-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 68, siječanj 2016. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


14th Interlending and Document Supply Conference, Istanbul, Turska

U Istanbulu je od 1- 3. listopada održana međunarodna konferencija o međuknjižničnoj posudbi i opskrbi dokumentima (Interlending and Document Supply Conference). Konferenciju je organizirala IFLA-ina sekcija za međuknjižničnu posudbu (IFLA Document Delivery and Resource Sharing Section).

Zadaća sekcije je podrška knjižnicama i službama za međuknjižničnu posudbu na nacionalnoj i međunarodnoj razini, te proširenje i poboljšanje službe primjenom novih informacijsko komunikacijskih tehnologija. Sekcija prati razvoj u području međuknjižnične posudbe, informira svoje članove o najnovijim trendovima putem biltena ili bloga, donosi smjernice, organizira radionice, pruža podršku i potiče suradnju na projektima koje provode međunarodne organizacije. Sekcija organizira konferenciju Interlending and Document Supply Conference (ILDS) koja se održava svake dvije godine. ILDS je jedina međunarodna konferencija koja okuplja isključivo knjižničare koji se bave međuknjižničnom posudbom.

Lokalni organizator ovogodišnje 14 po redu konferencije bio je turski konzorcij ANKOS (Anatolian University Libraries Consortium). Konzorcij su u cilju povoljnije nabave baza podataka osnovale četiri sveučilišne knjižnice 1999. godine, a kasnije su im se priključile i druge sveučilišne knjižnice, nacionalna knjižnica, kao i turska nacionalna akademska mreža (National Academic Network and Information Center (ULAKBIM)). Broj članova kontinuirano se povećavao, kao i broj pretplaćenih baza. Osim pretplate konzorcij ANKOS promovira tursko knjižničarstvo, bavi se edukacijom knjižničara i unaprjeđenjem knjižničarstva u Turskoj, podupire otvoreni pristup, održava godišnje konferencije a aktivni su i u međunarodnim organizacijama kao što su: Coalition of Library Consortia (ICOLC), the Scholarly Publishing and Academic Resources Coalition (SPARC), the Southern European Libraries Link (SELL), te u međunarodnoj incijativivi COUNTER (Counting Online Usage of Networked Electronic Resources).

Konferencija je održana u novoj zgradi Glavne uprave Predsjedništva vlade za državne arhive, Uprave Otomanskog arhiva (T.R. Prime Ministry Directorate General of State Archives, Directorate of Ottoman Archives). 

Glavna uprave Predsjedništva vlade za državne arhive, Uprava Otomanskog arhiva

Zahvaljujući stipendiji IFLA-a imala sam priliku sudjelovati na ovoj konferenciji, gdje sam predstavila novu verziju aplikacije SEND 2.0 koja razvijena u Knjižnici Instituta Ruđer Bošković, a javnosti je prezentirana u travnju 2014. Knjižničari iz Knjižnice IRB-a zaduženi

za međuknjižničnu posudbu već su sudjelovali na ILDS konferenciji. Tako je Vesna Borić sudjelovala na 7. ILDS konferenciji, održanoj u Ljubljani 2007. godine, dok je Marina Mayer u Talinu na 9. ILDS konferenciji predstavila prvu verziju programa SEND.

U digitalnom okruženju sve više se umjesto termina međuknjižnična posudba koriste dostava dokumenata (Document Delivery - DD) i zajedničko korištenje izvora odnosno dijeljenje resursa (Resources Sharing - RS). Tako je i tema ovogodišnje konferencije bila „Zajedničko korištenje izvora na raskrižju“ (Resource Sharing at the Crossroads). Konferencija je okupila oko 130 sudionika iz 32 zemlje.

Stanje međuknjižnične posudbe u svijetu prikazano je rezultatima istraživanja koje je proveo servis RUSA (Reference and User Services) a pojedinačnim predavanjima prikazano je stanje međuknjižnične posudbe u pojedinim zemaljama.

Državna i sveučilišna knjižnica u Aarhusu, Danska predstavljena je projektom digitalizacije danskih tiskanih časopisa. Skenirani radovi se pohranjuju u digitalni arhiv (http://www.digitalartikelservice.dk/) i osim u svrhu dugotrajnog očuvanja građe mogu se koristiti za dostavu građe putem usluge međuknjižnične posudbe. Izdavačima je plaćena naknada za reproduciranje (copyright fee), a autorska prava su dogovorena sa Udrugom nositelja Danskih autorskih prava (Copydan). Servis je besplatno dostupan danskim građanima, dok se troškovi pokrivaju pretplatom koju plaćaju narodne i akademske knjižnice. Podaci o radovima povezani su metapodacima s Danskim indeksom radova (Danish Article Index), što omogućuje jednostavno pretraživanje i pronalaženje skeniranih radova.

