Interdisciplinarni stručni skup: Inovativne prakse u financiranju i promociji knjižnica

U multimedijalnoj dvorani gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu 14. prosinca 2015. godine održan je interdisciplinarni stručni skup naslova Inovativne prakse u financiranju i promociji knjižnica. Skup je organizirala Gradska knjižnica Marka Marulića uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Cilj stručnog skupa bio je kroz tematski različita predavanja prikazati koje su to inovativne prakse u financiranju knjižnica, načine na koje knjižnice opravdavaju svoje zahtjeve za financiranjem iz različitih izvora kao i pokazati važnost strateško-marketinškog planiranja u knjižnicama pomoću kojeg one mogu osmisliti inovativne metode za obogaćivanjem vlastita proračuna. Kao svrhu stručnog skupa možemo istaknuti potrebu da se knjižničarima i ostalim zaposlenicima neprofitnih ustanova dobrom teorijskom podlogom i primjerima dobre prakse pokaže kako se novim načinima poslovanja financijska sredstva mogu dobiti iz različitih izvora, a potom se opet uz pomoć pomno odabranih marketinških strategija može pristupiti procesu promocije knjižnične djelatnosti.

Skup je otvoren izlaganjem znanstvene suradnice pri Ekonomskom institutu Zagreb dr. sc. Ivane Rašić Bakarić koja je predstavila rezultate prvog mapiranja kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj. Cilj ovog mapiranja bio je prikupiti, a potom prikazati podatke o osnovnim glavnim obilježjima kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj kao i njihov značaj za cjelokupno gospodarstvo. Kreativne i kulturne industrije neraskidivo su povezane te se njihov utjecaj na razvoj gospodarstva države a i šireg geografskog područja nadopunjava. Rezultati mapiranja ukazali su na značajan ekonomski potencijal kreativnih i kulturnih industrija. Unutar ukupnoga sektora kreativnih i kulturnih industrija najveći su doprinosi stvaranju bruto dodane vrijednosti pod-sektora izdavaštva (19,9 %), elektroničkih medija (18,2 %) te muzeja, galerija i knjižnica (14,0 %). Isto tako rezultati su pokazali kako se unatoč velikom potencijalu kreativnih i kulturnih industrija zbog recesije Ministarstvu kulture iz državnog proračuna dodjeljuje manjak financijskih sredstava, što se pokazalo dobrim poticajem u traganju za inovativnim načinima financiranja.

U izlaganju dr. sc. Ljiljane Najev Čačija predstavio se pojam fundraisinga. Fundraising se opisuje kao organizirana aktivnost prikupljanja financijskih sredstava za određenu instituciju. Kao stručnjakinja u neprofitnom marketingu dr. sc. Najev Čačija opisala je temeljne ciljeve fundraisinga:

1. (Growth) RAST (stvaranje baze donatora)

2. (Involvement) UKLJUČIVANJE (učiniti donatore aktivnim)

 3. (Visibility) VIDLJIVOST (podići profil organizacije u javnosti)

 4. (Efficiency) EFIKASNOST (smanjiti trošak fundraisinga)

5. (Stability) STABILNOST (osigurati dugoročni opstanak)

Kao najvažniji korak u procesu fundraisinga ističe se opravdanje zahtjeva donatorima za dodatnim financiranjem pri čemu se jasno mora istaknuti misija, vizija i ciljevi ustanove te njezina uloga i značaj u društvu. Također je veoma važno napomenuti kako se sredstva mogu dobiti na mnogo načina iz različitih sektora, pri čemu je važno osmisliti strategiju u kojoj su opisani koraci za prikupljanje istih. U izlaganju je istaknuto koliko je važna uporaba marketinga u radu neprofitnih organizacija. U kontekstu knjižnica nakon predavanja rasprava je pokazala kako u današnje vrijeme dolazi do pojačane potrebe za zaposlenjem marketinških stručnjaka u knjižnice kako bi se procesi strateško-marketinškog planiranja pravodobno provodili u svrhu ostvarivanja dugoročnih ciljeva poslovanja ustanove uz opravdani priljev financijskih sredstava prikupljenih unutar procesa fundraisinga.

Na skupu su predstavljena dva izvrsna primjera dobre prakse iz skandinavskih zemalja Danske i Švedske. Lotte Hviid Dhyrbye, menadžerica danskog projekta Think Tank Libraries of the future predstavila je temeljne ciljeve projekta i načine njegova izvođenja. Think Thank organiziran je od strane danske knjižničarske sekcije čiji je cilj promicati znanje, analizirati buduću ulogu knjižnica te predstaviti aktivnosti koje knjižnica provodi društvenoj i političkoj javnosti kako bi se pokazao značaj knjižnica za cjelokupni razvoj područja na kojem djeluje. Ovaj projekt utjecao je na razvoj europskog projekta „The Economic Impact of Public Libraries“ čiji je cilj opravdati vladi i političarima značaj i vrijednost knjižnica. U projektu sudjeluju još i Hrvatska, Nizozemska, Španjolska i Velika Britanija. Christina Persson ravnateljica Gradske knjižnice u Gothenburgu predstavila je proširenje i rekonstrukciju knjižnice čiji je proces trajao više od deset godina. Kako bi omogućili dodatno financiranje knjižnice izvan prihoda od lokalnih vlasti švedska knjižnica analizirala je faktore uspješnosti knjižnice kako bi dokazala svoju vrijednost i pozitivne učinke na zajednicu, a upravo se kroz zadovoljstvo korisnika pokazalo koliko je knjižnica uspješna u svojoj djelatnosti, što je u konačnici i pomoglo u dodatnim financiranjima projekta reizgradnje ustanove.

