Bicikliranje za knjižnice – Skandinavija

Knjižničar Karlo Galinec sudjelovao je na međunarodnom projektu Cycling for libraries - Bicikliranje za knjižnice, gdje se priključio ekipi od stotinu knjižničara iz cijelog svijeta u zagovaranju knjižnica i neophodnosti njihova opstanka te važnosti u razvoju suvremenog društva i svakog pojedinca u njemu. I to posebno danas kada su knjižnice diljem svijeta ugrožene zbog ekonomske krize, što je vidljivo kroz smanjivanje financijskih sredstava neophodnih za njihovo funkcioniranje. Ovogodišnja etapa bila je peta po redu, ali i najzahtjevnija dosad održanih ne samo zbog dužine, jer su knjižničari odvozili 730 kilometara u 10 dana, nego i zbog konfiguracije terena te kišnog i hladnog vremena u prvoj polovici etape. Prvih pet dana etapa se vozila brdovitim terenom Norveške i Švedske, i u tom razdoblju sudionici su prevalili više od 3000 metara uspona. Nakon dolaska u nizinske krajeve Danske knjižničari su se susreli s vjetrovitim vremenom, što je za njih bio dodatni izazov.

Kao i prijašnji, ovogodišnji događaj je uključivao minimalno PowerPointa, sjedenja u publici i izlaganja ex catedra. Sudionici su  umjesto toga održavali debate i neformalne razmjene ideja tijekom bicikliranja te su posjetili velik broj knjižnica i upoznali se s njihovim radom i programima, što je bila zaista jedinstvena prilika s obzirom da su skandinavske knjižnice poznate kao najrazvijenije i najnaprednije u svijetu. Knjižničari-biciklisti prenosili su primjere dobre prakse kolegama iz drugih knjižnica, pa tako i koprivnički predstavnik Karlo Galinec iz koprivničke knjižnice koji je svojim sudjelovanjem predstavio svoju  zemlju, grad i Knjižnicu.

Za Skandinaviju je karakteristično da je velik broj novih usluga determiniran adekvatnim prostorom i prepoznavanjem važnosti knjižnica u razvoju društva od strane političara. Takav pogled na knjižnice kao mjesta koje sudjeluje u razvoju  društva i prepoznavanje njihove važnosti omogućava uvođenje novih tehnologija što ne bi bilo moguće bez ulaganja značajnih novčanih sredstava.  Od usluga koje pružaju skandinavske knjižnice, a  moći će se u kratkom vremenu primijeniti i u lokalnoj zajednici, je edukacija u korištenju e-usluga. Edukacija uključuje poduku u korištenju online usluga banaka, državnih i lokalnih e-servisa (katastra, geoportala, plaćanja internetom, korištenje usluge e-građani itd). Uz te usluge, a s ostvarivanjem prostornih i financijskih preduvjeta, omogućit će se i preduvjeti za uvođenje  i primjena novih usluga temeljenih na novim tehnologijama i prostornim pretpostavkama.

Tu je prije svega RFID-tehnologija koju posjeduje svaka knjižnica u skandinavskim zemljama, adekvatni prostori za okupljanje djece i mladih s najmodernijim  tehnološkim sadržajima, kao i adekvatni prostori za provođenje vremena svih ostalih kategorija korisnika. Također je prepoznat trend sve veće potražnje za e-knjigama pa samim time knjižnice omogućuju pristup velikom broju takvih baza. Najzanimljivije usluge koje proizlaze iz  stupnja razvoja društva i načina na koji ono funkcionira, a uvjetovane su zakonom  koji pred knjižnice nameće obvezu knjižnica da osigurava prostor i potiče široku zajednicu na provođenje rasprava na različite teme. Teme o kojima se raspravlja su najrazličitije, od onih bitnih za razvoj društva pa do onih koje provode manje interesne skupine o pojedinim pitanjima iz djelokruga njihovog djelovanja, a u koje se mogu uključiti svi zainteresirani.

Karlo Galinec