Stručni skup „Interaction between library users and librarians“
(Zagreb, 10. ožujka 2016.)

U razdoblju od 9. – 12. ožujka 2016. godine Knjižnice grada Zagreba ugostile su članove IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice tijekom njihova redovnog polugodišnjeg sastanka (IFLA Public Libraries Section Mid term Meeting). Interni sastanak članova IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice održan je u srijedu, 9. ožujka u prostorijama Gradske knjižnice u Zagrebu, a na sastanku je bilo prisutno 16 od ukupno 18 članova Sekcije – iz Australije, Danske, Francuske, Finske, Hrvatske, Nizozemske, Njemačke, Sinagapura, SAD-a, Španjolske, Švedske i Švicarske.

U okviru polugodišnjeg sastanka IFLA Sekcije za narodne knjižnice, u četvrtak, 10. ožujka 2016. godine, s početkom u 9 sati održan je međunarodni stručni skup „Interaction between library users and librarians“ u Multimedijalnoj dvorani na Odjelu za djecu i mladež Gradske knjižnice u Zagrebu. U ime organizatora, Knjižnica grada Zagreba i IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice, sve prisutne pozdravile su Davorka Bastić (ravnateljica Knjižnica grada Zagreba), Ljiljana Sabljak (voditeljica Gradske knjižnice u Zagrebu i članica IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice) te Marian Morgan Bindon, predsjednica IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice. Tema skupa obuhvaća područje suradnje knjižničara i korisnika knjižnice koji zajedno organiziraju i provode različite programe za sve dobne skupine, ali i usluge koje se razvijaju u samoj komunikaciji između dviju interesnih skupina, prostore unutar knjižnica koje nove usluge iziskuju, kao i nužnost suradnje s drugim dionicima iz neposredne okoline.

Tijekom prvog dijela međunarodnog stručnog skupa, koji je moderirala Danka Hajsig, izlagači su predstavili programe i usluge na nacionalnoj razini. Dunja Marija Gabriel (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu) ukratko je predstavila sustav narodnih knjižnica i primjere pozitivne interakcije između korisnika i knjižničara iz prakse narodnih knjižnica diljem Hrvatske. Osim Knjižnica grada Zagreba i njihovih nagrađivanih programa (Knjižnica širom otvorenih vrata, 65+, Knjigom do krova), istaknuti su programi poput Mjeseca hrvatske knjige, nacionalne kapanje Čitaj mi! i Noć knjige. Marija Pipp (Knjižnice grada Zagreba - Matična služba) sudionike skupa upoznala je sa statističkim pokazateljima mreže zagrebačkih knjižnica za 2015. godinu. Programi za poticanje čitanja u i izvan knjižnice, radionice, suradnja knjižnica s neposrednom okolinom i drugim dionicima u stvarnom i virtualnom svijetu prikazali su svu slojevitost posla knjižničara u najvećoj mreži narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Dijana Machala (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) prisutnima je predstavila povijesni razvoj i aktivnosti Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara, kao i strukturirani pregled profesionalnog obrazovanja mladih knjižničara u Hrvatskoj uz kvalitativne i kvalitetne pokazatelje. Također je dotaknula temu knjižničara koji su duboko povezani sa zajednicom (embedded librarianship), što predstavlja temeljni oblik kvalitetne suradnje s korisnicima.

Montserrat Espuga (Diputació de Barcelona, Sant Adrià de Besòs) iz Španjolske održala je predavanje o odnosima između knjižničara i korisnika te njihovoj povezanosti. Budući da su Romi većinski stanovnici područja na kojem djeluje knjižnica Font de la Mina, knjižničari su proveli brojna ispitivanja javnog mijenja i individualne intervjue dok nisu shvatili da je temeljni razlog izbjegavanja knjižnice činjenica da se svi programi i usluge ostvaruju ZA korisnike. Promjena programskog koncepta i pristupa korisnicima, zbog čega su se programi i usluge počeli razvijati S korisnicima, potaknula je aktivnije sudjelovanje romske zajednice općenito u društvu i razvoj kvalitetnijih programa za korisnike čime je knjižnica postala uistinu središnje mjesto okupljanja cijele zajednice. Lo Claesson i Anette Mjöberg predstavile su brojne projekte iz švedskih narodnih knjižnica. Osim tradicionalnih oblika građe koji se mogu posuditi u svakoj knjižnici, neke od njih na posudbu nude odjeću za svečanije prilike te alat za majstore. Pletena knjižnična zmija (duga 200 metara) djelo je korisnika koji su se neprestano izmjenjivali za šivaćim iglama, razmjena odjeće odvija se u prostorima knjižnice, a besplatne radionice šivanja i šivaće mašine u predvorju knjižnice za neke korisnike bile su poligon za zapošljavanje odnosno samozapošljavanje. Većina sličnih projekata rezultat je rada u kreativnim laboratorijima (Maker space) koji sve više dobivaju na važnosti u knjižnicama diljem svijeta. Jezični kafić (namijenjen učenju švedskog jezika) ponekad ugosti i gotovo stotinjak imigranata, ali i lokalnog stanovništva, dok produženo radno vrijeme knjižnice bez knjižničnog osoblja i male slobodne knjižnice postupno postaju standard u švedskim knjižnicama.