Ravnateljica Gradske knjižnice Rijeka Gorana Tuškan u svom je izlaganju predstavila akciju prikupljanja sredstava za nabavu novog bibliobusa. Akcija je organizirana pod naslovom Pogurajmo bibliobus, a pokrenuta uz pomoć DeVos Institute od Arts Management iz SAD-a, u sklopu programa ostvarenog u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske. Građani grada Rijeke prepoznali su značaj kampanje iako je konačan financijski rezultat kampanje ostvario skromnih 13% dobivenih sredstava od ukupnog broja predviđenog za dostatno financiranje kampanje. 18. prosinca ove godine građanima grada Rijeke predstavljen je novi bibliobus čija je nabava i opremanje stajala približno 600 000 kuna.

U drugom dijelu skupa predstavljeno je još nekoliko primjera dobre prakse kad je riječ o financiranju i promociji knjižnične djelatnosti.

Voditeljica Županijske matične službe Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Kristina Čunović i knjižničar Knjižnice za mlade mr. sc. Miroslav Katić predstavili su tri programa Knjižnice za mlade u svrhu alternativnih načina financiranja kako bi se osiguralo kontinuirano provođenje kvalitetnih programa namijenjenima mladim korisnicima.

Izlaganje Grozdane Ribičić, više knjižničarke i voditeljice Odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića Split prikazalo je značaj volontiranja u narodnim knjižnicama. Volonteri, većinom mladi ljudi kroz volonterstvo u knjižnici stječu nove vještine i iskustvo, educiraju se kroz rad i pristupaju cjeloživotnom učenju kroz projekte u kojima sudjeluju. Na temelju naučenih vještina i radnih navika stečenih kroz volonterski rad u narodnim knjižnicama mladi volonteri uspješniji su pri traženju posla s obzirom na konstantni rast vlastite samoaktualizacije. Može se reći da knjižnice koje angažiraju volontere dobro upravljaju svojim resursima jer volonteri mogu značajno nadopunjavati rad djelatnika i omogućuju da se za isti iznos proračuna knjižnice postigne više i bolje (često su izvor sposobnosti i talenata kojima doprinose i pomažu knjižnicama u ostvarivanju njihove vizije i poslanja). Rad volontera u knjižnici sustavno se vrednuje i analizira te se u konačnici dobivaju jasni rezultati koji pokazuju značaj volontiranja u knjižnicama i napredak u razvoju mladih ljudi.

Knjižničarka knjižnice Srednje škole Mate Blažine u Labinu Majda Milevoj Klapčić predstavila je projekt knjižnice Od knjige do tableta koji se odnosio na nabavu elektroničkih čitača i uređenje i opremanje kutka za čitanje elektroničkih knjiga. Inicijativa je započeta od strane učenika,  a uz pomoć donacija od strane sponzora (Rockwool, Prostoria d. d. i Took-Book) opremio se kutak za čitanje i omogućila pretplata na e-knjižaru Took-Book. E-kutak predstavljen je 8. rujna ove godine povodom Međunarodnog dana pismenosti.

Jelena Šaban knjižničarka školske knjižnice u Novom Čiču predstavila je crowfunding projekt alternativnog načina financiranja kako bi prikupila početna sredstva za nabavu građe u školskoj knjižnici. Naime, u rujnu ove godine otvorena je nova područna osmogodišnja škola u Novom Čiču, a u školskoj knjižnici početkom nove školske godine nije bilo nijedne knjige. Zahvaljujući angažmanu knjižničarke, putem weba i društvene mreže Facebook svi građani pozvani su na sudjelovanje u doniranju financijskih sredstava za nabavu građe kao i na doniranje knjiga, enciklopedija, slikovnica i dr.

Interdisciplinarni stručni skup inovativne prakse u financiranju i promociji knjižnica predstavio je sudionicima važnost alternativnih načina financiranja u svrhu unapređenja rada knjižnica, opremanja i osmišljavanja programa za korisnike. Strateško-marketinški način planiranja i promišljanje o uvođenju marketinških strategija u poslovanje pokazao se kao iznimno važnim za provođenje programa osmišljenih u svrhu dobivanja financijskih sredstava od različitih subjekata. Kao alternativni financijeri ističu se donacije profitnih subjekata i donacije profitnih zaklada, prihod od vlastitih djelatnosti, donacije individualnih donatora te prihodi od partnerstava s privatnim sektorom. Međutim, valja naglasiti kako diverzificiranje izvora prihoda, osim brojnih prilika, sa sobom nosi i određene opasnosti, što je u svom izlaganju naglasila Gorana Tuškan. Otvaraju se neka pitanja: što je sa zakonskim obvezama osnivača i kakav može biti odnos javnih financijera prema ustanovama koje posluju financijski odgovorno?, te koja je primjerena razina financiranja kulture/knjižnica iz alternativnih izvora? Država i dalje treba ispunjavati svoje obveze vezano uz knjižnice i njihovu djelatnost, a fundraising može biti dragocjena vještina u unapređivanju knjižničnog poslovanja. Rasprave potaknute navedenim izlaganjima opravdale su važnost okretanju različitim izvorima financiranja, promocije knjižnica i knjižnične djelatnosti kao i važnost analiza korisničkih potreba kako bi se dobila jasna vizija ciljeva koje knjižnice u skladu s korisničkim potrebama trebaju ostvariti.

Antonela Bokan

boki2801@gmail.com