Okrugli stol Strategija razvoja središnjih knjižnica nacionalnih manjina unutar mreže narodnih knjižnica prema prihvaćenom modelu

Od 2007. godine u sklopu Sekcije za Narodne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva djeluje Radna grupa za manjinske knjižnice. Pravo nacionalnih manjina na služenje svojim jezikom i pismom, pravo na odgoj i obrazovanje napismu i jeziku kojim se služe, pravo na održavanje, razvoj i iskazivanje vlastitekulture, pravo na pristup sredstvima javnog priopćavanja na jeziku i pismu kojim sesluže, između ostaloga, ostvaruju djelovanjem različitihustanova i organizacija među kojima knjižnice zauzimaju važno mjesto.

Model središnjih knjižnica nacionalnih manjina koje surađuju međusobno i s nacionalnim knjižnicama matičnih zemalja za Hrvatsku je optimalan, a dobio je i priznanje stručnjaka na drugoj NAPLE konferenciji (National Authorities on Public Libraries in Europe) koja je održana u Supetru na Braču od 5. do 8. listopada 2005. godine.

Projekt Središnjih knjižnica nacionalnih manjina dio su programa narodnih knjižnica, koje po svojoj temeljnoj ulozi i zadaćama moraju osiguravati knjižnične usluge za sve vrste, kategorije i dob stanovništva svoga područja odnosno zajednice, pa tako i za nacionalne manjine u njihovim specifičnim potrebama.

Program središnjih knjižnica nacionalnih manjina uključuje: nabavu građe na jezicima manjina, osiguravanje korištenja knjižne i neknjižne građe, tribine i predavanja, izložbe, kao i međuknjižničnu posudbu, s obzirom na to da je riječ o središnjim knjižnicama, koje trebaju na djelotvoran način osiguravati knjižnične usluge pripadnicima manjina i izvan sjedišta središnje knjižnice.

Međutim, rezultati 25-godišnjeg iskustva nisu zadovoljavajući. Iskristalizirani su problemi koji se ne mogu riješiti samo unutar mreže manjinskih knjižnica ili strukovne organizacije.

Slijedom toga 4. prosinca održan je Okrugli stol na temu Strategija razvoja središnjih knjižnica nacionalnih manjina unutar mreže narodnih knjižnica prema prihvaćenom modelu s ciljem utvrđivanja postojećih problema, te predlaganja metoda i načina rješavanja problema i poboljšanja situacije.

Cilj je okruglog stola: potaknuti sve narodne knjižnice da u skladu s europskim dosezima poštivanja prava manjina, surađuju sa zbirkama za nacionalne manjine koje žive u njihovoj lokalnoj zajednici, te doprinijeti poboljšanju vidljivosti zbirke unutar narodne knjižnice, dostupnosti fonda putem mreže narodnih knjižnica i širenju informacija.

Sudionici na okruglom stolu su:

Voditelji svih 10 manjinskih knjižnica u Republici Hrvatskoj:

• Gradska knjižnica Beli Manastir – Središnja knjižnica Mađara
• Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar – Središnja knjižnica Čeha
• Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice – Središnja knjižnica Slovaka
• Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek – Austrijska čitaonica, Središnja knjižnica Nijemaca i Austrijanaca
• Gradska knjižnica i čitaonica Pula – Središnja knjižnica Talijana
• Knjižnice grada Zagreba -  Knjižnica „Bogdan Ogrizović“ – Središnja knjižnica Albanaca
• Knjižnice grada Zagreba – Gradska knjižnica -  Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca
• Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačič“ Karlovac –Središnja knjižnica Slovenaca
• Narodna knjižnica i čitaonica „Vlado Gotovac“ Sisak – Središnja knjižnica Bošnjaka
• Središnja knjižnica Srba -  smještena je izvan mreže narodnih knjižnica, u prostorijama društva „Prosvjeta“, ali surađuje s Knjižnicama grada Zagreba i matičnom službom Zagrebačke županije.  
  Okrugli stol organiziran je u suradnji s Odjelom za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru i Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Predavanja na okruglom stolu održali su: doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović, prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, kao i sedam voditelja manjinskih knjižnica, te Marijana Špoljarić Kizivat, koordinatorica American Cornera u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek.