Drugi dio međunarodnog stručnog skupa moderirala je Ivana Faletar Horvatić, a izlagači su predstavili specifične programe i usluge njihovih lokalnih knjižnica ili mreže knjižnica. Sanja Bunić i Kristina Krpan predstavile su programe za volontere u Knjižnicama grada Zagreba, čiji je broj u mreži knjižnica tijekom 2015. godine porastao za 216%. Osim sudjelovanja u radionicama informacijske pismenosti za osobe starije životne dobi i beskućnike, volonteri su aktivno sudjelovali u brojnim drugim radionicama (igra GO, strani jezici, pripreme za maturu i suradničko učenje, likovne i glazbene radionice, osnove aromaterapije itd.) – dok psi volonteri zauzimaju posebno mjesto u programima za poticanje čitanja. Pirkko Lindberg i Niina Salmenkangas (Tampere City Library) predstavile su koncept dječjih knjižničnih ministara za uključivanje djece i poticanje njihove političke participacije u finskom društvu. Svaki od 15 lokalnih dječjih parlamenata sastavljen je od predstavnika iz svih lokalnih škola, dok Vlada ima 20 članova – svi članovi biraju se na period od dvije godine i sastaju se četiri puta godišnje. Njihov utjecaj vidljiv je u svim aspektima poslovanja lokalnih knjižnica – od nabave građe do fizičkog opremanja dječjih odjela, dok su glavni zahtjevi najčešće vezani uz udobnije stolice za čitanje, više boja i svjetla na dječjim odjelima te ljubaznije osoblje. Grozdana Ribičić (Gradska knjižnica Marko Marulić Split) predstavila je programe i projekte splitskog Odjela za djecu i mlade gdje su neposredno nakon useljenja u novu zgradu mlađi korisnici sudjelovali u organizaciji građe, programa i usluga. Neki od programa s velikim odazivom su Čitateljski klub 14+, personalizirane preporuke za čitanje, bend i filmski klub, ali i likovne i radionice stranih jezika te debate. Mladi volontiraju na radionicama informacijske pismenosti za starije osobe, organizirali su multimedijalni projekt Godina francuske kulture i njihova uključenost u rad knjižnice je u kontinuiranom porastu.

Torbjörn Nilsson (Malmö City Library) predstavio je rad informativne službe u svojoj knjižnici, koja se nalazi u središnjem dijelu između dviju zgrada i predstavlja svojevrsni most između odnosno prema knjižničnim uslugama i odjelima. Njihova komunikacija s korisnicima uvelike se promijenila dolaskom velikog broja imigranata, iako je grad oduvijek odisao multikulturalnošću – više od 300.000 stanovnika dolazi iz gotovo 180 zemalja i možete čuti više od 150 različitih jezika. Bliska suradnja zaposlenika s korisnicima neophodna je za ispunjavanje osnovnih zadaća knjižnice, ali i temelj razvoja knjižničarske struke i inovacija u Švedskoj i svijetu. Hela Čičko (Knjižnice grada Zagreba – Gradska knjižnica) ukratko je predstavila projekt za poticanje čitanja, cjeloživotnog učenja i socijalne inkluzije -  Knjižnica širom otvorenih vrata. Projekt se počeo provoditi 2007. godine na Odjelu za djecu i mlade te se uskoro proširio i na druge knjižnice u mreži Knjižnica grada Zagreba. Osim pričaonica, izrade taktilnih slikovnica, kreativnih radionica i čitateljskog kluba projekt obuhvaća i glazbene radionice Upoznajmo glazbene instrumente za slijepu i djecu s oštećenjima vida. Kratki film pod istim nazivom, koji su sudionici skupa imali prilike vidjeti, nastao je tijekom iznimno popularnih predavanja, radionica i koncerata koje su organizirale Mirna Osmanović i Sanja Vukasović-Rogač na Glazbenom odjelu Gradske knjižnice u Zagrebu. Emotivan i inspirativan prikaz djece i mladih koji aktivno sudjeluju i uživaju u koncertima, odnosno projektu izmamio je gromoglasan pljesak svih prisutnih te bio izvrstan zaključak i sažetak skupa. Program skupa i prezentacije moguće je pregledati na mrežnim stranicama sastanka (URL: https://plszagreb.wordpress.com/program/).

Domaći i međunarodni informacijski stručnjaci predstavili su navedene, no i brojne druge inovativne programe i usluge iz svojih knjižnica akademskoj zajednici diljem Hrvatske, predstavnicima domaćih i međunarodnih knjižničarskih udruženja te knjižničarima iz brojnih narodnih i specijalnih hrvatskih i stranih knjižnica. Više od osamdeset sudionika posvjedočilo je kako je interakcija stvaranja i provedbe zajedničkih programa knjižničara i korisnika knjižnica, uz usku povezanost zadovoljnih suradnika, od velikog interesa svjetskom narodnom knjižničarstvu.

Ivana Faletar Horvatić

ivana.faletar@kgz.hr