6. kongres poljskih knjižnica „Multikulturizam, interkulturni dijalog i uloga knjižnica u razvoju suvremenog društva“

Fokus ovogodišnjeg, šestog po redu kongresa poljskih knjižničara održanog u Varšavi 22.- 23. 10. 2015.  bio je usmjeren na jedno od prioritetnih područja za europske zemlje – multikulturnost, interkulturni dijalog i ulogu knjižnica u razvoju modernog društva. Kongres je tematizirao pitanja jednakosti, raznolikosti i tolerancije, kulturno raznolike sredine, multikulturnu povijest te rad knjižnica u multikulturnom području. Za razliku od hrvatske prakse u kojoj knjižničarsko društvo organizira nacionalne stručne skupove i programe, organizator ovog kongresa bila je Zaklada za razvoj informacijskog društva (FRSI) iz Varšave, koja se i inače bavi organizacijom projekata vezanih uz knjižnice. Jedan od njih je program razvoja knjižnica u Poljskoj uz financijsku podršku Zaklade Billa i Melinde Gates i Zaklade poljsko-američke slobode, a drugi je projekt “Knjižnica kao  mjesto susreta mnogih kultura”.

Kongres je zamišljen kao platforma za razmjenu znanja, međusobne inspiracije i umrežavanje poljskih knjižničara s pozvanim gostima iz  Namibije, Norveške, Ukrajine i Hrvatske  (više na http://wielokulturowabiblioteka.org/#speakers). Imala sam čast biti jedna od pozvanih gostiju kako bih predstavila programe podrške Romima koje provodi Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ iz Koprivnice. Organizatori su informacije o ovim našim programima pronašli na internetu, konkretno na  IFLA-inim stranicama, i ustanovili da sveobuhvatnošću provedbe  potpuno zadovoljavaju njihov pristup i razradu multikulturnog modela knjižnice koji žele promovirati, na temelju suradnje, uključenosti, osnaživanja i vidljivosti manjinskih skupina.

Također, s velikim sam zanimanjem pratila program ovog izuzetno zanimljivog i moderno organiziranog knjižničarskog skupa, koji se bazirao na interaktivnom i interdisciplinarnom pristupu.

Prvi dan kongresa održavala se interaktivna obrazovna igra na temu kulturnih  različitosti i njihove promocije u knjižnicama. Organizatori su priredili priručnik kako planirati cjelogodišnji multikulturni kalendar u knjižnici, a sudionici kongresa ispunjavali su različite zadatke koristeći se tiskanim i AV materijalima. Na 13 stanica / punktova susretali su se s predstavnicima udruga i institucija koji rade u području multikulturnosti. Datumi u kalendaru vezani uz multikulturnost oko kojih su izrađivali zadatke iz priručnika bili su npr. Međunarodni dan materinskog jezika (21.2.), Međunarodni dan žena (8.3.), Međunarodni dan Roma (8.4.), Međunarodni dan izbjeglica (20.6.), Međunarodni dan imigranata (18.12.). Opća je poruka kod planiranja multikulturnih programa u knjižnici ta da je važno saznati što različite skupine u lokalnoj zajednici žele, identificirati skupine koje trebaju pomoć i zatražiti pomoć od nevladinih udruga. Važno je planirati male, ali kontinuirane korake. 

Drugi dan kongresa održane su radionice i kratke prezentacije o dobroj praksi knjižnica. Tako smo saznali nešto više o knjižnici za Vijetnamce u poljskom gradiću Roszny, potom o  projektu Migroteka Poljskog migracijskog forumu koje su pokrenute u 18 poljskih knjižnica s ciljem informiranja, edukacije i integracije imigranata. Zanimljivo je bilo čuti i izlaganje o Wrocławu, kao multietničkom gradu (ujedno i mjestu održavanja Svjetskog kongresa IFLA-e 2017. godine) i njegovoj interkulturnoj knjižnici te programu „Slamanje predrasuda“ koji tangira ksenofobičnost koja je danas raširena u Poljskoj, ali i mnogim drugim zemljama svijeta. Čuli smo nešto više i o projektu Zaklade Erasmus „Hrabri klinci“, koja surađuje s knjižnicama u radu s djecom „s ulice“, koja žive u izolaciji i degradirajućim uvjetima.

Posebna gošća kongresa bila je Ellen Ndeshi Namhila iz knjižnice arhiva Namibijskog sveučilišta. Zbog rata u Namibiji pa sve do stjecanja nezavisnosti 1990. ona je bila izbjeglica u susjednim zemljama, kao i u Finskoj u kojoj je studirala, magistrirala i nedavno doktorirala. Održala je izuzetno zanimljivo izlaganje koje je započela riječima: „Ne zaboravite da su vam političari prijatelji, a ne neprijatelji“. Govorila je o potrebi zagovaranja uloge knjižnica u svim segmentima razvoja društva. Njezini napori rezultirali su izgradnjom nekoliko  novih narodnih knjižnica u Namibiji.  One funkcioniraju kao obrazovno-informacijski centri, a njihova daljnja izgradnja ušla je u nacionalni strateški plan. Zanimljivo izlaganje održao je i Oddbjǿrn Hansen, koji je govorio o načinu rada Središnje multijezične knjižnice u Oslu. U Norveškoj kupuju po četiri primjeraka svake knjige na stranim jezicima, od kojih jedna ide u Gradsku knjižnicu u Oslu, a tri u multijezičnu knjižnicu koja ih po potrebi distribuira narodnim knjižnicama po cijeloj Norveškoj. Posebno upečatljivo bilo je predavanje Laryse Luhove, direktorice regionalne dječje knjižnice u Lavovu, koja je govorila o stotinama ukrajinskih knjižničara koji su se educirali kako raditi s ukrajinskim ratnim izbjeglicama. Ovo izlaganje o karitativnom radu knjižnica u vrijeme rata u Ukrajini podsjetilo me na nove uloge i  sličan način rada hrvatskih knjižnica za vrijeme Domovinskog rata.

Sudjelovanje na kongresu poljskih knjižničara za mene je bilo vrlo inspirativno zbog izuzetno dobre organizacije, interaktivnosti u provedbi, ali i izuzetno ljubaznih i susretljivih domaćina. Ideje koje sam dobila za budući rad su pokretanje novog programa koji fokusiranije promiče multikulturnost i interkulturnost s godišnjim kalendarom aktivnosti, „multikulturne“ vrećice s različitim medijima za djecu, a iznad svega promocija umrežavanja i uspostavljanje partnerstva između poljsko-hrvatskih knjižnica.

Dijana Sabolović-Krajina

dijana@knjiznica-koprivnica.hr