U radu skupa sudjelovali su voditelji narodnih knjižnica gdje su smještene SMK, čelnici manjinskih udruga, te voditeljica Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige Ministarstva kulture RH Jelena Glavić-Perčin, ravnateljica KGZ-a Davorka Bastić i zamjenica predsjednice Sekcije za narodne knjižnice Ljiljana Sabljak. 

U trećem dijelu Okruglog stola održana je rasprava i doneseni su preliminarni zaključci koji su poslani voditeljima SMK na doradu.

Zaključci:

1. Uključiti se aktivno u raspravu o Prijedlogu zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti čl. 30. koji se odnosi na „Zbirke za nacionalne manjine“.

U skladu s predloženim promjenama moramo zatražiti izmjenu, ili dopunu „Pravilnika o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj“ (NN 43/2001). HKV-u uz prijedlog da se u:

II. dijelu Pravilnika (organizacija matične djelatnosti) posebnim člankom odredi koje su to SKNM koje ispunjavaju uvjete (odrediti koji su to uvjeti) i koje odredi ministar kulture (dajući do znanja da se mogu otvarati i druge ukoliko ispune uvjete, kao što je rečeno na našem okruglom stolu);

III. dijelu koji se odnosi na Zadaće i poslove matičnih knjižnica uz Županijsku matičnu narodnu knjižnicu doda i dio koji se odnosi na poslove koje obavlja Središnja knjižnica za nacionalnu manjinu. Zadaće i poslovi SKM definirani su prilikom stvaranja modela, no tu bi verziju trebalo prilagoditi današnjem vremenu i odrediti koji su naši temeljni, odnosno razvojni poslovi;

IV. dijelu odrediti da na poslovima voditelja SKNM radi diplomirani knjižničar, viši knjižničar ili knjižničarski savjetnik uz aktivno poznavanje jezika narodnosti.

Na skupu je donesen zaključak da čl. 30. ima svoju težinu samo ako sustav i rad Središnjih knjižnica nacionalnih manjina bude reguliran Pravilnikom o matičnoj djelatnosti.

Slijedom prijedloga Zakonu, a na temelju već postojećih Preporuka za rad središnjih manjinskih knjižnica osmisliti i predložiti Smjernice za rad Središnje manjinske knjižnice koji bi trebali postati službenim dokumentom.

2. Osmisliti i predložiti promjene Pravilnika o obveznom primjerku koji ima uporište u Zakonu o knjižnicama u odredbama o obveznom primjerku.

3. Naš je prijedlog da bi se slične odredbe koje se odnose na obvezni primjerak na županijskoj razini mogle odnositi i na izdavače koje izdaju publikacije na jeziku nacionalne manjine ili na jeziku domicilnog stanovništva s odgovarajućom tematikom, tim više što se takva literatura uglavnom izdaje iz sredstva državnog proračuna putem Savjeta za nacionalne manjine ili za to zaduženih ministarstava.

4. Regulirati status SMK kao matične službe na nivou cijele Hrvatske, odnosno Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u RH odrediti sustav matičnih knjižnica koje obavljaju poslove matične djelatnosti vezane uz zbirke na jezicima i pismima nacionalnih manjina ili etničkih zajednica.

5. U svrhu promicanja SMK kako centralne informacijsko-kulturne manjinske knjižnice svake dvije godine organizirati Okrugli stol u gradu gdje je smještena jedna od Središnjih  manjinskih knjižnica.

6. Kao Radna grupa HKD-a uključiti se aktivno u rad regionalnih društava na način da se organiziraju zajedničke konferencije i okrugli stolovi, odnosno da jedna od sekcija na skupštini HKD-a bude posvećena manjinskoj problematici.

7. Uključiti se u realizaciju Nacionalnog programa promicanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. Predložiti suradnju Vladinom Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

8. Na web portalu HKD-a  osmisliti posebnu stranicu za knjižnice nacionalnih manjina koja bi uvelike pridonijela vidljivosti SMK unutar mreže narodnih knjižnica i manjinskih zajednica.

9. Odlučeno je da se po rezultatima Okruglog stol neće izdavati zbornik radova, nego posebna publikacija koja bi, osim izlaganja s Okruglog stola, obuhvatila materijale vezane za smjernice rada manjinskih knjižnica, multikulturalnih programa u narodnim knjižnicama te druge materijale, vezane za rad SMK.      

Katarina Todorcev Hlača

Liana Diković