Splitska Sveučilišna knjižnica dobila svoj dom

Osnovana je 1903. godine kao javna knjižnica u Splitu. U drugoj polovici 19. stoljeća, obilježenog buđenjem nacionalne svijesti, jačanjem preporodnih ideja i prosvjetiteljskih nagnuća, kulturni sloj Splita iskazivao je potrebu za otvaranjem ne samo čitaonica, nego i knjižnica. Započela je rad sa skromnim fondom od 400 naslova. Kroz stoljetno djelovanje mijenjala je lokacije, u nazivu i položaju mijenama je podložna, i s godinama „blago“ svoje riznice uvećavala. Sadržajno svakoga dana bogatija, splitska Sveučilišna knjižnica napokon se skrasila na primjerenom mjestu – u središtu sveučilišnog kampusa na Visokoj. Već od utemeljenja opterećena nedostatkom prostora biva „podstanarka“ u sklopu Hrvatske narodne čitaonice. Od 1905.g. počinje dobivati stalnu gradsku novčanu potporu za nabavku knjiga, te službeno postaje gradskom ustanovom. Od 1911.g. do 1945.g. djeluje u palači Bernardi. Zadnje ratne godine 1945. smještaju je u prostore nekadašnje čitaonice Gabinetto di Lettura, a već sljedeće 1946.g. dodijeljena joj je zgrada bivše talijanske škole Lege Nazionale u kojoj čeka skoro preseljenje. Od osnutka prikuplja, njeguje i čuva tiskanu i pisanu baštinu hrvatskog naroda. Pokrajinska vlada za Dalmaciju dodijelila joj je davne 1919. pravo na besplatan primjerak svih publikacija tiskanih na prostoru Dalmacije. Marom njenih djelatnika, donacijama javnih i kulturnih uglednika, svijest o pisanom tragu vremena kroz čije mijene se oblikovao duh i politička sudbina ovog južnohrvatskog prostora, rezultirala je zavidnom zbirkom Dalmatica. Od samih početaka knjižnica njeguje svoj općeznanstveni pristup koji je intenziviran i programski usmjeravan nakon što je 1950.g. grad Split osnovao Narodnu biblioteku (današnju Gradsku knjižnicu Marka Marulića). Uz pravo na obvezni primjerak svih tiskanih publikacija i kvalitetnom nabavom znanstveno relevantne literature nastoji zadovoljiti sve zahtjevnije potrebe svojih korisnika za znanstveno-istraživačkim radom. Savjet za kulturu Općine Split 1962.g. donosi odluku o promjeni naziva u Naučna biblioteka. Osnivanjem Sveučilišta u Splitu razvidno je da njegova evaluacija i rast ovise i o baštinskim izvorima znanja, među kojima je Naučna biblioteka i njen fond potka na koju se može naslanjati i koju treba nadograđivati. Stoga ona sa svojim resursima prerasta u Sveučilišnu knjižnicu i formalno 1992.g. postaje punopravna članica sveučilišne zajednice. Nakon niza neuspjelih pokušaja da se izgradi nova zgrada knjižnice, alarmantno stanje prenapučenosti spremišta i otežanih radnih uvjeta nadomještalo se tek nedostatnim, ali nužnim proširenjima i aneksima na već postojeću zgradu, i kao krajnji potez nakon 1984.g. građa se sprema u kutije i dislocira u nekoliko neprimjerenih prostora diljem grada.

Pred obilježavanjem stote obljetnice od utemeljenja konačno su se susrele duhovne, intelektualne i financijske silnice, i uz svesrdnu potporu nadležnih ministarstava, vodećih nacionalnih institucija, istaknutih javnih i kulturnih djelatnika koji su činili Počasni odbor za izgradnju nove zgrade, pristupilo se pripremi projekta izgradnje. U listopadu 2001.g. objavljen je natječaj za izradu arhitektonskog rješenja Sveučilišne knjižnice. Ocjenjivački sud na čelu s predsjednikom prof. dr. sc. Ivom Babićem, tadašnjim rektorom splitskog Sveučilišta i predstavnikom provoditelja natječaja, od pristiglih radova odlučio se za arhitektonsko rješenje koje je potpisala grupa diplomiranih inženjera arhitekture: dr. sc. Dina Ožić Bašić, Jurica Jelavić, Damir Perišić, Jasmin Šemović, Lovre Petrović i Eugen Širola. Na veliku radost njenih korisnika, djelatnika i lokalne zajednice u listopadu 2005.g. položen je kamen temeljac. Dugo priželjkivanu novu zgradu Sveučilišne knjižnice, to kapitalno zdanje hrvatske znanosti i kulture, 19. prosinca 2008. otvorio je predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, u nazočnosti prof. dr. sc. Slobodana Uzelca, potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Dragana Primorca, ministra znanosti, obrazovanja i športa, i uz domaćine svečanosti prof. dr. sc. Ivana Pavića, rektora splitskog Sveučilišta i mr. sc. Petra Krolu, ravnatelja Sveučilišne knjižnice, te brojne uzvanike i uglednike iz kulturnog i javnog života grada Splita, Dalmacije i Hrvatske. Studenti Glazbenog odjela i Odjela za filmsku i kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Splitu i operni prvak Rato Kliškić izveli su prikladan kulturno-umjetnički program. Sveučilište je u novu knjižnicu uložilo oko 200 milijuna kuna, od čega 163 milijuna za izgradnju zgrade a ostatak za potrebnu opremu.

