Iskustvo s Međunarodnog stručnog skupa Dječja knjižnica – podrška socijalizaciji u lokalnoj zajednici u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu

Tijekom 2015. godine održan je niz radionica za vrtićku i osnovnoškolsku djecu u GKZD, u ogranku Bili brig. Radionice smo, u suradnji s knjižničarkom Antonijelom Nekić, pripremile i održale nas dvije, tada apsolventice knjižničarstva na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Ivana Halužan i Matea Bakmaz. Slijedom toga, na Međunarodnom stručnom skupu Dječja knjižnica – podrška socijalizaciji u lokalnoj zajednici održanom 1. ožujka 2016. u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu imale smo Pecha Kucha izlaganje rada Mladi knjižničari – priprema i provođenje radionica za vrtićku i osnovnoškolsku djecu u GKZD.

Skup je započeo u 9 sati registracijom sudionika. Službeni dio krenuo je u 10 sati predstavljanjem moderatorica te prigodnim kratkim nastupom djece. U ime domaćina pozdravni govor održali su: - ravnateljica Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Jasmina Milovčić, u ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice - Dunja Marija Gabriel, u ime Hrvatskog knjižničarskog društva Dunja Holcer te u ime Grada osnivača, dogradonačelnik Dubravko Delić. Program Skupa bio je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu izlaganja su imali pozvani izlagači: Dunja Marija Gabriel  s izlaganjem Poslovanje, usluge i programi dječjih odjela narodnih knjižnica i Ivana Martinović s izlaganjem Uloga dječje knjižnice u socijalizaciji, koje suponudile kvalitetnu teorijsku podlogu za nastavak Skupa.

Kratka rasprava zaključena je pitanjem vide li danas djeca knjižnicu kao treći prostor. Svi okupljeni složili su se da ćemo odgovor zasigurno dobiti kroz ostala izlaganja. Nakon kratke pauze uslijedila su izlaganja gošći iz Slovenije, iz Knjižnice Črnomelj. Ravnateljica Knjižnice Črnomelj, Ana Panjan Trgovčić predstavila je djelatnosti njihova Dječjeg odjela, dok su Breda Kočevar i Jožica Žunić predstavile zanimljiv projekt njihove knjižnice – Kamiši Bai nastao po uzoru na tradicionalnu japansku tehniku pripovijedanja kroz sliku i riječ.

U drugom dijelu Skupa kroz 14 Pecha Kucha izlaganja su predstavili primjeri dobre prakse iz knjižnica diljem Hrvatske, te smo u tom dijelu i mi predstavile naš rad. Možemo kazati da je naša prezentacija bila podijeljena u tri djela. U prvom smo dijelu izdvojile ključne stavke koje su prethodile provedbi radionica, dok smo u drugom dijelu istaknule kategorizaciju radionica i faze pripreme za njihovu uspješnu provedbu. U posljednjem dijelu izdvojile smo smjernice kojih se potrebno pridržavati da bi se kroz provedbu radionice ostvario postavljeni cilj. Također, spomenule smo iznimke na koje smo naišle tijekom provedbe radionica te smo za kraj istaknule našu osobnu dobrobit iz ovog vida stručnog djelovanja.

Kada je riječ o kategorizaciji radionica, naše su radionice pripadale sljedećim kategorijama: čitanje priča vrtićkim skupinama, sat lektire nižim razredima osnovne škole. Treća kategorija radionica jesu kreativne radionice i to likovne te likovno – literarne radionice za niže razrede osnovne škole. Priprema je bila vrlo važna kada je riječ o uspješnoj provedbi radionica. Ona je obuhvaćala nekoliko faza koje su jedinstvene za svaku kategoriju radionica. Tijekom provođenja radionica naišle smo na iznimke koje su se odnosile na ponašanje djece. One nisu bile dio, već unaprijed definiranog tijeka radionice, a to su npr. ometanja, plač, smijeh, sukob i odbijanje suradnje. U tom smo slučaju bile primorane koristiti elemente improvizacije što nam je omogućilo snalaženje u nepredviđenim situacijama poput onih koje su nas zatekle. Improvizacija se pritom ne smatra nedostatkom planirane pripreme. Važno je spomenuti da smo radionice uvijek stavile u kontekst knjižnice i to u smislu da je ona uvijek izvor svih informacija, ideja, mjesto druženja poput ovih naših radionica te da je važno biti njenim članom.

U završnom smo dijelu izdvojile sljedeće smjernice za planiranje i provedbu radionica temeljem našeg iskustva:

1. Neophodna je priprema koju je istovremeno potrebno prilagoditi kategoriji radionice te poštivati svaki njen element.
2. U izvedbi je važno djecu prihvatiti kao izazov, prilagoditi im sadržaj i usmjeravati njihovu pozornost ka cilju radionice.
3. Suradnja je ključna i bez nje se radionice ne bi mogle održati. Ona se odvijala na tri razine: knjižničarka - učiteljica/odgajateljica - studentice.

Kao osobnu dobrobit izdvojile smo iskustvo kroz koje smo dobile uvid u važnost suradnje te ostvarile odnos s najmlađim korisnicima knjižnice. Također, upoznale smo elemente organizacije koja je neophodna i koja uvjetuje uspješnost provedbe, u ovom slučaju, radionica za vrtićku i osnovnoškolsku djecu. Predstavljanje našeg rada zaključile smo sljedećom rečenicom: „Ovo je vjetar u leđa za svako naše daljnje profesionalno iskustvo”.

Ivana Halužan

Matea Bakmaz