Prikazano je i nekoliko platformi za dijeljenje resursa (resource sharing platforms) koje u sebi objedinjuju knjižnične kataloge i uslugu međuknjižnične posudbe. Često su unutar platformi dostupni licencni ugovori potpisani s izdavačima, kako bi se odmah znali i uvjeti pod kojima se građa smije dostavljati. Češka platforma VPN (The Virtual Polytechnic Library) predstavlja nacionalni centar za dostavu dokumenata i posudbu. Usluga je dostupna registriranim korisnicima (fizičke, pravne osobe) uz plaćanje naknade. Također je predstavljen i kineski nacionalni servis CALIS (China Academic Library & Information System) koji se temelji na tehnologiji programskih rješenja u oblacima (Cloud Computing). Kanadski konzorcij NEOS (Canadian cooperative library consortium) okuplja knjižnice koje skupa rade na razvoju i održavanju zajedničkog integriranog knjižničnog sustava, skupnog kataloga, baze korisnika, pružajući korisnicima jedinstvenu uslugu međuknjižnične posudbe na bazi reciprociteta. Također surađuju na zajedničkoj nabavi i izgradnji zbirki, te organiziraju stalno stručno usavršavanje djelatnika. Odjel za međuknjižničnu posudbu Sveučilišta Illinois (University of Illinois at Urbana-Champaign) osim usluge međuknjižnične posudbe nudi i usluge provjere referenci, a često organiziraju online tematske radionice.

Iako programska rješenja za međuknjižničnu posudbu (OCLC WorldShare, RapidILL , kanadski Relais , turski Kits) nisu bila formalno prezentirana, imala sam priliku prikupiti informacije o njima, te razmijeniti iskustva s kolegama koji koriste navedene programe i usporediti s programskim rješenjem Knjižnice IRB-a SEND-om. Mada knjižnice koriste različita programska rješenja moguća je i interoperabilnost između različitih programa poput OCLC WorldShare-a i npr. kineskog CALIS-a ili japanskog servisa CINII zahvaljujući primjeni engleskog jezika.( English as a medium of instruction (EMI))

Na značaj i korištenje službe međuknjižnične posudbe uvelike utiče dostupnost građe. Istraživanje koje je provela knjižnica Sveučilišta Istočne Finske (University of East Finland) pokazalo je opadanje značaja međuknjižnične posudbe u dostavi dokumenata. Među uzrocima koji su doveli do smanjenja broja zahtjeva je porast radova dostupnih u otvorenom pristupu bilo putem otvoreno dostupnih časopisa ili repozitorija, te putem mreža kao što su ResearchGate, Academia. Također i autori često dostavljaju svoje radove direktno putem elektroničke pošte zainteresiranim korisnicima. Izazov za knjižnice bi trebala biti mogućnost povezivanja različitih sustava. Istaknut je značaj knjižnica u promoviranju otvorenog pristupa, digitalizaciji tiskanih časopisa, pohranjivanju digitalnih kopija u arhive, organizaciji znanja.

Raskrižje na kojem se danas nalazi međuknjižnična posudba odnosi se na digitalno okruženje i potrebu da se redefiniraju prava i povlastice koje su se primjenjivale u tiskanom okruženju. U pregovorima s izdavačima postignuti su pomaci u dostavi radova iz e-časopisa, ali još uvijek postoje ograničenja. Veliki izazov predstavlja posudba e-knjiga. Na konferenciji je istaknuto kako značajnu ulogu u pregovorima s izdavačima imaju knjižnični konzorciji.

Sažeci predavanja i pojedine prezentacije dostupni su na stranicama 14. ILDS konferencije (meetings.ankos.org.tr/ilds2015/index.php)

Osim brojnih zanimljivih predavanja i upoznavanja s novim trendovima i dostignućima u području međuknjižnične posudbe posebna vrijednost konferencije je upoznavanje s kolegama iz cijelog svijeta i razmjena iskustava, te uspostavljanje temelja za buduću suradnju.

Upravo je na stranicama sekcije objavljen poziv za dostavu ponuda za organizaciju sljedeće ILDS konferencije (http://www.ifla.org/node/9963). Poziv je otvoren do 31. prosinca 2015. godine.

Sofija Konjević

sofija@irb.hr

Knjižnica Instituta „Ruđer Bošković“ 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-