Nova zgrada ima pet podzemnih i 6 nadzemnih etaža, ukupne površine 17 000 četvornih metara. Knjižnica je koncipirana u tri cjeline; glavne zgrade s pet katova i nad njom dva tornja, sjeverni i južni.U središnjem dijelu, tzv. „grotlu znanja“ nalaze se čitaonice s komunikacijom prema spremištima građe, a protežu se na tri etaže. Ukupno imaju 500 korisničkih mjesta. Središnja velika čitaonica ima oko 400 mjesta, preostalih stotinjak pripada čitaonicama Odjela periodike s otvorenim pristupom građi i druge s zatvorenim pristupom za pregled starije periodike, čitaonici na Odjelu knjiga i čitaonici na Odjelu specijalnih zbirki uz koju se nalaze i glazbene slušaonice. Sve one imaju i komunikaciju prema odjelima za prijam i stručnu obradu građe. Na nižim etažama nalazi se garaža s 97 parkirnih mjesta te pogoni klimatizacijskih uređaja. Posebno valja naglasiti da ustrojava i Odjel za zaštitu i digitalizaciju knjižne i arhivske građe. Izdvojeni južni toranj od šest etaža, koji figurira kao staklena kutija, namijenjen je za administrativno-upravne sadržaje i prostore za individualni studijski rad. Studiozno izučavanje građe podrazumijeva i najnoviju tehnološko-informacijsku opremljenost. Treći, sjeverni dio zgrade je multifunkcionalan. Namijenjen je različitim kulturno-javnim sadržajima poput tribina, predstavljanja knjiga, izložbi, a u ponudi ima restoran i kafić koji su povezani sa središnjim dijelom knjižnice, no zbog svoje dinamike imaju i zaseban ulaz. Splitskim sveučilištarcima, kojih je sada 26 000, suvremena knjižnica nudi iznimne dobre uvjete rada i svoj fond od 400 000 naslova knjiga, 12 000 naslova serijskih publikacija, bogatu građu rijetkih i starih knjiga, rukopisa, slikovnih materijala i muzikalija, zemljopisnih karata i atlasa.

Već odavno je, tijekom svog stoljetnog rada, izvršavajući svoje zadaće i obveze priskrbila sebi značajno mjesto u kulturnom i društvenom životu grada Splita i šire regije. U tijeku je ugradnja kompaktusa i potrebne opreme za smještaj građe, opremanje korisničkih i zaposleničkih prostora namještajem, a nakon instaliranja informatičke podrške slijedi preseljenje iz stare zgrade u novu. Ono o čemu je na početku 20. stoljeća sanjao mladi gimnazijski profesor Dušan Manđer, njezin utemeljitelj i prvi ravnatelj, ono što se očekivalo sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća nakon tri raspisana samodoprinosa radi financiranja kulturnih ustanova u Splitu, zaobišlo je knjižnicu pod ravnateljskom palicom vrsnog knjižničara prof. Hrvoja Morovića, ostvarilo se za mandata mr. sc. Petra Krole koji je vodio projekt izgradnje nove zgrade od javno pokrenute inicijative 2001.g. pa do danas. Konačno je otklonjena opasnost od oštećenja vrijednih zbirki knjiga, periodike, rukopisne i arhivske građe, i ono glavno poslanje svake knjižnice da svojim korisnicima omogući primjereno korištenje izvora znanja i nesmetan pristup pravodobnoj informaciji. Splitska čuvarica duhovne memorije dobila je dom dostojan pisanog blaga nacionalne baštine kojega već stoljeće ziba u svojim njedrima.

I. Kolak
ikolak@svkst.hr