan Kozarac, su izložene: Nemečeva Povijest hrvatskog romana, Stereotipi raspojasane Slavonije Anice Bilić i Povijest hrvatske književnosti Prosperova Novaka. Ivan Kozarac u filmskoj, kazališnoj i glazbenoj umjetnosti donosi DVD izdanje filma Duka Begović i već spomenute podatke o filmskoj adaptaciji, nekoliko prizora iz filma i sl. Također je izloženo nekoliko fotografija s kazališnih izvedbi Duke Begovića: s premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku 1973., zatim fotografija s predstave E moj sokole koja je nastala prema romanu Duka Begović, a izvedena je 2003. u kazalištu Gavella te fotografije s izvedbi iz Belišća 2001. i Dakova 2006. Uz stihove Milovo sam garave i plave je izložena fotografija Marije Kozarac, priča o pjesmi koja je spomenuta na početku rada i glazbena CD izdanja Rade Šerbedžije i Zvonka Bogdana koji su izvodili pjesmu Milovo sam. Posljednji dio izložbe donosi osam skeniranih stranica iz rukopisa Ivana Kozarca koje posjeduje Knjižnica. Vrlo su zanimljivi posjetiteljima jer su rukopisi, odnosno njihova vjerna reprodukcija, prvi put pokazani javnosti i našim korisnicima od kojih mnogi i ne znaju da Knjižnica posjeduje ovako vrijednu građu.

U vlastitoj je izvedbi uz izložbu izrađen i prigodni Katalog izložbe koji sadrži osnovne podatke o Ivanu Kozarcu i izložbenim eksponatima. Njime se želi ukazati na veličinu i važnost vinkovačkog književnika Ivana Kozarca. Izložba Rođendan Ivana Kozarca, 8. veljače 1885. će biti postavljena 18 dana i predstavlja svojevrsnu najavu za 2010. godine kada će se obilježiti 125. rođendan Ivana Kozarca i stota godišnjice Kozarčeve smrti.

T. Marojević
tmarojevic@gkvk.hr